Meteorološki Forum
Razno => Zemljotresi => Temu započeo: pavlovic 01. Decembar 2010. u 18:41
-
U ovoj temi će biti predstavljeni zemljotresi koji su se kroz istoriju dešavali u Srbiji ili okolnim zemljama.
Prvo će biti predstavljeni zemljotresi koji su se dogodili u XX veku.
-
Zemljotres u Banatu 2.4.1901.
Magnituda: 5.0
Intenzitet: VII
Epicentar: kod Srpskog Itebeja
Izvor:UNESCO katalog zemljotresa, rađen u okviru projekta istraživanja seizmičnosti Balkana.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/medjazemljotres.gif)
U radu: "Az 1901. Ápr. 2-iki delmagyarorszagi földrenges" iz 1902. opisani su efekti zemljotresa.
Zemljotres se najjače osetio u:
-Žitištu (padali odžaci, pukotine u zidovima)
-Botošu (padali odžaci)
-Krajišniku (jedna žena poginula kada je odžak propao kroz krov i pogodio je u glavu)
-Ravnom Topolovcu (padali odžaci)
-Kleku (ispucala crkva)
-Lazarevu (propali dimnjaci, oštećeni krovovi)
-Crnji (popucali zidovi, 56 dimnjaka srušeno)
-Melencima (popucali zidovi, manji broj dimnjaka srušeno)
-Jaši Tomiću (popadali crepovi, rušili se dimnjaci, crkva napukla)
-Međi (otpao lep, rušili se dimnjaci)
-Sečnju (popadali dimnjaci)
-Srpskom Itebeju (pucali zidovi, padali dimnjaci)
Po ovom radu, zemljotres se osetio u Beogradu, Kragujevcu, Jagodini, Kraljevu, Kučevu, Požarevcu, Šapcu, Baču, Novom Sadu, Subotici, Smederevu, Žagubici.
-
Ovaj zemljotres je zanimljiv za mene jer je moje mesto udaljeno 15 kilometara od ovog epicentra. Pokušaću da pronađem da li postoje neki zapisi o njemu. :kafa:
-
Da, to je baš zanimljivo! :o
Evo, naprimer karta potresa iz 2007 godine. Na malom potezu je zabeleženo 6 potresa. To je područje gde se dogodio ovaj zemljotres o kojem je Pavlović pisao.
(http://img25.imageshack.us/img25/6346/epi2007srdenji.gif)
-
U XX veku bilo je nekoliko zemljotresa sa epicentrom u Banatu, uglavnom u rumunskom delu. Najjači se dogodio jula 1991. i negde sam pročitao da je u našim pograničnim opštinama blizu epicentra izazvao štetu.
Banatski zemljotresi u XX veku, parametri uzeti iz kataloga bgr.bund.de:
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/BANATzemljotresi.jpg)
Članak iz Sente o zemljotresu septembra 1936.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/1936-09-09-012senta.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
Karta intenziteta zemljotresa jula 1991. i decembra 1991. U pitanju je automatika, tako da je stvarno stanje možda drugačije.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/rumunijajul1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/rumunijadecembar.jpg)
http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/shakemap/atlas.php (http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/shakemap/atlas.php)
-
Zemljotres u Bugarskoj 4. aprila 1904.
Magnituda: U zavisnosti od izvora od 7.1 do 7.8
Intenzitet: IX-X
Epicentar: Kresna, oko 80 km JI od granice sa Srbijom
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/kresna.jpg)
Jedan od najjačih plitkih zemljotresa na Balkanu u XX veku. Dvadesetak minuta pre glavnog udara desio se prethodni udar magnitude između 6.5 i 7.0 stepeni rihterove skale.
U ovom zemljotresu najteže je stradalo Vranje. U dolini Južne Morave došlo je do pojava pukotina ispunjenih peskom (likvefakcija).
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/yemljotres1.jpg)
U svom radu "Zemljotresi u Srbiji u 1904. godini", profesor Jelenko Mihailović opisuje efekte ovoga zemljotresa. On je išao i na lice mesta, beležeći štetu.
U Vranju je od 2043 kuće, oštećenja pretrpelo njih 819.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/yemljotres2.jpg)
Kroz kaldrmu je na više mesta voda izbijala u mlazevima.
