Hvala Pulsar, u sustini mi je i bio cilj da sto je vise moguce izbegavam neke strucne termine i da zalazim u nesto sto bi zahtevalo jos mnogo objasnjavanja, a za tako nesto niti sam spreman niti imam dovoljno znanja da bih to odradio u potpunosti i kako treba. Ali bice prilike i za to, u nekim od narednih zima. Naravno, bilo bi korisno kada bi se jos neko ukljucivao u ovu temu, jer sve ovo jos uvek i nije u potpunosti istrazeno, i ima jos puno prostora za napredak na ovom polju.
Sto se tice finalnog zagrevanja pisao sam kad i zbog cega dolazi do njega, mozda u tim danima kad je doslo do FW nisam toliko posvetio paznju tome, ali mislim da sam sustinu izneo i da sam zavrsio ovu zimsku sezonu na pristojan nacin.
E sad, EPV, ili Eliassen-Palm vektor, je jedna od stvari koja zahteva malo vise vremena i malo vise znanja kako bi smo razumeli u potpunosti i kako bismo mogli to znanje da koristimo. Ja iskreno, mislim da nisam spreman da ulazim u neku diskusiju o tome kako promene EPV-a uticu na promene zonalnih struja, ali neka opsta definicija toga bi glasila nekako ovako:
U principu EPV predstavlja zonalni prosek vise vektora (velicine u prirodi koje imaju intenzitet pravac i smer) na odredjenoj geografskoj sirini, u ovom slucaju radi se o 60-om stepenu severne geografske sirine na visini od 10hPa. Sto znaci da se uzimaju vrednosti raznih velicina za sve tacke te geografske sirine i izracunava se prosek da bismo dobili jednu glavnu (srednju) vrednost.
Sto se tice strelica na ovom prikazu one oznacavaju smer transporta energije kroz atmosferu. Sa strane vidis dve ose, horizontalna osa predstavlja geografsku sirinu, a vertikalna osa visinu u stratosferi. Dakle, ako je strelica usmerena ka gore to znaci da imamo kretanje odredjenih vektora (velicina) ka visim slojevima stratosfere, i obrnuto. Ukoliko imamo strelicu usmerenu na levu stranu to znaci da imamo kretanje odredjene velicine ka ekvatoru i obrnuto.
Sto se tice velicina koje se koriste za izracunavanje zonalnog proseka, ne mogu davati nikakva matematicka objasnjenja jer tome nisam dorastao trenutno, ali mislim da za pocetak ni ne moramo da znamo kako se one izracunavaju, iako bi svakako bilo korisno.
Ali uprosteno, za izracunavanje zonalnog proseka se koriste velicine koje se odnose na momentum prenosa toplotne energije ka ili od severnog pola, izazvane uglavnom atmosferskim talasima. A da bismo to lakse shvatili, za primer, zamislicemo polje vazdusnog pritiska koje je postavljeno tako da imamo veci gradijent pritiska ka severu. U tom slucaju i momentum prenosa toplotne energije ka severnom polu ce biti veci.
Zatim imamo meridionalni tok toplote (trudim se da izbegavam strane reci
), sto bi znacilo da ako imamo prenos toplotne energije putem vetrova ka severnom polu u tom slucaju, logicno, imamo pozitivan prenos toplote ka severnom polu.
Jos jedna velicina koja se uzima prilikom racunanja zonalnog proseka predstavlja i promenu temperature sa povecanjem visine. To je jos jedan od bitnih faktora ukoliko znamo da u stratosferi temperatura raste sa povecanjem visine, suprotno od onoga sto imamo u troposferi.
Dakle, da ponovim, prilikom izracunavanja zonalnog proseka uzimaju se vrednosti ovih velicina na svim tackama odredjene geografske sirine, te tako dobijamo zonalni prosek za tu geografsku sirinu na odredjenoj visini, u nasem slucaju na 60-om stepenu severne geografske sirine, na visini od 10hPa.
Oko ovoga treba puno posla, kao i oko mnogo stvari sto se tice ove teme, do sada sam se trudio da to izbegavam prvenstveno da bi se sto vise ljudi zainteresovalo za ovu temu (koja je svakako malo "teza" i verovatno manje zanimljiva, kome jos treba da cita o nekim tamo Eliassen-Palm vektorima i slicno
), za pocetak je dovoljno i ono sto je do sada napisano u ovoj temi, a kasnije, ukoliko bude jos zainteresovanih za ovo, svi oni koji budu imali vremena i volje mogu dati svoj doprinos ovoj temi, a ja cu, naravno nastaviti sa pisanjem ovde, ali i sa daljim ucenjem o svemu ovome, pa ce biti i detaljnijih analiza i nekih drugih parametara koji su komplikovaniji i kojima za sada nisam dorastao.
A da bismo mi imali hladne epizode, u atmosferi mnogo toga treba da se "poklopi", tako da nam ovaj parametar, kao takav ne govori mnogo, ukoliko ga ne kombinujemo sa ostalim parametrima. A kao sto sam vec napisao, jos uvek nisam dorastao tome da uspesno povezujem sve ovo sa promenama u zonalnoj struji pa ne bih mogao da dam odgovor na to, pogotovo ako uzmemo u obzir da se sve ove velicine koje sam naveo da se koriste u racunanju zonalnog proseka mogu desavati i desavaju se istovremeno, sto dodatno otezava shvatanje uticaja svega toga na zonalnu struju, i na to kako sve ovo dalje utice na, pre svega, stratosferske procese.
Za sve one koji hoce da se upuste u neku detaljniju studiju ove teme ostavicu link od originalnog artikla napisanog od strane Arnt Eliassena i Enok Palma, po kojima je ovaj termin i dobio ime, a koji govori na ovu temu. Evo linka:
http://math.nyu.edu/~pauluis/TEM/TEM/Papers_files/Ellassen%26Palm_1961.pdf