Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Hidrologija  (Pročitano 65887 puta)

Van mreže slovenka

  • **
  • Poruke: 1.872
  • Starost: 38
  • Lokacija: Prebold / Miklavž pri Taboru / Slovenija
  • I Love Winter and Summer!!
    • CIKLON.SI
Hidrologija
« poslato: 01. April 2007. u 12:55 »
Korisni linkovi (hidrološki podaci - vodostaji)! :D

Vodostaji u Republici Hrvatskoj, trenutni, a za neke postaje postoji i arhiv sa podacima od 1990. godine.
http://www.voda.hr/vodostaj.htm

DHMZ podaci
http://hidro.hr/hidro.html

Podaci iz Slovenije, za praćenje vodostaja na Dravi, Muri i Savi i drugim rjekama.
http://www.arso.gov.si/podro~cja/vode/napovedi_in_podatki/index.html

Vrlo kvalitetna srpska hidrometerološka stranica sa pregledom vodostaja, prognozama vodostaja do 4 dana itd..
http://www.hidmet.sr.gov.yu/latin/hidrologija/index.php

Podaci iz Nemačke- vrlo korisno za praćenje Dunava.
http://www.hnd.bayern.de/

Podaci iz Austrije.
http://www.noe.gv.at/service/wa/wa5/wiskiwebpublic/maps_Q_0.htm

Satni prikaz vodostaja na Dunavu kroz Mađarsku.
http://www.vizugy.hu/weport.nsf/wp?openagent&VizallasIdosor_budapest
http://www.vizugy.hu/weport.nsf/wp?openagent&VizallasIdosor_dunafoldvar
http://www.vizugy.hu/weport.nsf/wp?openagent&VizallasIdosor_baja
http://www.vizugy.hu/weport.nsf/wp?openagent&VizallasIdosor_mohacs

Mađarska stranica sa vodostajima iz te zemlje i iz okolnih zemalja.
http://www.datanet.hu/hydroinfo/index.htm

Dunav od izvora do ušća i pritoke.
http://www.datanet.hu/hydroinfo/vituki/edunat.htm

Također mađarska stranica.
http://www.ovisz.hu/index.php?module=map

FMZBIH - hidrološki podaci.
http://www.fmzbih.co.ba/hidro-bih.php
 

I LOVE WINTER AND SUMMER!!!

CIKLON.SI

http://ciklon.si/

http://ciklon.si/forum/

Van mreže slovenka

  • **
  • Poruke: 1.872
  • Starost: 38
  • Lokacija: Prebold / Miklavž pri Taboru / Slovenija
  • I Love Winter and Summer!!
    • CIKLON.SI
Odg: Hidrologija
« Odgovor #1 poslato: 01. April 2007. u 13:23 »
Reke u Europi

Sava

Reka Sava je 940 kilometara duga reka u jugoistočnoj Evropi. Nastaje spajanjem reka Sava dolinka (izvire na Kranjskoj gori i spušta se Karavankama i Julijskim alpama na jugoistok) i Sava bohinjka (izvire južno od Triglava) kod Radovljice i teče na jugoistok pored Kranja, nakon 300 kilometara kroz Zagreb glavni grad Hrvatske. Velikim svojim dijelom je pogranična rijeka između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U Dunav se uliva u Beogradu, glavnom gradu Srbije. Za riječne brodove, Sava je plovna od Siska do Beograda.
Područje lijevo i desno od Save se naziva Posavina.

Latinski naziv Save - Savus!

Poreklo hidronima

Reka Sava je probila svoj današnji koridor, savladavši barijeru kod Podsuseda, otprilike pre deset hiljada godina, ili još jednostavnije rečeno na samom kraju poslednjeg ledenog doba. Tada se, nekada dugački i jedinstveni masiv razdvojio na tri manje geografske celine: Samoborsko gorje, Medvednicu i Kalnik. Od tog vremena do danas Sava je nataložila ogromne količine šljunka i peska celom svojom dolinom, a ponegde je debljina takvih naslaga i do četrdesetak metara. Nije dovoljno jasno pisanje nekih antičkih autora da se Dunav preko Save povezuje (spaja, uliva) sa Jadranskim morem.

