Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Gljive  (Pročitano 200780 puta)

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« poslato: 28. Decembar 2006. u 17:50 »
Znam da mnogo ljudi voli jesti gljive pripremljene na razne načine.
Sve o gljivama,gljivarenju i ostalim šta je vezano za gljive pišite ovde!

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Gljive
« Odgovor #1 poslato: 28. Decembar 2006. u 17:52 »
O đe me nađe o gljivama...
To je moja druga profesija...
Ovdje ću ja apsolutno biti najaktivniji :lol:


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #2 poslato: 28. Decembar 2006. u 17:56 »
Bravo Milosh!
I ja volim pričat i gledat,a dakako i jest neke vrste gljiva!
Moja najdraža gljiva,koju često jedem je vrganj!
Volim i pečurke!

Van mreže Joe

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 10.802
  • Starost: 42
  • Lokacija: Novi Sad, Liman
Gljive
« Odgovor #3 poslato: 28. Decembar 2006. u 17:58 »
Ja nemam pojma ništa o gljivama.  :( Volim, tj. obožavam šampinjone, a mislim da sam jednom jeo i vrganj. Jel to ona žuta velika?  :lol:

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #4 poslato: 28. Decembar 2006. u 18:06 »


Evo ovo je vrganj.Može biti u dosta veličina,no ja ga uvijek vidim kao malenog! :lol:

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Gljive
« Odgovor #5 poslato: 28. Decembar 2006. u 18:07 »
Sad ću ja napisati nešto osnovno što bi trebalo da znate o glivama:

Glive su posebno carstvo (nisu ni biljke ni životinje). Od davnina su ih ljudi koristili za jelo, međutim problem je što postoji puno otrovnih vrsta.
U našim krajevima, najcjenjenija gljiva je vrganj, a za prodaju se takođe koriste lisičarka i smrčak. Gljiva najviše ima od sredine ljeta pa do kraja jeseni. Na planinama najviše tokom ljeta, a na primorju tokom kasne jeseni...
Meni je gljivarstvo hobi već duži niz godina. Poznajem dvadesetak vrsta, oko desetak koristim za jelo. Ove jeseni je na Sutormanu iznad Bara bilo dosta gljiva (najviše rujnica i sunčanica). Nisam stigao da puno fotkam gljive, al' imam par slika koje sam uslikao u novemru ove godine:
Rujnica:

Ovčarke (slinavke):

Rujnice i ovčarke (ubrane):

Ako ko ima kakvu sliku gljiva, pa da je identifikujem, neka uploaduje ovdje!

Inače mnogo više volim da berem, nego da jedem gljive. Obično ubrane gljive razdijelim prijateljima i familiji :lol: . Omiljena gljiva za jelo mi je naravno vrganj, a odlične su i pohovane sunčanice...


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #6 poslato: 28. Decembar 2006. u 18:13 »
Dobro je imati znanje i o otrovnim gljivama!
U mojem kraju najčešče otrovne gljive koje se mogu pronači su ove:
MUHARA:
Otrovna gljiva bijelog i tvrdog mesa, bez izrazitog mirisa i okusa. Klobuk u početku poluokruglast, kasnije spljošten, promjera 5-20 cm, prekriven jarkocrvenom ili narančastocrvenom kožicom koja se lako skida. Mlada gljiva ima po klobuku neravnomjerno raspoređene bijele krpice. Starije gljive imaju sitno naboran obrub i gladak rub. Trusište je sastavljeno od bijelih, gustih, širokih, trbušastih i različito dugačkih listića, a otrusina je bijela. Stručak je bijeli, vitak i valjkast, u početku pun, kasnije šupalj. Visok 12-20 cm, promjera 1-2,5 cm, u gornjem dijelu s njega visi bijeli, sitno naborani zaostatak zastorka. U donjem dijelu stručak je gomoljasto zadebljao, s 2-3 reda bradavičastih izraslina koje su ostatak vanjskog ovoja.