Manje štete u vidu oborenih ili naprslih odžaka i naprslih zidova su zabeležene i u Vladičinom Hanu, Leskovcu, Bosilegradu, Vlasini, Vlasotincima, Dimitrovgradu.
Glavni udar se osetio u gotovo celoj zemlji, predudar nešto manje.
U Beogradu su se osetili i predudar i dvadeset minuta kasnije glavni udar.
Do kraja godine Vranjanci su osetili preko 30 što slabijih što jačih naknadnih udara.
-
Dvadesetak minuta pre glavnog udara desio se prethodni udar magnitude između 6.5 i 7.0 stepeni rihterove skale.
Ja sam mislio da su uvek aftershockovi slabiji... odnosno da ne moze tako jak zemljotres posle da ima jos jedan udar, koji je glavni i jaci...
-
^^
Dešava se i to. Ovde je u pitanju bio predudar (foreshock).
I u zemljotresu 1931. kod Valandova u Makedoniji bio je predudar magnitude oko 6.0, a dan kasnije glavni udar magnitude 6.7.
Banjaluku su 1969. pogodila dva jaka zemljotresa. Prvi od 6.0 stepeni po rihteru, a dan kasnije 6.4.
-
6. januara 1905. godine zemljotres sa epicentrom kod Krupnja.
Po katalogu, magnituda mu je bila 5.2, intenzitet VII. O ovom zemljotresu nemam druge podatke.
1. juna 1905. zemljotres kod Skadra u Albaniji, šteta i u Crnoj Gori. Magnituda 6.6, intenzitet IX.
Na barinfo.co.me je bliže opisan ovaj zemljotres i njegovi efekti u Crnoj Gori (naveli su kao datum zemljotresa 19. maj, što je po starom kalendaru).
DVA DANA NAKON POČETKA IZGRADNJE LUKE: Prvi od ova tri zemljotresa zbio se 19. maja 1905. godine, dva mjeseca nakon svečanosti otvaranja radova na Luci Bar. Opisan je u “Glasu Crnogorca”: “U četvrtak, u 5 sati i 42 minuta izjutra, osjetio se po svoj Crnoj Gori jak zemljotres, koji je trajao oko 20 sekundi, ali se najjače osjetio u Crmnici, Baru i uopšte u predjelima oko Skadarskog jezera i Jadranskog mora. Zemljotres je bio talasast, pravac mu je bio od juga ka sjeveru, a praćen je bio jakom podzemnom tutnjavom. U Crmnici i Primorju opažene su i neke pojave vulkanskog karaktera. Rijeke i izvori su se zamutili i dobili za dva puta za čas tamnocrvenu boju i slan ukus. Na Virpazaru, kao i po nekim selima u Crmnici, a tako i u Podgorici i u Baru i Ulcinju mnoge su kuće ispucale, a dosta ih je srušeno. U Podgorici su i dva mosta poštećena, te su i oni gotovi da padnu. Po do sada dobijenim vijestima, od ljudskih žrtava poginuo je u Sotonićima desetogodišnji sin Petra M. Kudina, a jedna ženska teško je ranjena. U Mrkojevićima poginulo je jedno dijete od survanog kamenja sa Lisinja, a u Zupcima je jedna žena pozlijeđena.
Popodne, istog dana u 3 sata i 40 minuta zemljotres se ponovio, ali mnogo slabiji, i tako isto i sinoć, jednom u 10 sati i 45 minuta, a drugom u 11 sati i 35 minuta. Ovaj potonji iza onog najprvog bio je najjači. Ovako jak zemljotres ne pamti niko u Crnoj Gori, a po vijestima koji nam stigoše, još je bio jači u Skadru. Tamo su mnoge kuće srušene, sva glavnija zdanja oštećena, a bilo je i ljudskih žrtava, čiji broj još se tačno ne zna. Iz Kotora takođe javljaju da je zemljotres i cijelo primorje zahvatio i velikih šteta počinio. U narodu je ovladao strah da se zemljotres ne ponovi, te mnogi, naročito u Primorskoj oblasti, kako tamošnje vlasti izvještavaju, borave izvan svojih kuća”.
