Zaista nisam znao gde bih mogao postaviti ovaj post. Čini mi se da za ovako nešto nema prostora. Nemojte pomisliti da kritikujem forum!!! Ni slučajno! Jednostavno sam se malko zbunio u jednom momentu
U svakom slučaju, može se lako pomeriti na drugo mesto po potrebi.
Koliko sam video, oblast meteorologije u svetu se tretira malko drugačije nego kod nas, što je i razumljivo. Postoje institucije koje su podeljene u odseke, gde se svaki bavi određenom oblašću meteorologije, usko specijalizirajući samo segment onoga što podrazumevamo praćenjem prirode između neba i zemlje.
Tako su te institucije opremljene najsavremenijim uređajima, od praćenja vremenskih prilika preko satelita, do uopštene prognoze kao i one za specifične organizacije.
Kod nas se svakako ovaj problem ne može ni začeti, obzirom da elektronskih pomagala imamo veoma malo, službi takođe, a i vremena i sredstava da se nešto relevantno proprati.
U tu svrhu sam se (između ostalih stvari), bavio projektovanjem i gradnjom uređaja najrazličitijih vrsta u proteklih deset godina. Neki od njih su nezaobilazno bili povezani i za meteorologiju. Taj posao nije nimalo lak, pošto je i u elektronici slična situacija kao i u celoj zemlji: nedostatak dovoljno kvalitetnih i raznorodnih elemenata, slab odziv firmi za uvoz za samogradnje i specifične konstrukcije, propadanje kompletnih projekata upravo zbog ovakvih problema.
Naravno, moralo se pribeći konstruisanju takvih uređaja, koji se mogu izraditi kod nas, a opet ispunjavajući uslov da sve bude veoma jeftino.
Konstrukcija koju ovde objavljujem je nezaobilazan deo svake meteorološke opservatorije. Namenjena je širokoj upotrebi, jer se elektrostatički potencijal meri ne samo u meteorologiji, već u bilo kojoj radionici i laboratoriji, gde postaje korisna stvarčica, koja nam govori kada nailazimo na problem koji je običnim čulima nevidljiv. U elektronici, naročito praćenju vremenskih prilika/neporilika, ovaj problem postaje naročito akutan ako se razmotri da uređaji moraju biti savršeno pouzdani, kako ne bismo došli do pogrešnih podataka i time izveli pogrešne zaključke.
Svaki od njih ima svoje limite naravno.
Ovaj elektrostatički metar meri naelektrisanje, pozitivno ili negativno i veoma je jednostavan za rukovanje. Na šemi se vidi da je extremno prost. Nije potreban nikakav poseban materijal da se ovako nešto sagradi, a znanje o elektronici je minimalizovano, malim brojem komponenata.
Predviđen je kao portabl prenosni uređaj, koji radi na bateriju od 9V. Meni je postao nerazdvojni prijatelj u šetnji i raznim merenjima. Verovatno imate predstavu šta radi i kako, ali je prava stvar prvo se poigrati sa njime, da se stekne osećaj u merenju, načinu merenja i mogućnostima. Dovoljno je osetljiv da će igla metra skakati tamo-amo pri koračanju ulicom. Kada podignete nogu i držite je u vazduhu, metar će pokazivati određen otklon, koji zadovoljava napon za tu visinu. Podizanje i spuštanje noge, izazivaće reakciju i na metru, jer ono što se meri, jeste naelektrisanje tela, u predelu između noge i zemlje, kao kondenzatora. To je samo jedan primer osetljivosti. Nekada je mnogo i disati
Veoma je osetljiv. Ovo svakako zavisi od vlažnosti vazduha.
Nekoliko napomena za gradnju: jedini kritičan elemenat jeste analogni instrument, koji se može kupiti u prodavnicama elektronskih komponenti (poznajem one u NS-u i BG-u). Cena mu je od 1000-1200din za nov, dok se polovni mogu pronaći na buvljaku za mnogo manje para. Potrebno je da instrument bude onaj sa skazaljkom na sredini, tj nultom podeonom skalom, tako da može ići u plus ili u minus, a stoji na nuli kada se ne meri ili je napon u vazduhu ravan nuli.
Ostali elementi su zaista minorni po ceni. Prekidač S1 služi za uključenje i isključenje uređaja, dok prekidač S2 služi za smanjenje osetljivosti uređaja, ako je naelektrisanje veliko (oluje).
Potenciometar od 47K je običan, linearni i služi za kalibrisanje metra na nulu pri uključenju. Tranzistor zaslužan za osetljivost je BF245 i veoma je jeftin. On je jedina solucija u nas, za ovako nešto, iako u inostranstvu ima daleko boljih komponenata (na to ćemo sačekati te famozne sponzore, ili da mi se napokon javi ta nepostojeća tetka iz Kanade i ostavi pozamašno nasledstvo
).
Otpornik od 1M služi da tranzistor ne izgori usled preopterećenja i dodirivanja antene rukom, jer je toliko dovoljno da ga ošteti. Svakako, treba izbegavati dodirivanje antene rukom, jer je napon na koži dovoljan za oštećenje. Ovaj otpor će zadovoljiti što se zaštite tiče, ali bi ipak trebalo pažljivo rukovati uređajem, ako želimo da radi dugo i pouzdano.
Kondenzator od 100pf služi za smanjenje osetljivosti i ovo je jako korisno kada nailazi oluja. Jednostavno držite uređaj u ruci i pratite šta se događa iznad vas. Zabavno, zar ne?
Antena se koristi uglavnom teleskopska. Ovih ima dosta na buvljacima, od starih radio prijemnika. One su idealne, pošto od dužine antene zavisi osetljivost uređaja. Što je duža, osetljivost je veća.
Uređaj ne može pokazati koliko je volta u vazduhu, ali pokazuje savršeno koje je naelektrisanje u pitanju i kog nivoa u odnosu na neko drugo (da li ga ima ili ne). Za merenje direktno napona, mora se koristiti drugačiji i kompleksniji uređaj, koji meri napon po metru (izrađen nešto kasnije) i pokazao se sasvim dobro pri prognoziranju groma tokom oluje. Na njemu postoje dve sijalice. Jedna se pali kada je u vazduhu 1,3kV (1300V), a druga kada napon poraste na 13kV (13000V).
Ovo su uobičajeni instrumenti koji se koriste u ovu svrhu u svetu, jer pružaju daleko više podataka o atmosferi i vremenu, nego što su to do sada činili klasični, vezani isključivo za vazdušni pritisak.
Ukoliko bude pitanja u vezi uređaja, tu sam za sve sugestije, rešenje problema itd itd...
O toj konstrukciji nešto kasnije.