LUDARA:
Klobuk gljive promjera je 8-20 cm, u početku poluokruglasto ispupčen i s podvijenim rubom, a kasnije jastučast i čvrst. Isprva je fine, baršunaste površine, zatim gladak, bjelkast pa bijelo-siv sa zelenkastom nijansom. U starosti ima prljavosmeđe pjege. Stručak je kratak, čvrst, tvrd i zdepast, zadebljao u donjem dijelu. Žute je boje i prekriven crvenom mrežicom. Zbog crvene mrežice, vrlo guste u srednjem dijelu, stručak izgleda crven.


PANTEROVKA:
Vrlo otrovna gljiva bijelog mesa s mirisom rotkvice i neizrazita okusa. Klobuk joj je sivo-smeđi ili sivo-žućkasti, sitno naborana obruba i promjera 5-12 cm, poslije izblijedi, a posut je malim bijelim krpicama. Listići trusišta su bijeli, gusti i široki, a otrusina je bijela. Stručak je bijel i stupast, visok 6-15 cm, promjera 0,5-1,5 cm. Pri dnu je gomoljasto odebljao i tijesno obuhvaćen preostalim dijelom bijelog vanjskog ovoja koji gore završava sa 2-3 stepeničasta prstena. U gornjem dijelu je uži, s ostatkom bijelog nenaboranog zastora.


ZELENA PUPAVKA:
U mladosti je zelena pupavka zatvorena u bijeli vanjski jajoliki ovoj, a donju stranu klobuka prekriva kožasti zastorak. Stručak i klobuk se izdižu s rastom gljive u ovoju i pritiskom rastrgnu vrh ovoja. Ostatak vanjskog ovoja zadrži se uz donji dio zadebljala stručka. Klobuk je promjera 5-15 cm, u početku poluokruglasto ispupčen, kasnije spljošten i s glatkim rubovima. U različitim je nijansama maslinastozelene boje, smeđe-zelen, žut ili bijel, u sredini obično tamniji. Listići trusišta su bijeli, gusti, široki i različito dugački, a kod mlade gljive prekriveni bijelim zastorkom. Otrusina je bijele boje. Stručak je vitak i stupast, bijel do svijetložut, gore je uži. Njegov je donji, gomoljasto zadebljali dio okružen bijelom kožastom ljuskom koja leži duboko u zemlji i teško se uočava. Ostatak bijelog ili žućkastog kožastog zastorka na stručku je gladak ili sitno naboran, a ispod njega su na stručku zelenkaste poprečne "cik-cak" pruge. Stručak je u početku pun, a kasnije šupalj.

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Gljive
« Odgovor #7 poslato: 28. Decembar 2006. u 18:15 »
Kod mene od otrovnih gljiva, ima samo ludara (Boletus satanus). To je jedina otrovna gljiva iz familije Boletus, ali se lako prepoznaje i ne može se zamijeniti sa drugim vrstama!


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Gljive
« Odgovor #8 poslato: 28. Decembar 2006. u 18:17 »
Jopa, koje su najčešće gljive u okolini Splita? Ima li tamo vrganja?
Sa kog sajta si skinuo ovo o otrovnim gljivama? Ja imam dosta literature, ali ne znam ni za jedan dobar sajt o gljivama.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #9 poslato: 28. Decembar 2006. u 18:25 »
Citat: "Milosh_stormbringer"
Jopa, koje su najčešće gljive u okolini Splita? Ima li tamo vrganja?


Pa u okolici grada baš i nema gljiva...njih ima u samom gradu i to na Marjanu gdje ih ima raznih vrsta,ali one nisu za jelo,više za razgledavanje i traženje po šumi!Vrganja i ostalih jestivih se može nači po šumama Dalmatinske zagore!Tamo je zrak potpuno čist,nema zagađenja! :wink:

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Gljive
« Odgovor #10 poslato: 28. Decembar 2006. u 18:34 »
Interesantno je da otkad tražim gljive, samo sam ove godine u okolini Bara našao vrganje. I to baš dosta...
Evo zaliha osušenih vrganja:


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #11 poslato: 28. Decembar 2006. u 20:25 »
Citat: "Milosh_stormbringer"
Jopa, koje su najčešće gljive u okolini Splita? Ima li tamo vrganja?
Sa kog sajta si skinuo ovo o otrovnim gljivama? Ja imam dosta literature, ali ne znam ni za jedan dobar sajt o gljivama.


