Meteorologija > Vremeplov

СТРАШНА ЗИМА 1929.

(1/7) > >>

снег:
 Читао сам на хрватском метео форуму о невиђеној зими 1929. када је и на приморју било недељама ледених дана. Како је то изгледало у Србији? Имате ли чланке,податке?
Хвала!jQuery(document).ready(function($){jQuery(function(){jQuery("#msg_40042").css("overflow-y", "hidden");});});Tweet

slovenka:
Godinu 1929. Europa pamti po velikoj snježnoj zimi koja je s pravom dobila epitet «zima stoljeća». I u nas se ta zima pamti kao najjača i najduža zima novijeg vremena. Bila je to prava bijela mora koja je velikom studeni i dotad nezapamćenim obiljem snijega gotovo dva i pol mjeseca sputavala život sela i gradova.

U Zagrebu je Sava bila zaleđena cijelom širinom, te su preko rijeke lakoćom prelazile konjske zaprege. Zbog velikih snježnih nanosa na pruzi Zagreb-Split, Dalmacija je gotovo dva mjeseca bila odsječena od unutrašnjosti.
Na vječno sunčanoj i toploj Siciliji te se zime živa spusila do -26 stupnjeva Celzija!
U poljskom gradu Krakowu, gdje je 4. veljače temperatura pala na -35°C, kola hitne pomoći pokupila su s ulica više od 350 ljudi kojima je hladnoća paralizirala udove te nisu mogli hodati.

Novu 1929. godinu Zagrepčani su, po običaju, dočekali budni. Do zore plesalo se i pjevalo u Glazbenom zavodu, u kavanama «Corso», «Esplanade», «Manon» i drugima, u gostionicama, na periferiji i planinarskim domovima na Sljemenu, u prostorijama različitih društva i u privatnim stanovima. Bila je to Nova godina bez uobičajenog snježnog dekora i mnogi su žalili što je doček prošao bez zimskog ugođaja. No, u noći od 1. na 2. sječnja nadošla je nagla promjena vremena: Zagreb je slijedeće jutro dočekao u bjelom. Snijeg je padao cijeli dan tako da su već popodne na glavne gradske ulice morale izaći čete čistača, da ih osposobe za promet.
Iznenadni sniježni val zahvatio je i druge krajeve. Iz Like su javljali o velikim mećavama na pruzi Zagreb-Split. Pruga Zagreb-Sušak isto je tako bila zametena. Svim je vlakovima bila pridodana ralica.

Sutradan su novine javljale o velikim snježnim mećavama u Austriji, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, o naglom padu temperature na većem dijelu kontinenta.

Tako je na vrata Europe zakucala velika zima!

Cijeli idući tjedan bio je u znaku iznenadnog hladnog prodora. U Španjolskoj je zavladala velika studen: vukovi su se u pola bijela dana spuštali u sela i napadali stoku i ljude.
Mećave su zahvatile i Azurnu obalu: na cesti između Nice i Ventimiglie snijeg je zatrpao stotinjak automobila i turističkih autobusa.
Nad Crnim i Egejskim morem bijesnila je jaka oluja: Na putu za Izmir potonuo je grčki brod «Tamaris» sa 20 mornara. U Bukureštu i Pragu živa se spustila na -20°C, u Bratislavi na -28°C. 15000 radnika čistilo je snijeg na ulicama milijunskog Beča. No to je bio tek početak nevolja s velikom zimom.

GLAD U UNUTRAŠNJOSTI

U ondašnjoj kraljevini SHS, snijeg i velika studen kao da su simbolički najavili drugu veliku nevolju: 6. siječnja kralj je zaveo otvorenu diktaturu! Tako su se prvi tijedni nasilničkog šestojanuarskog režima poklopili s do tada neviđenom zimom- a ta je zima, između ostalog, naglasila bijedu u kojoj su živjeli seljaštvo i građanstvo.
U BiH zavladala je glad - posljedica ljetne suše. U selima oko Foče, pisale su novine, ljudima su jedina hrana suhe kruške. Gladovalo se i u Dalmatinskoj zagori i Crnoj Gori.

