Teško je za sada reći, ali miriše na split, za to navijam. Uskoro će puno toga biti jasnije.
Ova slika pokazuje ne tako dobru propagaciju zonalnih vjetrova, iako smo još u ranoj fazi. Onaj u februaru je odmah davao propagaciju zonalnih vjetrova i temperatura. Ta nam je propagacija bitna jer onda imamo dugotrajne efekte SSW-a koji se ogledaju u -AO, stvaranje anticiklona preko viših geografskih širina (HLB), što implicira curenje zraka prema srednjim geografskim širinama nekada i do dva mjeseca sa efektivnim učinkom.
Propagacija se gledan u pojasu gdje se nalazi tropopazua, odnosno, između 300-150hPa. Puno naučnih radova koji se bave propagacijom odnosno širenjeme "poremećaja" iz gornjih slojeva stratosfere prema donjim slojevima stratosfere i troposfere, spominju NAM. NAM je uprošteno vrijednost po cijelom stupcu a ne samo na 1000hPa (AO).
Za sada je stanje loše i na tom polju, ali svaki SSW ostavlja pečat po kojem se razlikuje od drugih. SSW 2018, će ostatati sa tim nazivom a ovaj SSW 2019. to je tako, jer je puno ostalih aktera u igri.
Dislokacija ima lošiju propagaciju u većini slučajeva, za razliku od splita koji u većini slučajeva čini mi se 2/3 ima dobru propagaciju. Kriterih dobra propagacija se mjeri po broju dana zastupljenog negativnog NAM-a.
Na slici sam označio kritični sloj atmosfere, vidi se ta borba baš u tom dijelu sa + i - NAM-om. Ovdje se može očitati još jedan paramter, vrijednost NAM-a -4. To znači da bi se u atmosferi desio ekstremni stratosferski događaj (ESE) - toplo. Da bi se taj događaj nazvao događaj toplim mora preći prag -3.
Jako važan je trenutak gdje se u donjim slojevevima atmosfere pojavljuje vrijednost NAM-a +3, nije sada važno što je +3, već da nema odmah propagacije. U terminima SSW-a dešava se da postoji lag tropsofere na dešavanjima u atmosferi. To možemo vidjeti i po najpoznatiojoj studiji od koje je puno toga krenulo nadalje u izučavanju uticaja SSW-a, od strane Baldwina i Dukertona.
I ovdje se vide zakašnjele rekacije na troposferu, ali male, deset dana prije SSW-a i nekada 5 dana poslije.
Na sljedećoj slici su prikazane razlike u propagacijama (DW) i nepropagacijama (NDW):
Izgleda da je trenutni NAM krenuo NDW stopama, ali je ovo mali uzorak dana u predviđanju i ne znači da bi tako bilo.
Niko se sigurnošću ne može reći šta nam slijedi, ali zbog drugih pozadinskih signala, januar izgleda potencijalno jako zanimljiv. na tom dragu je EPS sa velikom pozitivnom anomalijom preko Atlatnika, koja se pruža preko većeg dijela pre dekade Januara. Ne znači da će AC stlano biti tu, to se radi o prosjeku.
Jedan od razloga zašto je to tako su spomenuti pozadinski signali, o tome drugi put, te dešavanja u stratosferi. Ovom prilikom želim izraziti čuđenje da neki predstavnici DHMZ kažu da ESNO i Pacifička dešavanja nemaju uticaja na Srbiju, to je zaista pogrešno, mogu navesti bar u toku zadnje godine nekoliko primjera takvih uticaja. Dobro da se vratim na temu. Pored tih pozadinskih uticaja imamo u adijabatsku kompresiju uzorkovanu sa Wave1. Zašto imamo tako blizu tople i enormlno hladne temperature u stratosferi o kojima je danas bilo teme u meteo chatu. Wave 1 uzrokuje nagib vrtloga s visinom stvarajući barokliničko područje s spuštanjem zraka koje rezultira adijabatskom zagrijavanje. Evo definice adijabatske kompresije:
Hajmo to sada pogledati na
https://earth.nullschool.net/#2018/12/27/1500Z/wind/isobaric/10hPa/orthographic=-347.51,91.33,287Prva slika pokazuje vjetrove, u smjeru kazaljke na satu je strasferski visoki pritisak, a obrnuto od smjera kazaljke na satu je PV (da ta mali elipsoid) gurnut pod kompresijom wave1. Druga i treća slika pokazuju temperature gdje dolazi do trenja Wave1 i PV i samog PV, u lijevom uglu piše koje su vrijednosti temperatura na 10hPa.
Da sada pogledmao 3D prikaz tog pritiska Wave1 i nagib PV:
Radio sam ranije grafički prikaz Wave1, vidi se kakva su to ekstremna dešavanja kojima se možemo samo diviti!!!
E, da je to dosta povezano i da ima nekakvog stratosferskog uticaja na troposferu vidi se iz sljedećih slika:
70hPa
250hPa
Šta ovo znači da tolika dešavanja sa pacifičke strane im implikacije sa atlantske, jer je PV toliko oslabljen da su zonalni vjetrovi slabi i čime se favoriziraju blokade. Vidi se kasnije da nema vrtložnosti sa ove Atlantske strane, greben je tu:
Ovo stvaranje visokog pritiska sa atlantske strane može pomoći u dizanju Wave2, što bi bio konačni udarac PV, ako ne odmah, onda možda kasnije.
Nema više. Nisam ništa posebno rekao, ali imamo jako zanimljivu sezonu, to se vidi i po decembru koji nije kao dosta onih u novije vrijeme. Htio sam samo da približim razmijevanje PV da možete i vi lakše pratiti.
I napomena, čak da se sve i posloži, ne mora značiti da ćemo dobiti snijeg baš u naše dvorište, primjer je zadnja ciklona, Zagreb 0cm, a koliko je Beograd imao!?