Dovoljno če bit da u google upišeš otrovne gljive i nači češ puno toga o otrovnim gljivama!Isto tako poznajem milijun sajtova o gljivama,a sve sam to pronašao na google kad upišeš samo gljive! :wink:  :lol:


Van mreže Stefano

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 6.463
  • Lokacija: Novi Beograd
Gljive
« Odgovor #12 poslato: 29. Decembar 2006. u 00:48 »
dobra tema definitivno, ja najcesce jedem sampinjone, ali probao sam jednom i jednu drugu vrstu, pre 12 godina na Kopaoniku

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #13 poslato: 29. Decembar 2006. u 11:22 »
Evo još nekih vrsta gljiva koje obitavaju u Hrvatskoj i na širem području Srbije:

1.Zimska gljiva:
flammulina velotipes
Drugi nazivi: barsunasta paljenka, zimska panjevka, zlatni grm, zimska plosnatica.
    Klobuk je najprije polukuglast, a kasnije se spljosti i bude i do 5cm sirok; sadrzi malo mesa i ima namreskan rub; boje je zutosmedje poput meda, prema sredini nesto tamniji; po suhom vremenu izbljedi. Listici su rijetki, isprva bjelkasti, kasnije poprime boju klobuka. Strucak je 6-8cm visok i samo 4-8mm sirok, vlaknast, crnosmedj, kao pokriven barsunastom prevlakom, pod klobukom zuckast, ponekad savijen i ekscentrican. Najprije je ispunjen, kasnije bude supalj; dno strucka je siljato, slabog mirisa i gotovo neugodnog ukusa. Raste u busenjima i vecim skupinama na starim balvanima, deblima i panjevima, takodje na zivim vrbama, bagremima i bukvama, od oktobra do aprila, najvise u novembru i decembru. Gljiva podnosi mrazeve, a i raste pod snijegom. To je jedna od rijetkih jestivih gljiva koje nalazimo zimi. Jestivi su samo klobuci. Treba brati klobuke samo mladih gljiva, koje mogu biti i smrznute. Dobro je kozicu s klobuka odstraniti, a klobuke prije priredjivanja preliti kljucalom vodom.



2.Prava gnojistarka
coprinus atramentarius
Drugi nazivi: naborana gnojistarka, sivi jarcic.
    U mlade gljive klobuk je jajast, u starijih zvonast, radijalno naboran, do 7cm sirok; kasnije se na rubu rascijepa. Boja klobuka moze varirati od ljubicasto smedje ili sivo smedje do blijedosive ili zuckaste; na tjemenu je klobuk nesto tamniji. Listici su siroki, isprva bjelkasti, no ubrzo postaju tamniji, crvenosmedji i na kraju crni, te se razvodne u crnu tekucinu. Strucak je bijel, valjkast, gladak, u pocetku pun, svilenast, do 14cm visok; kasnije postaje tamniji i iznutra supalj. Uz strucak je prilegnut mekan i bjelkast prstenak, koji se kod razvijene gljive izgubi. Meso je tanko, isprva pepeljastosivo, kasnije bijelo, bez posebnog mirisa i okusa. Ova gnojistarka raste u proljetnim i jesenim mjesecima, pretezno u gustim skupinama ili u sveznjicima, uz panjeve, na gnojenom i humusnom tlu, po vrtovima, vocnjacima i parkovima. Jesti se mogu samo mlade gljive, dok su im listici bijeli; treba ih pripremiti ubrzo nakon berbe. Najbolje je gljivu upotrijebiti za juhe. Nije za susenje. Uz ovu gljivu ne treba piti alkoholna pica, jer moze nastupiti lakse trovanje.