U Zagrebu je hladnoća teško pogodila nezaposlene i beskućnike. Za njih je u Samostanskoj ulici (današnjoj Vlaškoj) gradsko poglavarstvo otvorilo javnu grijaonicu. Tu su siromasi dvaput dnevno dobivali čaj i krišku kruha. Kako zima nije jenjavala, otvorene su i dvije posebne grijaonice za žene i to u podrumskim prostorijama škola u Samostanskoj i Krajiškoj. Pred kolodvorom, na Jelačićevom i Međašnjem trgu (danas Kvaternikov trg), na uglovima nekih ulica i na trajmvajskim stanicama postavljene su javne peći - željezne košare u kojima je gorio koks. Oko tih peći okupljala se sirotinja, ali prilazili su i prolaznici da ogriju promrzle prste.

Zima je stegla na sve strane.
Snijeg je u Sloveniji prekinuo većinu telegrafskih linija, pa su telegrami na relaciji Ljubljana-Zagreb slani zaobilazno preko Trsta!
Kod Beograda je, zbog leda na Dunavu i Savi, prekinut sav brodski promet.
U Sarajevu je zabilježeno da su se gladni vukovi spuštali s obližnjih brda u okolicu grada: jednom seljaku iz Čeljuga – samo sedam kilometara od gradskog središta - zaklali su 27 ovaca. Čopori vukova navalili su iz Bosne u Dalmaciju. Tako je usred dana čopor gladnih zvijeri narnuo na selo Dubrave kraj Poljica i poklao mnogo stoke. Zbog toga je tamošnja žandarmerijska stanica razdijelila seljacima oružje!

I dok je val studeni došao do juga Italije i obala Grčke (na Siciliji se živa spustila na -26°C, a U Solunu na -33°C), Zagreb je 14. siječnja zahvatio iznenadni topli val: temperatura je porasla na +8°C i snijeg se počeo topiti.
Ali, to je bila samo kratkotrajna stanka u kojoj kao da je zima uzimala nov zalet; četiri dana kasnije novine su opet pisale o snježnim mećavama širom Europe.
U Dubrovniku je napadalo 20 centimetara snijega. U Splitu se mladež masovno grudala (pri temperaturi od -5°C). Na ličkoj pruzi, između Malovana i Zrmanje, snježni su nanosi narasli do četiri metra, pa se brzi vlak Zagreb – Split morao zaustaviti u Gospiću: putnici su posebnim vlakom vraćeni u Zagreb. Prekid prometa na toj pruzi potrajao je tri dana.
U Sarajevu je napadalo 150 centimetara novoga snijega. Uostalom, pod snijegom su bili Marseille i Firenca, mećava je bjesnjela nad Istanbulom, a u La Mancheu je žestoka oluja potopila nekoliko brodova.

ZIMA UZIMA ZALET

Generalna direkcija rumunjskih željeznica izvijestila je javnost da je u velikoj snježnoj mećavi nestao putnički vlak broj 149 na putu iz Tarbu Margarele prem Rosiori. Tri dana nije bilo vijesti o nestalom vlaku, jer je mećava onemogućila potragu. Tek četvrti dan (21.1) vlak je pronađen i spsilačke su ekipe raskapajući snijeg, doprle da vagona. Na žalost, prekasno : svih 39 putnika i željzničara bilo je mrtvo!

Zagrebački «Jutarnji list» osvanuo je 25. siječnja s velikim naslovom na prvoj stranici: OPET VELIKI SNIJEG ŠIROM EUROPE! Tog je dana u Zagrebu napadalo 35 centimetara novog snijega, što je izazvalo prekid tamvajskog promet.
U Beogradu je jaka košava razbijala izloge. U Sloveniji su se pokrenule goleme mase snijega: u dolini između Jesenica i Dubrave četiri su uzastopne lavine zasule željezničku prugu u dužini od 130 metara, prekrivši je pokorvom debelim pet metara; u Bohinju, kod stanice Soteska, prugu je, duž 60 metara, prekrila 10 metara visoka lavina!

Snijeg u Zagrebu neprekidno pada već tri dana - pisale su «Novosti» 28.1. Neke od širokih gradskih ulica sada su svedene na uske prolaze od tri do četiri metra, kojim se s obiju strana nalaze visok naslage snijega. Gledan s Gornjega Grada, Zagreb ostavlja dojam nekog zabačenog mjesta u nepreglenoj snježnoj pustinji.
Međutim, sanjkališta na Cmroku i Tuškancu vrvjela su od veselih sanjkaša. Nekim očisčenim ulicama projurili bi automobili, vukući konopcima hrabre skijaše. Slučajni prolaznici s čuđnjem su promatrali te pionire «skijeringa».