Sava (osn. σα, σως ѕa, sos - jak, snažan, siguran), što je karakteristika ove velike reke. Sa sufiksom -ava, Sava je snažna reka koja bogu Zevsu (Dunavu) naliva nektar i hrani ga ambrozijom, da bi bio besmrtan i natprirodan. Od hidronima Sava vodi poreklo i ime Sabazios (Σαβαζιος), sa Save. U mitologiji, Sabazije je tračko-frižansko božanstvo. Njegov otac je Zevs, koji se u vidu zmije sjedinio sa Persefonom, Hadovom ženom u njegovim dvorima kraj reke Stiga. Boga Sabazija slavili su orgijastički ljudi, nalik na Dionisa, posebno žene iz prostog naroda. Njegovo ime poistovećuje se sa današnjim gradom koji se zove Šabac. Prvi put se ime Šabac pominje u petnaestom veku, u letopisu koji je sačuvan iz 1476. godine. Tu stoji da se Šabac ranije zvao Zaslon, što bi značilo zaklon, po imenu nekog brega, gde je bila prvobitna lokacija grada. Ima tvrdnji, da se ime Šabac pominje i ranije, još 1074. godine. Postoje teorije da je ime vezano za reku Savu, koja se i latinski zvala Sava, te mnogi smatraju da bi se pre trebalo zvati Sabacium. Po nekim autorima se smatra da je Grčkog porekla, jer Grci Savu zovu Saba, pa otuda Sabac, Šabas, Šabac. Po drugom mišljenju naziv grada potiče iz paleoglosologije Balkana, od naziva reke Save i boga Sabazija.

    * Mirna,
    * Krka,
    * Kupa,
    * Orljava,
    * Bosut,
    * Una,
    * Vrbas,
    * Bosna,
    * Drina i
    * Kolubara.

Značajni gradovi na toku Save su:

    * u Sloveniji,
          o Kranj,
          o Radeče,
          o Krško i
          o Brežice
    * u Hrvatskoj,
          o Zagreb,
          o Sisak,
          o Slavonski Brod i
          o Županja
    * u Bosni i Hercegovini,
          o Bosanski Brod,
          o Bosanski Šamac i
          o Brčko
    * i u Srbiji
          o Sremska Mitrovica,
          o Šabac i
          o Beograd.

Površina sliva Save je 95.720 kvadratnih kilometara.

Sava Dolinka

Izvor








Sava Bohinjka


Sava pri Kranju


Sava v Ljubljani


Ušče Krke i Save pri Brežicama


Sava - Zagreb


Sava - Slavonski Brod


Sava - Beograd


Ušče Save i Dunava - Beograd



I LOVE WINTER AND SUMMER!!!

CIKLON.SI

http://ciklon.si/

http://ciklon.si/forum/

Van mreže slovenka

  • **
  • Poruke: 1.872
  • Starost: 38
  • Lokacija: Prebold / Miklavž pri Taboru / Slovenija
  • I Love Winter and Summer!!
    • CIKLON.SI
Odg: Hidrologija
« Odgovor #2 poslato: 01. April 2007. u 15:34 »
Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Drava izvire u južnom Tirolu (kod jezera Dobiaco) u Italiji, odakle nastavlja teći prema istoku, kroz austrijsku pokrajinu Kärnten (Koruška), Sloveniju, Hrvatsku, zatim dijelom tvori Hrvatsko-Mađarsku granicu. Kod Donjeg Miholjca Drava skreće u dubinu Hrvatske, prema Osijeku, te napokon kod Aljmaša, na granici Hrvatske sa Vojvodinom (Srbija), utiče u Dunav. Drava u svom krajnjem dijelu čini granicu između regija Slavonije i Baranje. Ukupna dužina Drave je 725 km. Drava je plovna oko 90km, od ušća u Dunav do mjesta Čađavica u Hrvatskoj.

Drava teče kroz ova veća naselja:

    * Austrija: Lienz, Spittal an der Drau, Villach, Ferlach,
    * Slovenija: Dravograd, Vuzenica, Muta, Ruše, Maribor, Ptuj, Ormož
    * Hrvatska: Varaždin, Valpovo, Osijek
    * Mađarska: Barcs

Glavne pritoke Drave su:

    * desne pritoke: Gail (Austrija), Mislinja (Slovenija), Dravinja (Slovenija) i Bednja (Hrvatska)
    * lijeve pritoke: Gurk (Austrija) i Mura (pored Legrada) (Hrvatska)

Duljina - 720 km
Nadmorska visina izvora - 1175 m
Prosječni istjek - 620 m³/s
Površina porječja - 3370 km²
Izvor -   južni Tirol, Italija
Ušće - Dunav, kod Aljmaša
Pritoke - Dravinja, Bednja, Mura ... vidi tekst
Države kroz koje protječe - Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska
Gradovi kroz koje protječe - Maribor, Ptuj, Varaždin, Valpovo, Osijek ... vidi tekst
Slijev - crnomorski
Ulijeva se u Dunav
Plovna je od ušća u Dunav do mjesta Čađavica (Hrvatska).