3.Suncanica
macrolepiota procera
Drugi nazivi: suncobran, sugavica, strnjaki, srndakusa, kozara, parazol.
    Klobuk je kod mlade gljive zatvoren, na dugom tankom strucku. Kasnije se otvori poput kisobrana i rasiri do 30cm. Boje je bjelkastosmedje, sa smedjim ili crvenkastosmedjim ljuskama, u sredini najcesce ispupcen i prekriven smedjom ljuskastom prevlakom, na rubu cehav. Listici su bijeli, meki i gusti, ovratnikom odijeljeni od strucka. Strucak naraste i preko 30cm, vitak je, zilav i vlaknast, iznutra supalj, na povrsini bjelkast, sa prestenastim smedjim sarama, pri dnu gomoljasto odebljao; ne da se odvojiti od klobuka. Pri vrhu strucka se nalazi dvostruko obrubljen, cvrst i pomican prstenak. Meso je bijelo, mekano i nemijenja boju. Suncanica je najvisa i vjerovatno najljepsa gljiva nasih suma. Raste najcesce po svijetlim bjelogoricnim sumama i cistinama, a nalazimo je od juna do oktobra. U nekim zemljama se i uzgaja. Suncanica se smatra jednom od nasih najukusnijih jestivih gljiva. Za jelo mogu sluziti mladi,  jos nerastvoreni ili polurastvoreni klobuci; obicno se priredjuju panirani. Strucak je previse zilav. Meso mlade gljive je ugodnog okusa, mirisa, po ljesnacima ili bademima, pa ga neki jedu i u sirovom stanju.



4.Velika gnojistarka
coprinus comatus
Drugi nazivi: ljuskava gnojistarka, jarcici.
    Klobuk je u pocetku cilindrican ili jajast i kao pritegnut uz strucak, kasnije zvonast, 3-6cm sirok do 10cm visok, pri dnu smedj i ljepljiv, pokriven bjelkasto smedjim, debelim i sirokim listovima. Listici su oko 1cm siroki, gusti i bijeli, pri rubu i ruzicasti, no ubrzo potamne, te se na kraju posve razmoce u crnu tekucinu koja polako kaplje na zemlju. Strucak je 10-20cm visok, bijel, svilenast i supalj, pri dnu ponesto gomoljast, sa sitnim, pomicnim prstenkom. Meso je tanko i bijelo, slabog i ugodnog mirisa. Gljiva raste od pocetka ljeta do novembra na dobroj gnojenoj vrtnoj zemlji, na pjeskovitom i vapnenastom tlu, po vlaznim sumama, jarcima, grabama, smetistima i livadama. Vrlo je dobra za jelo. Po ukusu smatraju je ravnom pecurki. Po misljenju nekih autora gnojistarka je poslije blagve najbolja jestiva gljiva. Jesti se mogu samo mladi, jos zatvoreni klobuci i to neposredno poslije branja .Starije gljive s ruzicasto obojenim listicima ne treba brati. Da bi se usporilo prebrzo sazrijevanje gljive, preporucuje se odmah poslije branja okretanjem odvojiti strucak od klobuka. Ako se gljiva nemoze prirediti za jelo ubrzo nakon branja, treba je bar prokuhati u slanoj vodi; takva se moze prirediti i kasnije.


5.Sljivovaca
Rhodophyllus clypeatus
Drugi nazivi: sljivina gljiva, sljivina rudoliska, sljivarka, trncica, strncica.
    Klobuk je sivkastosmedj, vlaknast, najprije konican ili zaobljen, a poslije se rasiri i do 10cm. Sredina klobuka i cesto ispucan obod izboceni su u starije gljive prema gore. Listici su isprva bijeli, kasnije ruzicasti i prema strucku nepravilno smjesteni. Strucak je do jedancm sirok, bjelkast, vlaknast; kasnije nesto potamni, a ponekad je posut crvenom otrusinom. Cesto su po dva ili vise primjeraka gljive pri dnu srasli. Sljivovaca raste od aprila do pocetka ljeta, medju travom i zivicom, narocito u sljivicima. Sljivovaca ima bijelo meso ugodnog slatkastog okusa, i mirisa po svjezem brasnu. Ovu ukusnu proljetnu gljivu kod nas dobro poznaju.



