Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime  (Pročitano 104110 puta)

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #60 poslato: 04. Jul 2015. u 20:13 »
Kada dođe duži period da se vremenski ništa zanimljivo ne dešava, nekako je najbolji trenutak da probamo da malo oživimo i druge teme na forumu. :)

Kada govorimo o klimatskim promjenama, gotovo sva pažnja se obično posvećuje temperaturama, a jako malo pažnje ostalim parametrima. Već mnogo je pisano o promjenama temperature i sasvim jasnom trendu porasta, možda se nekom drugom prilikom i ja osvrnem na tu temu, a u ovom tekstu ću pisati o padavinama.

Podaci od prethodnih nekoliko godina, pa čak i do 30 godina unazad nam često ne mogu reći da li postoji trend promjene neke meteorološke veličine, npr. količine padavina. Zato se kao klimatološki srednjaci uzimaju periodi od 30 godina. Beogradski niz meteoroloških podataka je dovoljno dugačak da se može izvesti nekoliko srednjaka za različite periode i da ih međusobno uporedimo.

Prvi niz podataka koji je analiziran se odnosi na period od 1851. do 1900. godine. Uzet je malo duži niz podataka, jer postoji prekid u podacima (10-ak godina) između Jakšićevih mjerenja sa Senjaka na početku analiziranog perioda i prvih osmatranja sa opservatorije na Vračaru. Dobijeni su sledeći mjesečni srednjaci:



Prvo što bode oči u poređenju sa nečim što je očekivan aktuelni srednjak je jako malo padavina u zimskim mjesecima, a drugo je maksimum u maju, ne u junu.

Za sledeći srednjak je uzet niz podataka od 1901. do 1930. Za četiri godine su podaci bili nepotpuni, ali bilo je sasvim dovoljno podataka da se izvedu srednje vrijednosti:



Ponovo vidimo jako malo padavina u zimskim mjesecima, i kasnije smanjenje padavina i u nastavku godine u odnosu na prethodni analizirani period, a tu je i neočekivani sekundarni minimum u septembru.
Odatle pa nadalje je neprekidan niz podataka. Za period 1931-1960 je dobijeno nešto što već prilično podsjeća na aktuelne prosječne vrijednosti, ali sa vrlo izraženim maksimumom u junu:



Sada ide poznati srednjak sa sajta RHMZ-a, gdje se po prvi put pojavljuje ovaj neočekivani primarni minimum u oktobru:



Na sajtu RHMZ-a se može naći i najnoviji prosjek, za period od 1980-2010, ali tu ipak postoji 10 godina preklapanja sa prethodnim periodom. Ono što me je zanimalo kakvo je aktuelno stanje, ako se uzme novi period skroz nezavisan od prethodnog srednjaka. Istina je da od 1990. nije prošlo još 30 godina, ali i period od 24-25 godina je sasvim dovoljan da se izvuku neke srednje vrijednosti.

Dobijeni podaci za prvu polovinu godine se jako dobro poklapaju sa periodom 1961-90, dok u jesenjim mjesecima više padavina ima najnoviji srednjak. Ovako to izgleda, zaključno sa junom 2015:



Da pogledamo još i "all time" srednjak i grafik na kom se ulaze podaci za sve analizirane periode:





Sad je došlo vrijeme da probaju da se iznesu i neki zaključci. Da li se i u kojoj mjeri mijenja padavinski režim, da li se ukupna godišnja količina padavina povećava ili smanjuje?

Ako pogledamo ukupne godišnje količine padavina, vidimo da je u ukupno 4 od 5 analiziranih perioda ukupna godišnja količina padavina bila oko 700mm, dok je u periodu 1901-1930 postojao vrlo izražen minimum.



E sad šta je razlog toga minimuma, ostaje pitanje. Da li se zaista desilo nešto na sinoptičkim razmjerama što je prouzrokovalo taj sušniji period, ili su možda u pitanju bila lošija mjerenja ili pak nešto treće.

Opšti zaključak da se ukupne godišnje količine padavina definitivno ne mijenjaju u tolikoj mjeri, ali činjenica je da je aktuelni analizirani srednjak imao najveće ukupne količine padavina, kao i tri najkišnija mjeseca u cijelom analiziranom periodu.

Da pogledamo kako to izgleda po sezonama:









Kod jesenjih količina padavina postoji zanimljiva oscilacija. Kod zimskih postoji znatan porast ako se uporede prva dva sa sledeća tri analizirana perioda. Proljećne i ljetnje su imale izražen minimum u periodu 1901-1930. i prilično ujednačene količine u ostalim periodima.