U izvještaju od 13. avgusta iste godine kaže se: “Ova godina bi se mogla nazvati godina zemljotresa, jer od 19. maja do sada, nekad slabije, nekad jače, nikad nas ne ostavljaju”. Nema podataka o obnovi područja, jedino je zabilježeno da su skupljani prilozi za podizanje potpuno porušene crkve Svete Neđelje u Rapu.
http://www.barinfo.co.me/arhiva_vijesti/04.11.2010.html (http://www.barinfo.co.me/arhiva_vijesti/04.11.2010.html)
-
U periodu 1906-1921. u susednim zemljama se dogodilo više zemljotresa intenziteta VIII stepeni merkalijeve skale i više.
2.1.1906. najjači zemljotres u Zagrebu posle onog iz 1880. Po katalogu magnituda mu je bila 6.1, intenzitet VIII.
1.8.1907. zemljotres kod Stoca u BiH, magnituda 5.7, intenzitet VIII.
6.10.1908. zemljotres u Vranči u Rumuniji, magnituda 6.8, intenzitet VIII.
8.10.1909. zemljotres u Pokuplju ZJZ od Siska, magnituda 6.0, intenzitet VIII.
18.2.1911. zemljotres u regionu Ohridskog jezera u pograničnom delu Albanije i Makedonije, magnituda po katalogu 6.7, intenzitet IX.
8.7.1911. zemljotres kod Kečkemeta u Mađarskoj, magnituda 5.6, intenzitet VIII.
14.6.1913. zemljotres u Bugarskoj, kod Velikog Trnova, magnituda 7.0, intenzitet IX.
Najjači zemljotresi u Srbiji u ovom periodu nisu prešli 5 stepeni rihterove skale.
-
15.1.1921. zemljotres magnitude 4.7 i intenziteta VII sa epicentrom severno od Bečeja.
10.8.1921. zemljotres čiji je epicentar bio između Gnjilana i Uroševca. Po katalogu, magnituda mu je bila 5.7 intenzitet VIII.
O ovom zemljotresu u Politici nema puno informacija.
Vest iz Politike 11.8.1921.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/gnjilanac.jpg)
Posle glavnog udara usledio je niz naknadnih.
24.3.1922. često spominjani zemljotres, čiji je epicentar po katalogu bio između Lazarevca, Aranđelovca i Mladenovca. Magnituda 6.0, intenzitet IX.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/1922.jpg)
Ovom zemljotresu Politika je posvetila dosta pažnje. U Beogradu su se na pojedinim kućama pojavljivale manje pukotine, rušili se odžaci.
Isečci iz Politike broj od 25.3.1922.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la1.jpg)
Politika 26.3.1922. izveštaj iz Venčana, zabeležena likvefakcija:
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la3.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la4.jpg)
Politika 1.4.1922. izveštaj iz Darosave (Partizana)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la5.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la6.jpg)
1.4.1922. dogodio se najjači naknadni udar, koji je po katalogu imao magnitudu od 4.9
Politika, 2.4.1922.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la7.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
^^ na 10 km od Beograda epicentar? to je onaj rased kod Umke?
-
^^
Nije bio tako blizu. Zavod tada nije imao stanice i instrumente širom Srbije kao danas, a i nisu bili tako osetljivi, pa nije mogao da se utvrdi epicentar najpreciznije.