NOVI VAL STUDENI

Iz Like su dolazile zabrinjavajuće vijesti o snijegu koji pada neprestance već šest dana. Na dio ličke pruge između Vrhovina i Zrmanje, gdje je snijeg dostigao visinu od šest metara, upućeno je tisuću je radnika i tristo vojnika. Od 24.I. promet sa Dalmacijom je u prekidu! Vlakovi voze samo do Vrhovina – i tako će ostati gotovo dva mjeseca!
Zima je iz dana u dan jačala okove kojima je sputala život na raznim stranama:
30.I. – Crno more zaleđeno na pola kilometra od obale.
U Zagrebu, poslije dvodnevnog zatopljenja, jutro osvanulo s mrazom i nezapamćenom gustom maglom. Zbog magle su se na Savskoj cesti sudarila dva tramvaja.
1.II. – U Gorskom kotaru i Lici zatrpana brojna sela. Zbog visokog snijega zaustavljen promet na pruzi Skopje – Ohrid.
3.II. – Do tada najhladniji dan zime. U Zagrebu (u jedanaest sati prije podne) bilo je –20°C, u Dubrovniku -11°C , u Čakovcu –37°C.
U Dubrovniku od hladnoće pucaju vodovodne cijevi. Na ličkoj pruzi odustalo se od uzaludnog čišćenja.
4.II. – Metar snijega u Istanbulu. U Veneciji zaleđeni kanali. U Rimu –5°C, u Pragu –25°C, u Bukureštu –30°C, u Varšavi -35°C!
U Zagrebu je od hladnoće pucaju tramvajski, telefonski i telegrafski vodovodi. U Sarajevu -27°C, zamrznuta Miljacka, Cetinje, Kolašin i Berane odsječeni od svijeta.
U Sremskoj Mitrovici smrzlo se nekoliko ljudi.
7.II. – U Moskvi –32°C, u Helsinkiju –55°C.
U isto vrijeme u Skandinaviji i na Islandu pravo proljetno vrijeme: poljoprivrednici obavljuju prve proljetne radove!
10.II. – U Zagrebu nestašica goriva. Škole obustavile rad. Drvo se prodaje na kilograme.
12.II. – Novi val studeni. U Zagrebu -34°C, prvi put poslije 1880. god Sava se zaledila po cijeloj širini: prvi su je prešli dječaci iz obližnjih naselja, a za njima su došli brojni klizači; led debeo 20 cm! U Zaprešiću se smrznulo troje ljudi.

VRHUNAC ZIME

13. II. – Zbog snijega prekinut promet i prugom kroz Gorski kotar. Na pruzi Sarajevo–Dubrovnik, kod Žitomistića, vlak ostao dan i noć zatrpan u snijegu. Velika mećava u Mostaru: policajci su cijelu noć po kućama siromašnih raznosili kruh i drvo, ložili vatru u stanovima nemoćnih. U Varaždinu smrznute ptice padaju s drveća. U Senju je bura od 160 kilometara na sat pokidala konopce kojima je bio vezan parobrod «Ante Starčević», strojevi su 24 sata radili punom parom, da bura ne odnese brod! I u Sisku se osjeća nestašica goriva: u mnogim kućama vade podove da bi se ogrijali. U Parizu je na ulicama postavljeno 200 javnih peći na koks. Na bečkim ulicama vojničke kuhinje dijele prolaznicima topli čaj. Zima je bila na vrhuncu.

Novine su, što inače nije običaj, vremenskim prilikama posvećivali prvih nekoliko stranica:
«Jutarnji list» izašao je 14. II. s naslovom preko cijele prve strane: SNJEŽNA KATASTROFA – Posvemašni prekid svih saobraćajnih veza – Očaj provincije – Zagreb bez ogrjeva – Mećava i studen haraju u čitavoj Europi.
U analima vremenskih nepogoda – pisalo je u uvodniku – još nije zabilježen dan kao današnji (13.II.), koji je na svim stranama doveo do posvemašnje paralizacije, ne samo prometa, već i života.
U toku te noći u Zagrebu je napadao snijeg visok jedan metar. Tramvaji nisu izašli iz spremišta. U cijeloj je zemlji potpuno prekinut željeznički promet. U Zagrebu je u toku dana stigao samo jedan vlak – iz Zaboka. Pošte su obustavile primanje paketa, osim onih u kojima su lijekovi.
Sutradan je na ulice u centru grada izašlo 750 gradskih radnika, 200 tramvajskih radnika i 150 «foringaša». Počelo je čišćenjem snijega. Ostalim su ulicama krstarile ralice s konjskom zapregom. U osnovnim školama Horvati, Trešnjevka, Borongaj i Zavrtnica proradile su vojničke poljske kuhinje, koje su za nezaposlene i siromašne kuhale čaj. Sudski kroničar javlja da je pred suca izveden čovjek koji je na jednom skladištu drva ukrao cjepanicu!