Dravaszabolcs, Mađarska







Izvor Drave




Spittal


Dravograd


Maribor


Ptuj


Varaždin


Osijek



I LOVE WINTER AND SUMMER!!!

CIKLON.SI

http://ciklon.si/

http://ciklon.si/forum/

Van mreže slovenka

  • **
  • Poruke: 1.872
  • Starost: 38
  • Lokacija: Prebold / Miklavž pri Taboru / Slovenija
  • I Love Winter and Summer!!
    • CIKLON.SI
Odg: Hidrologija
« Odgovor #3 poslato: 01. April 2007. u 18:43 »
Mura

Rijeka Mura najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj. Izvire u Austriji (Visoke Ture), a do Hrvatske dolazi tokom kroz Austriju, Sloveniju i Mađarsku (pogranična rijeka). Najveća je pritoka rijeke Drave, i to lijeva. U Dravu se ulijeva između Donje Dubrave u Međimurju i Legrada u Podravini, na lokaciji Veliki Pažut koja je zaštićena kao posebni zoološki rezervat.

Krajolik rijeke Mure u Međimurju je zaštićen kao značajni, i to uredbom Međimurske županije dana 18. travnja 2001. godine. Taj se datum obilježava i kao "Međimurski dan rijeke Mure" u organizaciji udruge ZEO Nobilis. U nacionalnoj percepciji, rijeka Mura se ne doživljava kao veća i značajna, ali redovne godišnje poplave o kojima se izvještava na nacionalnoj televiziji ipak dokazuju da je riječ o velikoj rijeci (prosječne širine 150-250 metara) velike vodnosti i utjecaja na okolni prostor.

Mura je jedna od posljednjih značajno očuvanih nizinskih rijeka, i to posebno u svojem donjem toku, jer je u Austriji ipak pregrađena brojnim hidroelektranama. Slovenci i Hrvati sve više uviđaju vrijednost te rijeke, u smislu prirode i eko-turizma, pa se na njoj polako obnavljaju u stari mlinovi, a skele odnosno brodovi na Muri gotovo da voze neprestano već više od stoljeća.

Tijekom 2006. godine osnovana je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim krajolikom rijeke Mure, koja se bavi prirodnim vrijednostima Mure, re proširuje značaj te rijeke u javnosti i izvan Međimurja. O Muri je objavljeno tek nekoliko brošura, te samo jedna knjiga: Rijeka Mura u 77 fotografija. Autor knjige je publicist Siniša Golub, a knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski).

Dana 23. kolovoza 2005. godine (utorak) zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure u proteklih 120 godina (koliko se vrše sustavna mjerenja). Taj je vodostaj iznosio 506 cm, dok je dotad najveći izmjereni iznosio 480 cm iz 1989. godine. Ta se pojava zove "stogodišnja voda" jer u pravilu nailazi jednom u sto godina. Međutim, već se sljedeće desetljeće pokazati da li se tu radilo o "stogodišnjoj vodi" ili su posljedice klimatskih promjena vidljive već u ovom dijelu svijeta. Inače, Mura ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) režim, pa njezin vodostaj ovisi o dva faktora: o topljenju ledenjaka u Austriji, te o količini kišnih oborina diljem porječja u 4 zemlje kroz koje prolazi.

Mura je najveća pritoka Drave, a te dvije rijeke tvore izrazito zanimljiv prirodni koridor u središtu Europe. No, isto su tako okosnica dviju regija velike kulturne baštine: Međimurja i Podravine.

Duljina - 493 km
Prosječni istjek - 207 m³/s
Površina porečja - 13.800 km²
Izvor - Visoke Ture, Austrija
Ušće u Dravu kod Legrada
Pritoke - Ščavnica, Ledava    
Države kroz koje protječe - Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska    
Gradovi kroz koje protječe - Gradec, Gornja Radgona, Mursko Središče    
Slijev - crnomorski
Ulijeva se u Dravu
Nije plovna.