-
Izveštaj o zemljotresu iz sela Rajkovca kod Mladenovca, Politika 27.3.1922.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la10.jpg)
Članak iz Politike 12.4.1922. o glavnom udaru, zemljotresima koji su mu prethodili, naknadnim udarima i posledicama. Sva navedena sela se nalaze blizu mog sela Kruševice. Baba mi kaže da je moja prababa pričala da nisu mogli da stoje na nogama koliko se zemlja tresla i da je šporet otišao na drugi kraj sobe.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la11.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/la9.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
24.11.1922. zemljotres, čiji je epicentar po katalogu bio u blizini Osijeka, magnituda 5.3, intenzitet VII-VIII.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/backa.jpg)
Članak iz Politike 25.11.1922.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/backa-1.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
15.3.1923. jak zemljotres, koji je, po katalogu imao epicentar JZ od Mostara, magnitudu 6.2 i intenzitet VIII-IX.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/mostar.jpg)
Politika, 16.3.1923.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/b1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/b2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/b3.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/b4.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
14.2.1927. zemljotres u BiH, epicentar po katalogu u blizini Ljubinja, magnituda 6.0, intenzitet VIII.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/ljubinje.jpg)
Stranica iz Politike 15.2.1927. gde se opisuje šteta od zemljotresa fali. Članci iz Politike 16.2.1927.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l1.jpg)
Zavod je slao upitnike o zemljotresu.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l3.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l4.jpg)
Politika 17.2.1927.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l5.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l6.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l7.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l8.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l9.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l10.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l11.jpg)
Fotografije iz Politike od 19. i 20.2.1927.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/s1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/s2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/s3.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
15.5.1927. često spominjani zemljotres na Rudniku. Po katalogu, magnituda mu je bila 5.9, intenzitet IX.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/Rudnik.jpg)
Politika 16.5.1927.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r3.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r4.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r5.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r6.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r7.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r8.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r9.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r11.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r14.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r10.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r12.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r13.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r16.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r17.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r18.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r19.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r20.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r21.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r22.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r23.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r24.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r25.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r26.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r27.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
Politika 17.5.1927.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l1-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l2-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l3-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l4-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l5-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l6-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l7-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l8-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l9-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l10-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l11-1.jpg)
Fotografija iz Politike 18.5.1927.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l12.jpg)
Politika 19.5.1927.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l13.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l14.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l15.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/l16.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
14.4.1928. zemljotres magnitude 6.8 i intenziteta IX-X pogodio je Bugarsku, epicentar u blizini grada Čirpan.
18.4.1928. zemljotres magnitude 7.0 intenziteta X teško je oštetio Plovdiv.
Ovi zemljotresi su se, prema pisanju Politike osetili i u većem delu naše zemlje, u Mađarskoj, Makedoniji, Rumuniji, Grčkoj i Turskoj.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/plovdiv.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/a2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/a3.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/a1.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
Posledice drugog zemljotresa kod sela Čal'kovi
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/plovdiv1r.jpg)
http://www.geology.bas.bg/lecture/seismotectonics-1st%20%20lecture.pdf (http://www.geology.bas.bg/lecture/seismotectonics-1st%20%20lecture.pdf)
-
7.3.1931. zemljotres sa epicentrom kod Valandova u Makedoniji, magnituda 6.0, intenzitet VIII.
8.3.1931. glavni udar kod Valandova u Makedoniji, po katalogu mu je magnituda bila 6.7, intenzitet IX-X.
Oba zemljotresa su se dogodila iza ponoći. Bilo je desetine mrtvih, a najteža razaranja je doživelo selo Pirava. Štete je bilo od Demir Kapije do Đevđelije i Strumice.
Zabeležena je i pojava likvefakcije, železničke šine su se kidale, a oštećen je i železnički most.
Po Pisanju Politike, usled zemljotresa je kod Bosilegrada došlo do odrona.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/valandovo.jpg)
Saopštenje zavoda, Politika 9.3.1931.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r11-1.jpg)
Fotografije iz Politike 12,13. i 14.3.1931.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r1-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r2-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r3-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r4-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r5-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r6-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r7-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r8-1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/r10-1.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
^^ jel se taj osetio u Beogradu s'obzirom da je bas daleko...
-
^^
Ne znam, ne kažu ništa za ovaj zemljotres, ali se zemljotres iz 1932. koji je razorio delove Halkidikija osetio.
-
nisam znao da i zemljotresi iz Grcke mogu da se osete u Beogradu...
-
^^
Zemljotres 1979. u Crnoj Gori se osetio intenzitetom III stepena u Ljubljani (negde sam pročitao da se osetio i do Beča) koja je otprilike na istoj udaljenosti od epicentra kao Beograd od Halkidikija. Oba zemljotresa su imala magnitudu 7.0 stepeni rihterove skale.
-
26.9.1932. zemljotres je opustošio delove istočnog Halkidikija. Magnituda mu je bila 7.0, intenzitet IX-X. Zemljotres se osetio i u Beogradu.