Padavine su definitivno jako promjenljiv meteorološki parametar i činjenica je da iz godine u godinu i mjeseca u mjesec postoje značajna odstupanja od srednje vrijednosti i izražene oscilacije. Međutim, kad je u pitanju neki trend, za razliku od temperatura, ne može se govoriti o nekim značajnijim promjenama na dužim vremenskim razmjerama.
Možda bi bilo bolje da se u nekom sledećem periodu posvetim ekstremnim vrijednostima količina padavina, kojih je očigledno bilo najviše u poslednje vrijeme.

Eto toliko, nadam se da je tekst bio zanimljiv i od koristi. :)
« Poslednja izmena: 04. Jul 2015. u 20:24 Milosh »


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Kimi

  • Moderator
  • *****
  • Poruke: 17.174
  • Starost: 29
  • Lokacija: Novo Selo,Vrnjačka Banja (za vreme studiranja Beograd,Dorćol)
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #61 poslato: 05. Jul 2015. u 09:34 »
Bravo kolega !Trebalo je izanalizirati i iskuckati sve ovo :)
NEVREME NIKADA NE DOLAZI SA JUGOZAPADA !(ovde ??? )

*Znaš onaj osećaj kada u jugozapadnom strujanju oblačnosti vidiš da uveče ili noću seva sa jugozapada ?? NE.......*

Van mreže nele-niš

  • ***
  • Poruke: 3.800
  • Lokacija: Brzi Brod-Niš
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #62 poslato: 05. Jul 2015. u 16:46 »
Svaka čast :super:, mnogo  znače ovi podaci... šteta što za Niš ne mogu da nađem podatke od pre 1949god.
pa da uporedim na duži vremenski period iako stanica vrši merenja od 1889 god.

Van mreže beket

  • **
  • Poruke: 1.628
  • Lokacija: (Novi) Beograd
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #63 poslato: 18. Septembar 2016. u 18:18 »
Ne znam gde da smestim pitanje, nadam se da će neko ipak videti. Postoji li u meteorološkoj literaturi termin "kineska klima"? Vezano za ove monsunske kiše, tajfune i slično. Jedna Kineskinja iz Tajvana kaže da to oni zovu "tigar". A navodno se i zimi dešava. U jednom starom poljskom rečniku piše da tu klimu odlikuje zima bez padavina, da su leta vetrovita sa jakim pljuskovima. Pretpostavljam da su to neke davno poznate odlike tog područja. Viđala sam te scene i u filmovima. Međutim, posebno me zanima da li je negde posebno definisano "kinesko leto" kao početak jeseni.

Van mreže Gaara

  • **
  • Poruke: 819
  • Lokacija: Prokuplje (Beograd, za vreme studiranja)
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #64 poslato: 19. Septembar 2016. u 18:43 »
Ja nisam našao na internetu ništa detaljnije o tome  :confused: Verovatno neko koristi ili je koristio pomenuti izraz za određeni tip klime kao što piše u tom rečniku.

Van mreže Srđan

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 2.323
  • Starost: 23
  • Lokacija: (Novi) Beograd
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #65 poslato: 21. Decembar 2016. u 20:41 »
Moj prvi grafikon! :comeon:




* Za 1914, 1915, 1918. i 1919. godinu nema dostupnih podataka, pa se ne zna broj mraznih dana. Kada sam računao taj parametar računar mi je izbacio sve dane u mesecu kao da je svaki mrazni, a ja nisam obratio posebnu pažnju, iako mi je bilo veoma čudno što su za samo šest godina, a prema mojoj računici, zabeležene čak četiri godine sa po 31 mraznim danom. :facepalm: Izvinjavam se za ovu grešku. Podaci za sve ostale godine su više puta proveravani i tu ne bi smelo da bude nikakvih grešaka. Takođe, 1889. godine zabeležen je 31 dan sa mrazem i to je zvanično jedina godina u kojoj je decembar imao maksimalan broj mraznih dana.