Plivajuči Babičev mlin na Muri - Veržej, Slovenija

Gradec






Sveti Martin na Muri
I LOVE WINTER AND SUMMER!!!

CIKLON.SI

http://ciklon.si/

http://ciklon.si/forum/

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Hidrologija
« Odgovor #4 poslato: 04. April 2007. u 17:32 »
Svaka čast na trudu Slovenka.  ;)
Mogli bismo da još malo dopunimo ovu temu.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže slovenka

  • **
  • Poruke: 1.872
  • Starost: 38
  • Lokacija: Prebold / Miklavž pri Taboru / Slovenija
  • I Love Winter and Summer!!
    • CIKLON.SI
Odg: Hidrologija
« Odgovor #5 poslato: 20. April 2007. u 12:48 »
Soča

Soča (talijansko Isonzo) je 140 km dugačka reka u zapadnoj Sloveniji i severnoj Italiji. Alpska reka izvire 1100 m visoko u Julijskim Alpama, tačno u Trenti. Njen kraški izvor je priljubljena tačka. Teče na jug mimo krajeva Bovec, Kobarid, Tolmin, Kanal, gdje je znameniti soški most, i napred kroz Novu Goricu i talijansku Goricu. U Jadransko more, tačno u Tržaški zaliv ulijeva se u Tržiču na talijanskom ozemlju. Staro ime za Soču u zgornjem toku bilo je Šnita.

Dolina Soče je bila pozorište mnogih krvavih bitka u 1. svetskom ratu. Med godinama 1915 i 1917 je Soška fronta bila oškodovana za preko 300.000 života talijanskih i avstro-ogrskih vojaka.

U kristalno-zelenoj Soči ima svoj dom soška postrv (Salmo trutta marmoratus).

Izvor Soče je u toj jami.




Tolmuni i korita Soče.












Malo lepe Soče, naše Soče!








Rafting na Soči.








Bistra Soča






Simon Gregorčič
SOČI

Krasná si, bistra hči planin,
brdka v prirodni si lepoti,
ko ti prozornih globočin
nevihte temne srd ne moti,
krasna si, hči planin!
Tvoj tek je živ in je legak,
ko hod deklet s planine;
in jasna si ko gorski zrak,
in glasna si, kot spev krepak
planinske je mladine-
krasna si, hči planin.
Rad gledam ti v valove bodre,
valove te zeleno-modre;
temna zelen planinskih trav
in vedra višnjevost višav
lepo se v njih je zlila;
na rosah sinjega neba,
na rosah zelenih gora
lepoto to si pila-
krasna si, hči planin!
Ti meni si predraga znanka!
Ko z gorskih prišumiš dobrav,
od doma se mi zdiš poslanka,
nesoča mnog mi ljub pozdrav-
Bog sprimi te tu sred planjav!…
Kako glasno ljubo šumljaš,
kako čvrsto, krepko skakljaš,
ko sred gora še pot imaš!
A ko prideš na ravnine,
zakaj te živa radost mine?
Kaj trudno lezeš in počasi,
zakaj so tožni tvoji glasi?
Težko se ločiš od hribov,
zibelke tvojega valovja?
Mar veš, da tečeš tik grobov,
grobov slovenskega domovja?
Obojno bol pač tu trpiš!
V tej boli tožna in počasna,
ogromna solza se mi zdiš,
a še kot solza - krasna!
Krasna si, bistra hči planin,
brdka v prirodni si lepoti,
ko ti prozornih globočin
nevihte divje srd ne moti!
Pa oh, sirota tebi žuga
vihar grozan, vihar strašan;
prihrumel iz gorkega bo juga,
divjal čez plodno bo ravan,
ki tvoja jo napaja struga-
gorje, da daleč ni ta dan!
Nad tabo jasen bo oblok,
krog tebe pa svinčena toča
in dež krvav in solz potok
in blisk in grom-oh, bitva vroča!
Tod sekla bridka bodo jekla,
in ti mi boš krvava tekla:
kri naša te pojila bo,
sovražna te kalila bo!
Takrat se spomni, bistra Soča,
kar gorko ti srce naroča:
Kar bode shranjenih voda
v oblakih tvojega neba,
kar vode v tvojih bo planinah,
kar bode v cvetnih je ravninah,
tačas pridrvi vse na dan,
narasti, vzkipi v tok strašan!
Ne stiskaj v meje se bregov,
srdita čez branove stopi,
ter tujce, zemlje-lačne, utopi
na dno razpenjenih valov!