6.Djurdjevaca
calocybe gambosa
Drugi nazivi: djurdjevka, jurjevka, svibanjska gljiva, ranka, redusa, brusenica.
    Klobuk je 5-15cm sirok, bjelkast ili blijedo smedjezut, kod mlade gljive polukuglasto zaobljen, a kasnije rasiren i spljosten, razlicitog oblika, ponekad udubljen i ispucano isaran. Pod starost klobuk izblijedi i rubovi mu se rastrgaju. Listici su bjelaksti, vrlo gusti i krhki a ne drze se strucka. Strucak je iste boje kao i klobuk, on, cvrs, esnat i vlaknast, jednako debeo u cijeloj duzini, oko 2cm sirok i oko 6cm dug. Meso je bijelo i ne mijenja boju; intenzivno mirise na svjeze brasno. Raste u krugovima, uz puteve, travnjake i rubove suma, od kraja aprila do juna. Zbog njene izdasnosti, jakog i ugodnog mirisa i veoma prijatnog okusa, djurdjevacu ubrajamo u nase najvrjednije jestive gljive, tim vise sto se pojavljuje u doba kad vecine drugih gljiva jos nema. Djurdjevaci srodnih otrovnih vrsta nema u nasim krajevima.


Van mreže Stefano

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 6.463
  • Lokacija: Novi Beograd
Gljive
« Odgovor #14 poslato: 29. Decembar 2006. u 13:23 »
kod moje babe u dvoristu cesto vidim gljive na travi ispod jedne jabuke, meni se cini da su kao ove zadnje na spisku, ali nisam siguran.

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #15 poslato: 29. Decembar 2006. u 13:25 »
Citat: "Stefano"
kod moje babe u dvoristu cesto vidim gljive na travi ispod jedne jabuke, meni se cini da su kao ove zadnje na spisku, ali nisam siguran.


Iako ja volim gljive još ih ne mogu pripoznati!
Postoji više od 25 vrsta gljiva! :wink:

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Gljive
« Odgovor #16 poslato: 08. Januar 2007. u 13:58 »
Citat: "Stefano"
kod moje babe u dvoristu cesto vidim gljive na travi ispod jedne jabuke, meni se cini da su kao ove zadnje na spisku, ali nisam siguran.

Ako si ih gledao u proljeće, to su vjerovatno šljivovače...


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Joe

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 10.802
  • Starost: 42
  • Lokacija: Novi Sad, Liman
Gljive
« Odgovor #17 poslato: 08. Januar 2007. u 15:19 »
Mojoj drugarici su verovali ili ne izrasle pečurke iz zida na potkrovlju. Stajala je neka daska preko i nije bilo svetolosti. Dugo je nije pomerala, skupila se vlaga i izrasle neke jako crne pečurke, ako su uopšte pečurke.  :? Slikala je mobilnim baš ću nabaviti sliku.

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #18 poslato: 08. Januar 2007. u 15:21 »
Citat: "Joe"
Mojoj drugarici su verovali ili ne izrasle pečurke iz zida na potkrovlju. Stajala je neka daska preko i nije bilo svetolosti. Dugo je nije pomerala, skupila se vlaga i izrasle neke jako crne pečurke, ako su uopšte pečurke.  :? Slikala je mobilnim baš ću nabaviti sliku.


Ma da,njima treba samo vlaga.Na istom mjestu u mom dvorištu raste svake godine,ali ove je nema,neznam zašto.Inače svake godine kada bude malo kiše naraste,pa kad puno kiše pada jednostavno nestane! :)

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Gljive
« Odgovor #19 poslato: 09. Januar 2007. u 14:51 »
Upravo sam čuo da su ovih dana ljudi u Srbiji i Hrvatskoj nalazili vrganje i lisičarke. To je veoma čudno s obzirom da je ovo sredina zime.
Ove vrućine će izmijeniti cjelokupni ekosistem.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm