1. Prizemna inverzija, a temperatura opada sa visinom. Valjda +3C / 100m?
-znaci 300m, to je 3 puta 3C, to je temperatura okoline +9 stepeni na vrhu inverzije, u odnosu na prizemlje.
-sa druge strane, tu je delic koji se uzdize suvoadijabatski, pa mu je gradijent 10C / km, odnosno
1C / 100m; pa onda za 300m to je 3 puta 1C to je na vrhu inverzije temperatura delica -3 stepena od prizemlja.
Odatle sledi da ako je delic topliji za 12 stepeni od okoline pri datim uslovima ce na vrhu inverzije on imati istu temperaturu kao okolina. Primer:
tdelica(0m)=12C, tokoline(0m)=0C,
na vrhu inverzije:
tdelica=12C - (1C/100m)*300m=9C
tokoline=0C + (3C/100m)*300m=9C
Kazem, jedino mi je cudno kako to da u inverziji temperatura opada sa visinom.
2. Gradijent u homogenoj atmosferi je Gh=g/R i to je oko 3.4 C/100m, a homogena atmosfera je
bez promene gustine sa visinom. Koriscenjem jednacine stanja za suv vazduh i jednacine hidrostatike,
dobija se da znak promene gustine sa visinom zavisi od znaka clana (G-Gh), tj. ako je
G>Gh onda gustina opada sa visinom
G<Gh , gustina raste sa visinom
U ovom slucaju je ipak 3.5>3.4, tako da zakljucujem da gustina opada sa visinom.