Ovu temu otvaram povodom mog komentara na temi o ISS, a u kom sam pisao o satelitima Iridium sazvezdja.
Posto svi gledamo u nebo, to gledanje nocu mozemo da prosirimo posmatranjem satelita.
Iako su relativno mali, sa Zemlje se jako dobro vide zahvaljujuci svojim solarnim panelima koje koriste radi dobijanja elektricne
energije.
Cesto cemo ih pomesati sa avionima, medjutim postoje bitne razlike.
Kao prvo, na odredjenoj lokaciji na Zemlji, avioni se skoro uvek krecu po ustaljenim putanjama, takozvanim vazdusnim koridorima.
Civilni avioni (koji se i krecu ovakvim putanjama) su UVEK obelezeni svetlima, crvenim i zelenim na krilima, a nadje se tu i po koji
strob. Znaci ne mozete da ih promasite.
Za razliku od njih sateliti se krecu naizgled slucajnim putanjama, vidljivi su samo na jednom delu neba i cesto su brzi od aviona. U
stvari, oni su uvek brzi od aviona, ali zbog velike udaljenosti, tj. visine na kojoj lete njihova prividna brzina je manja.
Sateliti nemaju trepcucih svetala i vide se kao svetle tackice koje putuju preko neba.
Uglavnom vidimo razne meteoroloske, izvidjacke, geografske i ostale satelite koji se nalaze u Niskoj orbiti (Low Earth Orbit) i to
zahvaljujuci vec pomenutim panelima koji reflektuju suncevu svetlost. Po definicji ova orbita zahvata visinu 160-2000km, i u njoj se
nalazi vecina satelita. Za razliku od njih komunikacioni sateliti moraju da zadrze geostacionarnu (ili geosinhronu) orbitu da bi zadrzali
uvek isti polozaj u odnosu na fiksnu tacku na Zemlji. Ti sateliti se takodje krecu, ali njihova brzina odgovara brzini rotiranja Zemlje,
pa izgleda kao da uvek stoje na istom mestu. Njih je nemoguce videti posto se izmedju ostalog nalaze na visini od oko 35 000 km.
Dakle, sta nam je potrebno za hvatanje satelita i na sta treba da obratimo paznju.
Od opreme nam ne treba skoro nista, osim mozda stolice u koju mozemo lepo da se zavalimo
Ako hocemo da posmatramo neke od atraktivnijih preleta, a to su definitivno ISS, pa ISS u kombinaciji sa satlom (sto je posebno zanimljivo) i Iridium flares.
Raspored preleta jednih i drugih, za datu lokaciju, se moze naci na
http://www.heavens-above.com/ .
Pored njih, moguce je posmatrati prelete stotina drugih satelita, mada dosta njih je vidljivo tek u savrseno mracnim uslovima.
Ja licno najvise volim da posmatram ISS i Iridiume.
Kada odemo na sajt Heavens Above u tablicama koje dobijama imamo sledece parametre.
To su datum i vreme, magnituda, visina (alt) i azimut (az).
Datum i vreme ne treba objasnjavati.
Visina je polozaj objekta u odnosu na horizont. Horizont se nalazi na 0 stepeni, a zenit (pravo navise) na 90 stepeni.
Azimut je polozaj objekta u odnosu na sever i ima vrednosti 0-360. Sever predstavlja 0, istok 90, jug 180, zapad 180.
Poslednji parametar je magnituda.
Magnituda je mera sjajnosti objekta na nebu. Sto je objekat sjajniji, ima brojno MANJU magnitudu
Sunce ima magnitudu -26. Ovde moram da napomenem da ovo vazi za objekte posmatrane sa zemlje, tj. kako nama izgledaju. Postoji jos i
apsolutna magnituda, ali to nije od vaznosti za ovu pricu...a i ne vidi se nocu
Mesec je definitvno najsjajniji objekat na nocnom nebu i kad je pun ima magnitudu od oko -12. I njega cemo zanemariti.
Iza njega sledi Venera (zvezda Danica) sa magnitudom -4, ali s obzirom da se ona ne vidi kada je mrkla noc i nju mozemo da zanemarimo.
Sledeci je gospodin Jupiter sa magnitudom od -1.6 do -3, sto ga cini najsjajnijim objektom na nasem nebu. Potom sledi zvezda Sirijus i
tako dalje...
Sada dolazimo do Iridium flaresa
To su sateliti sa izrazito reflektivnim povrsinama koji u svojim preletima mogu da se prikazu u magnitudama cak do -10.
Njihov prelet se ne vidi na citavom nebu, vec samo u jednom segmentu, a svi podaci o tome se mogu dobiti na pomenutom sajtu...
Na slikama nocnog neba cesto ostavljaju tragove koji lice na meteorske
Eto, nadam se da nisam ugnjavio...