Prema pisanju Politike, bilo je preko 150 mrtvih. Oštećeni su i manastiri na Svetoj Gori.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/halkidiki.jpg)
Fotografija iz Politike 1.10.1932.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/e5.jpg)
Politika 3.10.1932.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/e6.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/e7.jpg)
Politika 4.10.1932.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/e8.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
-
22.10.1940. zemljotres u Vranči u Rumuniji, magnitude 6,5. Izazvao je štetu u delovima Rumunije, osetio se na istoku Srbije. Ovaj zemljotres je bio najava velikog zemljotresa od 10.11.1940. čija je magnituda bila 7.4, intenzitet IX. Hipocentar mu je bio na oko 150 km dubine.
U Bukureštu su se neke zgrade srušile, bilo je oštećenja i u Moldaviji, Bugarskoj i Ukrajini. U Bukureštu je poginulo je oko 300 ljudi.
Zemljotres se osetio i u Moskvi.
Zemljotres se osetio u celoj Srbiji,a bilo je i manje štete.
Karta izoseista po Eneskuu:
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/vranca.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/v1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/v2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/v3.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/v4.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/v7.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/v8.jpg)
http://digital.nb.rs/collection/no-politika (http://digital.nb.rs/collection/no-politika)
Sa sajta kovinekspres.rs
„Noć 3:39, 10.novembar.1940. Jak zemljotres je srušio nekoliko kuća u Kovinu, Gaju i Pločici.U svim selima panika. Stručnjaci utvrdili da je epicentar bio u Rumuniji od 7, 4 stepeni Rihtera“.
-
Periodu od 1941. do 1960. je bio nešto mirniji.
29.12.1942. zemljotres magnitude 6.0 i intenziteta u epicentru IX kod Imotskog.
Po katalogu, najjači zemljotres u ovom periodu u Srbiji bio je kod Kragujevca 14.7.1949. magnitude 4.9 i intenziteta VII.
Od 1960. do 1980. niz zemljotresa koji imali intenzitet VIII stepeni merkalijeve skale i više.
12.3.1960. zemljotres između Gostivara i Tetova u Makedoniji, magnitude 5.7 i intenziteta VIII.
Članak: ovde (http://news.google.com/newspapers?id=HwgpAAAAIBAJ&sjid=1tUEAAAAIBAJ&pg=609,1203916&dq=tetovo+earthquake&hl=en)
7. i 11.1.1962. zemljotresi magnitude 6.0 i intenziteta VIII-IX kod Makarske. Tri osobe su izgubile život.
Članci na engleskom:
ovde (http://news.google.com/newspapers?id=UnxFAAAAIBAJ&sjid=o7wMAAAAIBAJ&pg=7169,1373822&dq=makarska+earthquake&hl=en)
ovde (http://news.google.com/newspapers?id=iVspAAAAIBAJ&sjid=BugDAAAAIBAJ&pg=4390,3441467&dq=makarska+earthquake&hl=en)
11.6.1962. zemljotres na Treskavici u BiH, magnitude 6.1 i intenziteta VIII. Po NY Timesu, u Sarajevu je bilo sedmoro povređenih
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/zemljotres.jpg)
-
26.7.1963. izjutra Skoplje je pogodio zemljotres magnitude 6.2 i intenziteta IX. Bilo je preko 1000 ljudskih žrtava.
Zemljotres se osetio i u većem delu Srbije. U Beogradu je intenzitet bio III stepena.
(http://i191.photobucket.com/albums/z43/nikolapavlovic/intensity.jpg)
http://www.youtube.com/watch?v=-j8hfpvEbYc
PDF dokumenti:
Damaging Effects of July 26, 1963 Skopje Earthquake (http://www.meseisforum.net/1963_skopje.pdf)
Seismic Ground Motion Estimates for the M6.1 earthquake of
July 26, 1963 at Skopje, Republic of Macedonia (http://www2.units.it/dst/RAF06/People/Denis/Skopje9.pdf)
-
13.4.1964. zemljotres sa epicentrom u okolini Slavonskog Broda. U zavisnosti od izvora, magnituda mu je bila 5.7-5.9, intenzitet VIII. Tri osobe su izgubile život.
Zemljotres je u Beogradu imao intenzitet IV.
(http://i191.photobucket.com/albums/z43/nikolapavlovic/SB.jpg)
Članak (http://news.google.com/newspapers?id=SOchAAAAIBAJ&sjid=sGUEAAAAIBAJ&pg=3474,3262766&dq=yugoslavia+earthquake&hl=en)
-
30.11.1967. u zemljotresu je nastradao Debar. Prema podacima iz kataloga, magnituda mu je bila 6.6, intenzitet IX.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/debar.jpg)
Yugoslav Earthquake Ruins Being Searched (http://news.google.com/newspapers?id=xqRPAAAAIBAJ&sjid=hCQEAAAAIBAJ&pg=4334,5047845&dq=yugoslavia+earthquake&hl=en)
PDF dokument o seizmičkom riziku u Makedoniji:
Seismic risk of Macedonia (http://desastres.usac.edu.gt/documentos/pdf/eng/doc9126/doc9126-4a.pdf)
-
27.10.1969. u zemljotresu je nastradala Banjaluka. U zavisnosti od izvora, magnituda mu je bila 6.0-6.4, intenzitet VIII-IX. Ovaj zemljotres je bio karakterističan po jakom predudaru 26.10.1969. intenziteta VII-VIII.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/Banjaluka.jpg)
http://www.youtube.com/watch?v=oQTCfv8V9C0
http://www.youtube.com/watch?v=LvCmHNYDa5g
Zemljotresi u Banjaluci (http://www.znanje.org/i/i25/05iv02/05iv0210/zemljotresi%20u%20Banjaluci.htm)
-
4.3.1977. drugi veliki zemljotres u Vranči u XX veku, magnitude 7,2 i intenziteta IX. Ovaj zemljotres se dogodio na manjoj dubini nego zemljotres 1940. (na oko 90 km).
Bukurešt je pretrpeo značajne štete, bilo je preko 1000 mrtvih. I u Bugarskoj je bilo žrtava.
Neki forumaši se sigurno sećaju ovog zemljotresa.
Karta izoseista po Eneskuu (izvor (http://www.infim.ro/rrp/2007_59_1/art09Enescu.pdf))
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/vran.jpg)
I u izveštaju Earthquake in Romania, March 4, 1977: An engineering report (http://books.google.com/books?id=HD8rAAAAYAAJ&printsec=frontcover&dq=Earthquake+in+Romania+march,4+1977&hl=en&ei=JzR1TbSrMYGy8gPisKCvCA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCwQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false) se navodi da je intenzitet zemljotresa u istočnoj Jugoslaviji bio V-VI stepeni merkalijeve skale, u zapadnoj III-IV.
Članak kako je za vreme zemljotresa bilo u Kraljevu:
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/NBKR-ibarske-1977-003.jpg)
Arhiva Ibarskih novosti na http://scc.digital.nb.rs/collection/nbkr-periodika (http://scc.digital.nb.rs/collection/nbkr-periodika)
Video, posledice zemljotresa u Bukureštu:
http://www.youtube.com/watch?v=3p_cflRre0Y
-
dosta ljudi pamti taj zemljotres.. moji roditelji ga se dobro sećaju s tim što mi je majka tada bila u beogradu i pričala mi je da se dobro treslo
u zaječaru kažu da je na nekim objektima bilo pukotina
-
^^
U Zaječaru i okolini je i 1940. po pisanju Politike bilo štete.
Zanimljivo da u Statističkom godišnjaku Srbije stoji da je maksimalni intenzitet zemljotresa iz 1977. bio VII stepeni, na krajnjem istoku zemlje.
Vranča je jako interesantna žarišna zona, a prvi podaci o zemljotresima datiraju iz 984. godine.
-
u Bukurestu je po klipu bas bilo razaranja... :(
-
^^
Nažalost. Mada je, po istorijskim izvorima, bilo i gorih situacija (1802. i 1838.).
Pošto pomalo pratim jedan rumunski forum o zemljotresima, čini se da su se bolje spremili za buduće zemljotrese u Vranči.
-
a reci mi u Vranci verovatno nije ostao ni kamen na kamenu? to je pretpostavljam neki gradic u Karpatima?
-
^^
Vranča je planinski masiv i nije baš naseljen, tako da ne znam šta se tamo dešava. Grad Fokšani najteže strada.