Nije naročito zanimljiv, ali ubuduće ću (kada budem imao slobodnog vremena) sa vremena na vreme izrađivati i kačiti na forum slične stvari. :D

Inače, na osnovu dosadašjih minimalnih temperatura, kao i dostupnog prognostičkog materijala do kraja meseca, može se reći da će ovaj decembar u Beogradu imati najveći broj mraznih dana u poslednjih 15 godina, tj. još od 2001.
« Poslednja izmena: 21. Decembar 2016. u 22:16 Srđan »

Van mreže Јоца

  • ***
  • Poruke: 3.105
  • Starost: 28
  • Lokacija: Београд - Церак
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #66 poslato: 22. Decembar 2016. u 00:35 »
Да не гушим тему "meteo chat" када си већ поставио и овде.
Само да ти честитам за труд дечко, свака част, тако млад а тако амбициозан и вољан да се бави метеорологијом, само настави тако!  :tu:

Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.542
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #67 poslato: 31. Decembar 2016. u 14:35 »
Na slici ispod se nalazi karta 500 mb geopotencijalne visine, koja je od ogromnog značaja za praćenje globalne sinoptičke situacije, i karta koju nezaobilazno gledamo kada analiziramo izlaze meteoroloških modela. Odnosi se na period od  1. do 28. decembra. Sa nje se jasno može zaključiti zašto je ovaj decembar bio tako sušan, kako kod nas, tako i u velikom delu Evrope.
 
Prava anticiklonalna "grdosija".


Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.542
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #68 poslato: 07. Januar 2017. u 12:56 »
Još poneka zanimljivost vezana za decembar 2016. godine, inače treći najsušniji u istoriji merenja na Vračaru: to je najhladniji decembar u Beogradu još od 2001. godine. Tsr je iznosila +0.9°C, što je za 1.8°C hladnije od proseka (u odnosu na ref. period 1981-2010. godine).

Na grafiku ispod to može lepo da se vidi:




Interesantan je i podatak da je ovaj decembar bio najhladniji mesec u Beogradu još od februara 2012. godine. Ipak, pomalo ironično, prošao je bez ijednog dana sa snežnim pokrivačem (ne računajući onaj simbolični "industrijski" sneg u nekim delovima grada).


Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #69 poslato: 06. Mart 2018. u 22:36 »
Evo da probam da malo oživim ovu temu u kojoj smo imali zanimljive analize u prethodnim godinama.
Već sam kačio ovu tabelu u Meteo Chatu, pa reko da objavim i ovde konačnu verziju.

U tabeli su data međusobna poređenja zima u 21. veku po pitanju temperature, padavina i snega za stanicu Beograd - Vračar. Na kraju tabele se nalazi poređenje sa srednjakom 1981-2010.
Podaci za temperature i padavine se odnose na period decembar/januar/februar, dok su u statistiku za sneg uračunati i novembar i mart.



Vidimo da je ova zima po svim parametrima bila slična ne tako davnoj 2014/15. Obe zime je obeležio po jedan vrlo izražen prodor hladnog vazduha, koji je sa sobom doneo i konkretniji sneg, dok je ostatak zime bio prilično blag i kišovit.
Jedina razlika je što se zime 2014/15 taj prodor desio na kraju decembra, dok se 2017/18 desio na kraju februara.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.542
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #70 poslato: 12. Jun 2018. u 15:00 »
Iza nas je najtopliji april u istoriji meteo merenja u Srbiji, kao i ekstremno topao maj - u Beogradu je izjadnečen majski temperaturni rekord iz 2003. godine. Evo i grafičkog prikaza srednjih aprilskih i majskih temperatura, od početka merenja na Vračaru:






Na kraju, i pored marta koji je bio za nijansu hladniji od prosečnih vrednosti - ovo proleće (mart+april+maj) je oborilo dosadašnji rekord srednje sezonske temperature - uz Tsr od 15.5°C. Prethodni rekord je držala 1934. godina sa srednjom temperaturom od 15.4°C, a nakon toga ide proleće 2007. godine kada je Tsr iznosila 14.9°C.
« Poslednja izmena: 12. Jun 2018. u 15:37 Srks »

Van mreže Profiamater

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 3.317
  • Starost: 105
  • Lokacija: Beograd-centar, 130mnv
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #71 poslato: 12. Jun 2018. u 20:13 »
 ^^
Odlično Srks, hvala što si ovo postavio!  :tu:
Ko traži "dlaku u jajetu" možda će naći odstupanje za npr. 0.1C na "ovu ili onu stranu" ali na grafiku se jasno vidi koliko je ovaj april, sa srednjom temp. 2 stepena višom od do sada najtoplijeg aprila, topliji od "prosečnih/normalnih" aprila.