 ;D ;D
I LOVE WINTER AND SUMMER!!!

CIKLON.SI

http://ciklon.si/

http://ciklon.si/forum/

Van mreže slovenka

  • **
  • Poruke: 1.872
  • Starost: 38
  • Lokacija: Prebold / Miklavž pri Taboru / Slovenija
  • I Love Winter and Summer!!
    • CIKLON.SI
Odg: Hidrologija
« Odgovor #6 poslato: 26. April 2007. u 15:49 »
Dunav

Dunav (engleski: Danube, njemacki: Donau, slovacki: Dunaj, madzarski: Duna, slovenski: Donava, hrvatski, srpski i bugarski: Dunav, rumunjski: Dunare, ukrajinski: dunay) je, nakon Volge, druga najduza rijeka u Europi

Dunav izvire u Schwarzwaldu (sumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Wurttemberg, na JZ Njemacke), spajanjem rjecica Brigach i Breg, u mjestu Donaueschingen. Dunav dalje tece prema istoku, te nakon 2850 km, na obali Crnog mora, u Rumunjskoj, tvori deltu.

Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio vazan medunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistocna granica rimskog imperija. Rijeka danas tece kroz ili cini granicu deset drzava, a to su redom od izvore prema uscu: Njemacka, Austrija, Slovacka, Madzarska, Hrvatska, Srbija (Vojvodina), Bugarska, Rumunjska, Moldavija i Ukrajina.

Dunav tece kroz ove velike gradove:
    * Ulm - Njemacka
    * Regensburg - Njemacka
    * Linz - Austrija
    * Beč - glavni grad Austrije, gdje se naplavna njegova ravnica naziva Lobau
    * Bratislava - glavni grad Slovacke
    * Budimpesta - glavni grad Madzarske
    * Vukovar- Hrvatska
    * Novi Sad - glavni grad Vojvodine (Srbija)
    * Beograd - glavni grad Srbije
    * Ruse - Bugarska
    * Braila - Rumunjska
    * Galati - Rumunjska
    * Tulcea - Rumunjska

Duljina: 2.888 km
Nadmorska visina izvora: 1.078 m
Prosjecni istjek: Bec: 1.900
Budimpesta: 2.350
prije delte: 6.500 m³/s
Povrsina porjecja: 817.000 km²
Izvor: Schwarzwald
(Baden-Wurttemberg, Njemacka)
Usce: Crno more
Pritoke: Drava, Sava, Tisa, Velika Morava, Olt, Prut,...
Drzave kroz koje protjece:    
Njemačka, Austrija, Slovacka, Madzarska, Hrvatska, Srbija, Bugarska, Rumunjska, Moldavija, Ukrajina
Gradovi kroz koje protjece: Linz, Bec, Bratislava, Budimpesta, Vukovar, Novi Sad, Beograd, Drobeta Turnu Severin,...
Slijev - crnomorski
Ulijeva se u Crno more
Plovna od Ulma (Nemacka), do Dunavske delte (Rumunjska)

Pritoke Dunava prolaze kroz dodatnih 7 drzava. Od izvora prema uscu, glavni pritoci su redom:
Iller - Lech - Regen (utice u Regensburgu) - Isar - Inn (utice u mjestu Passau) - Enns - Morava - Leitha - Vah (utice u mjestu Komarno) - Hron - Ipel - Sia - Drava - Vuka - Tisa - Sava (utice u Beogradu) - Velika Morava - Carapa - Jiu - Iskar - Olt - Vedea - Argey - Ialomita - Siret - Prut

Izvor Dunava, Schwarzwald, Nemacka


Dunav, Ulm










Dunav, Ingolstadt




Dunav, Regensburg






Dunav, Linz








Dunav, Bec










Dunav, Bratislava






Dunav, Komarno




Dunav, Budimpesta






Dunav, Vukovar






Dunav, Novi Sad






Dunav, Beograd








Dunav, Drobeta Turnu Severin






Dunav, Braila






Dunav, Delta Dunarii






















 ;D :D ;)
« Poslednja izmena: 26. April 2007. u 16:01 slovenka »
I LOVE WINTER AND SUMMER!!!

CIKLON.SI

http://ciklon.si/

http://ciklon.si/forum/