-
Kako sam skontao na ovoj karti, taj zemljotres se u istocnoj Srbiji osetio 5,5 po rihteru, a tek kad vidim koliko je Vrancea udaljena od nas, blizu Crnog mora malte ne. :o
-
^^
Zemljotresi iz Vranče se događaju na većim dubinama (od 70 do 150km) zato se osećaju na jako velikom prostoru do Moskve i Rima.
Nije u pitanju 5,5 po rihteru, već po merkaliju.
-
Pa ja vidim da mi nesto nelogicno :nelupaj:, sve u svemu mnogi pricaju kao i moji roditelji, da se taj zemljotres posle onog u Skoplju zestoko osetio.
-
zato se meni i čini da je vranča za istočne krajeve veća opasnost nego bilo koji zemljotres u centralnoj srbiji što čini mi se ti podaci i govore
u kraljevu je prošle godine intezitet beše bio 5.6 po merkaliju? ukoliko je intezitet vranče u istčnoj jugoslaviji bio oko 5 stepeni po merkaliju to pokazuje koliko je vranča nekako opasnija
ali se taj potres sigurno drugačije osetio ovde pošto je hipocentar na većoj dubini, a i pošto je vranča mnogo dalja verovatno do ovde već stignu talasi potresa sa većom talasnom dužinom?
-
^^
Da, što se istoka tiče Vranča najjače ljulja, intenzitetom od 6-6.5 po merkaliju, bar po ovim kartama izoseista. Pri tom intenzitetu uglavnom lakše stradaju lošije građeni objekti.
U Kraljevu je bio 5.4 po rihteru i 7-8 po merkaliju.
Ne znam to oko talasa, ne nađoh skoro ništa od literature koja opisuje efekte ovih zemljotresa kod nas (osim novinskih članaka), videćemo kad se dogodi sledeći veći zemljotres (Vranča u proseku da dva zemljotresa magnitude preko 7.0 u veku i više zemljotresa magnitude 6.5-6.9). Poslednji zemljotres od preko 6.5 stepeni rihterove skale dogodio se 1990. Sad se vodi priča u Rumuniji o sledećem velikom zemljotresu (preko 7.0). Jedni tvrde da će biti do 2013. drugi da će se desiti posle 2025. Kako god vrlo je verovatno da ćemo i mi mlađi osetiti koji.
-
15.4.1979. zemljotres u Crnoj Gori. Najteže je stradalo primorje. Po katalogu, magnituda mu je bila 6.9, intenzitet IX.
Karta izoseista:
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/CrnaGora.gif)
Izvor:http://www.seismo.co.me/questions/13.htm (http://www.seismo.co.me/questions/13.htm)
Bilo vremena: Kad tlo zadrhti ,30 godina od zemljotresa u Crnoj Gori 1979
http://www.youtube.com/watch?v=980uonWDUCc
http://www.youtube.com/watch?v=YF1FDHeca4Y
http://www.youtube.com/watch?v=CmhA3ueXtJ4
http://www.youtube.com/watch?v=iC9wXBg1V9o
-
18.5.1980. Srbiju posle 53 godine ponovo pogađa zemljotres intenziteta VIII stepeni merkalijeve skale.
Po katalogu, magnituda mu je bila 5.9, epicentar Kopaonik. Najviše su stradala sela u opštini Raška i Brus.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/kopaonik.jpg)
Članci iz "Bratstva" Novi Pazar
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/kop1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/kop2.jpg)
http://scc.digital.nb.rs/collection/nbnp-periodika (http://scc.digital.nb.rs/collection/nbnp-periodika)
Na području Kopaonika u narednih pet godina, dogodio se veliki broj naknadnih udara, najjači su imali magnitude do 5 stepeni rihterove skale (po USGS 5,1 zemljotres od 10.9.1983.) .
-
30.8.1986. zemljotres magnitude 6.9 (7.1) u Vranči, Rumunija. Intenzitet mu je bio VIII. Bilo je i ljudskih žrtava. U Bukureštu je intenzitet bio VII.
Zemljotres se dogodio na dubini od oko 130 km.
Zemljotres se osetio širom Srbije.