U mom komentaru

April 2018. je bio ekstremno topao u Beogradu i srednja dnevna temp. je bila drasticno iznad proseka.
Dakle sr. dn. temp. je bila cak 18.0C  :ufff:  :O, koliko je to nenormalno visoko govori i podatak da je to za maltene 2 stepena vise od dosadasnjeg rekorda (16.1C iz davne 1934. godine). A koliko je 18.0C iznad proseka za april bolje da ne pisem...
Verovatno ce neko od clanova dopuniti moj kratak komentar, ako sam neku brojku pogresno uneo neka isprave ali mislim da je 18.0C tacan podatak (nisam siguran da li sam uneo tacnu godinu za prethodni rekord).

Sent from Samsung S9+

Srks, srećan rođendan i tebi!   :ziveli:
Na ovom forumu zaista volim da pogledam grafičke prikaze koje ti povremeno postavljaš. Ako budeš imao vremena, "zalepi" grafik za Beograd - u meteo-chatu sam spomenuo ekstremno topao april u Beogradu i naveo sam koliko je topliji od do sada najtoplijeg, mislim da bi grafik na kojem se porede npr. nekoliko prosečnih aprila sa ovim iz 2018. mogao da jasno pokaže o kakvom ekstremu se radi.

sam spomenuo da se nadam da će neko od vrednih članova dopuniti moj komentar i bio sam u pravu  ;)  -vredni Srks je sve pripremio.


Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.542
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #72 poslato: 13. Jun 2018. u 20:19 »
 ^^ Hvala Profi! :)   Ne mogu da kažem da bih voleo da se nekad ponove ovakve temperature u aprilu i maju.   :ufff:

Van mreže skomimaster

  • ***
  • Poruke: 3.004
  • Starost: 31
  • Lokacija: Beograd-Borča (72m n.v.)
    • AMS Beograd - Borča
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #73 poslato: 23. Jun 2018. u 11:25 »
 ^^ Srks, zanimljivi podaci i analize, kao i uvek od tebe.  :thumbup:

Ne znam da li je ovo prava tema, ali evo podataka za zimu (DJF) i prolece (MAM) na sirem podrucju kontinenta- odstupanje temperature, procenat normalnih padavina (100% je prosecna kolicina), i pokrivenost Srbije sneznim pokrivacem (tu je i prosek za period 2004-2017):


Izvor: NOAA

Izvor: NOAA

http://zoz.cbk.waw.pl/snieg/

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #74 poslato: 31. Januar 2019. u 15:10 »
Evo one "čuvene" tabele koju kolega Srks posebno obožava.  :) Uneti su podaci, po kojima bi se malo objektivnije mogle porediti zime u prethodnih 20 godina za lokaciju Beograd - Vračar.
Moram da napomenem da se podaci za srednju temperaturu i ukupnu količinu padavina odnose na period decembar-januar-februar, dok su za podatke o snežnom pokrivaču uračunati i novembar i mart.
Podaci za aktuelnu zimu su zaključno sa današnjim danom.



Ako pogledamo podatke o snegu, vidimo da je već sada i bez februara i marta ova zima snežnija od proseka i najsnežnija od 2011/12. Uz jedan snežni period u februaru i martu, statistika bi bila vrlo slična onim zimama od 2008/09 do 2011/12. Što se tiče temperature, to je za sada jako blizu proseka, tako da će od februara zavisiti hoće li ova zima biti toplija ili hladnija od proseka.
Planiram da uvedem tu još neke paramere u statistiku (broj ledenih i mraznih dana, ukupna visina novog snega, ukupna količina padavina u obliku snega, broj dana sa dvocifrenom visinom snežnog pokrivača...). I da kreiram neku formulu za objektivno "ocenjivanje" zime. S obzirom da na forumu volimo onako subjektivno da ocenjujemo zime i konvektivne sezone.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.542
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #75 poslato: 13. April 2019. u 15:46 »
 ^^ Ovog puta nisi uspeo da prizoveš snegove objavljivanjem te "čuvene" tabele!  :D

Da se nadovežem na pomenutu tabelu sa srednjim zimskim temperaturama u ovom veku:




Na kraju je ova zima ipak bila nešto toplija, zahvaljujući prilično toplom februaru. No, to je i dalje u "granicama proseka" za klimatolišku normalu od 1981 do 2010. godine.

Što se tiče padavina u Beogradu tokom zime, bilo ih je više od proseka - ukupno 181 mm (normala 144 mm).