Situacija u Europi 16.01.1929. - Raspored tlaka zraka na 0m:


Godine 1929. Gacku dolinu zatrpao je snijeg visok preko dva metra. Evo kako je to bilo. Prvi snježak te zimske sezone pao je još 24. rujna 1928. Nešto malo snijega palo je i sredinom listopada. Studeni je bio vrlo promjenjiv, smjenjivali su se sunce i kiša, a nešto snjega past će tek u prosincu, te se neće duže zadržati. Nakon proslave Nove 1929. godine, prvog dana počinje padati prvi obilniji snijeg te zime. Padao je i slijedećih nekoliko dana te je dosegao visinu od 60-ak centimetara. Pahuljice je pratila žestoka studen, dnevne temperature spustile su se najprije na –15 stupnjeva, a od polovice siječnja na –18. Snježni omotač u takvim prilikama nije se smanjivao, a povećat će se u zadnjim danima siječnja, kad je u tri dana, dne 25, 26. i 27. palo još 20 cm novog snijega. I dalje je pomalo snježilo, a dne 1. i 2. veljače zavladala je prava mećava. Dne 5. veljače temperatura se spustila na –22. Gacka dolina bogata vodom pretvorila se u veliko klizalište. Sve bare i jezerca zamrznuli su se. Zaledila su se tada i švička jezera, gornje i donje, čega se nisu sjećali da je ikada bilo ni najstariji Švičerani. Dne 11. veljače počinje opet uz jaku buru padati novi snjeg, te će za četiri dana koliko je padao premašiti visinu od 2 metra.

Iz kuće se nije moglo nikuda. Najprije su Gačani kopali oko kuće prolaze do blaga u stajama a potom i puteve-tunele susjed do susjeda. Moralo se skinuti i dva metra snijega s krova, jer se dosta krovova pod snježnim teretom urušilo. Za krčenje cesta odnosno glavnijih puteva muškarci su se organizirali uglavnom na isti način. Najprije su po grupama u kolonama lopatama krčili i bacali snijeg kako bi iza njih mogla proći ralica. A ralicu je vuklo po 20-ak volova i konja. Ljudi, a posebno djeca, stradavali su od ozeblina po licu, najviše na ušima.

Krajem veljače izgledalo je da će studen malo popustiti, ali 1. ožujka nailazi nova mećava i pada novih 10 cm snijega. Temperatura zraka spušta se na –28°C. Mnoge su košnice pčela uništene. Vladala je glad, budući da je ljeto bilo sušno, pa je uništilo ljetinu, jedino je bilo nešto ozime pšenice. Malo krumpira što je narod po konobama posmrzavalo se, kao i zelje u bačvama. Stoka je ugibala od nestašice stočne hrane. S vodom je bilo lakše, do Gacke se nije moglo, ali se topio snijeg. Nije se moglo ni u šumu do drva za loženje, pa su ljudi ložili peći drvenim plotovima izvučenim ispod snijega i voćkama. Prvi topliji dan je 11. ožuujka i snijeg se počinje topiti. Kišica koja pada 23. ožujka otopit će još više snijega, koji će se ipak zadržati, naročito u sjenovitoj strani Doline, i tijekom travnja. Kad je u svibnju sve zazelenilo, pokazala se otužna slika voćnjaka: većina šljiva, te pokoja jabuka i trešnja, posve su se osušili. Narod je vjerovao da su u velikoj studeni voćke ozeble.




Dvije fotografije iz 1929. ;)

Madjo:
Ovako je izgledalo Cetinje 1929.godine

Stefano:
dobrodosao Madjo, pa koliko je to palo, preko 2 metara snega?

Zika:
majko mila koliki sneg   :o :o :o  :selam:

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Sledeća strana