Van mreže Srks

  • **
  • Poruke: 1.542
  • Lokacija: Novi Beograd - Studentski grad
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #76 poslato: 14. April 2019. u 16:28 »
Još malo statistike za mart, koji je ove godine bio jedan od najtoplijih u istoriji merenja na Vračaru:



U razmaku od dve godine (2017. i 2019.) imali smo dva izuzetno topla marta (Tsr 11.5 i 11.4°C), koji su preuzeli 2. i 3. poziciju na listi najtoplijih. Ipak, rekorder ostaje onaj iz 2001. godine, sa srednjom mesečnom temperaturom od 11.8°C.

Van mreže skomimaster

  • ***
  • Poruke: 3.004
  • Starost: 31
  • Lokacija: Beograd-Borča (72m n.v.)
    • AMS Beograd - Borča
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #77 poslato: 29. Februar 2020. u 22:59 »
*Preliminarno*

Najtoplija zima u Moskvi u istoriji merenja dugoj preko 150 godina. Prvi put je srednja zimska temperatura pozitivna.

Srednja temperatura za zimu 2019/2020 u Moskvi (decembar-januar-februar) je +0.2C. Prethodni rekord je bio -2.8C postavljen 1961. godine. Prosecna temperatura za DJF u Moskvi, za period 1981-2010 je -6.1C. Ako sam dobro video na Ogimetu, maksimalna visina sneznog pokrivaca ove zime je bila 11cm.

Decembar 2019, Tsr +0.8C, anomalija +6.0C. Crvena linija (deblja), izmerena maksimalna temperatura, plava (deblja), izmerena minimalna temperatura, zelena deblja, srednja dnevna temperatura. Plave i crvene tackice, dnevni apsolutni maksimum/minimum temperature. Crvena, plava i zelena (tanke) su prosecne vrednosti. 



Januar 2020, Tsr +0.1C, anomalija +6.6C. Najtopliji januar od pocetka merenja.



Februar 2020, Tsr -0.3C, anomalija +6.4C.



Sa grafika za sva tri meseca se moze videti da dana sa negativnom anomalijom gotovo nije bilo, i da je vecinu zime izmerena minimalna temperatura bila visa od prosecne maksimalne temperature...

Ostaje jos da njihova meteoroloska sluzba verifikuje ove podatke.

Podaci i grafici su preuzeti sa: http://www.pogodaiklimat.ru/

Van mreže Antarktik

  • *
  • Poruke: 234
  • Starost: 57
  • Lokacija: Kragujevac
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #78 poslato: 01. Mart 2020. u 16:25 »
Skomimaster, аномалије за Москву су још неупоредиво веће ако би се узео референтни период 1961-1990, који отприлике одговара просеку за прошли век и кад још није кренуо готово експоненцијални раст просечних температура. Тешко је утврдити аномалију у нестабилном систему уз сталну промену средњака. Чини ми се да смо са том врстом статистике завршили.

Van mreže skomimaster

  • ***
  • Poruke: 3.004
  • Starost: 31
  • Lokacija: Beograd-Borča (72m n.v.)
    • AMS Beograd - Borča
Odg: Klimatološka statistika,obrada podataka i proučavanje klime
« Odgovor #79 poslato: 01. Mart 2020. u 20:42 »
Da, slazem se, ali za sada je praksa takva. U svakom slucaju je "impresivno" imati tako veliku anomaliju u odnosu na period koji vec obuhvata godine u kojima je primetan porast srednje temperature.

Evo kako izgleda srednja zimska temperatura u Moskvi, od zime 1820/21, autor je Etienne Kapikian, koristio je podatke sa sajta koji sam gore okacio.



Plava linija je 30-godisnji srednjak, zelena linija je prosek za 1981-2010. Na grafiku se ujedno vidi ono o cemu si pisao - razlika u srednjacima u zavisnosti od posmatranog perioda.

Velika Britanija je imala najkisniji februar od kad se prate podaci (1862. godine).
Citat
A UK average of 202.1mm has fallen, beating February 1990 where 193.4mm fell


Centar Helsinkija (stanica Helsinki Kaisaniemi) prvi put od 1911. godine je imao januar i februar bez merljivog sneznog pokrivaca. Najveca visina pokrivaca je bila 2cm u decembru.

Autor slike je Mika Rantanen

Bice jos podataka, ali o tome cu pisati kad bude verifikovano.