Članak (http://news.google.com/newspapers?id=6XgkAAAAIBAJ&sjid=s9YFAAAAIBAJ&pg=3144,32063&dq=romania+earthquake&hl=en)
-
Tokom 1987. serija zemljotresa u okolini Kraljeva. Epicentri su bili JZ od Kraljeva .
Jači zemljotresi su bili:
-19. aprila
Članak iz Ibarskih od 23.4.1987.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/a.jpg)
-11. jula
Ibarske od 16. i 23.7.1987.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/b.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/c.jpg)
-14. avgusta
Ibarske od 20. i 27. avgusta
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/d.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/e.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/f.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/g.jpg)
Šta su rekli seizmolozi:
Ibarske od 30.jula 1987.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/h.jpg)
Izvor:http://scc.digital.nb.rs/collection/nbkr-periodika (http://scc.digital.nb.rs/collection/nbkr-periodika)
-
31.5.1990. zemljotres magnitude 6.7 u Vranči.
Članak (http://news.google.com/newspapers?id=HIRKAAAAIBAJ&sjid=-5MMAAAAIBAJ&pg=2081,7750909&dq=romania+earthquake&hl=en)
12.7.1991. zemljotres magnitude 5.5 i intenziteta VIII. Epicentar je bio u Banatu u Rumuniji, blizu granice sa Srbijom. Najteže je stradalo mesto Banlok. Bilo je i žrtava.
Članak (http://news.google.com/newspapers?id=2wwpAAAAIBAJ&sjid=gIQDAAAAIBAJ&pg=5380,4235008&dq=romania+earthquake&hl=en)
Kartu intenziteta sam postavio na prvoj strani teme.
Šest dana kasnije zemljotres magnitude 5.6 sa epicentrom severno od Oršave (Đerdap)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/intensity1-1.jpg)
2.12.1991. ponovo rumunski Banat, epicentar kod mesta Vojteg, magnituda 5.5 stepeni rihterove skale. Karta intenziteta postavljena na prvoj strani.
-
5.9.1996. područje Ston-Slano pogodio je zemljotres magnitude 6.0 i intenziteta VIII.
(http://i191.photobucket.com/albums/z43/nikolapavlovic/intensity1.jpg)
Prema radu "Seismicity of Croatia in the period 1993-1996 and the Ston-Slano earthquake of 1996" navodi se da su najveće štete pretrpeli Ston, Slano i sela u zaleđu ka Hercegovini. U Slanom su padali odžaci i crepovi sa krovova i pucali zidovi. U Stonu je najteže prošlo staro jezgro zgrada, javljale su se pukotine u zidovima do 10cm širine. Mnogi zidovi su ispadali. Rušili su se krovovi, palo je zvono sa crkve. Sela Mravinca, Podimoć i Trnova su ostala odsečena zbog odrona. U ovim selima su se stare kuće rušile.
20.11.1997. zemljotres magnitude 4.5 kod Novog Pazara.
30.9.1998. četrnaest minuta iza ponoći zemljotres magnitude 5.7 i intenziteta VIII pogodio je okolinu Mionice. U Beogradu je ovaj zemljotres imao intenzitet V.
(http://i191.photobucket.com/albums/z43/nikolapavlovic/intensity-1.jpg)
Prema članku koji sam još 2003. ištampao, sa sada nepostojećeg sajta helpmi.org.yu, 3500 objekata nije bilo više upotrebljivo i bili su za rušenje, 3500 hiljade objekata je pretrpelo teža konstrukciona oštećenja i oko 5500 objekata je bilo za sanaciju. Najviše štete je bilo u opštini Mionica.
Po EMSC i USGS, ovaj zemljotres je imao magnitudu 5.5 stepeni rihterove skale.
Zbog nedovoljnog broja naknadnih udara novi jak zemljotres pogodio je područje Mionice u zoru 30.4.1999.
Prema EMSC magnituda mu je bila 5.4, intenzitet verovatno VII.
1.7.1999. zemljotres magnitude 5.6 (po EMSC 5.2) pogodio je okolinu Trstenika.
Prema pisanju Politike 3.7.1999. (sačuvao sam članak), u selima trsteničke opštine pucali su zidovi, padali odžaci i krovovi. U selu Mala Drenova gotovo da nema čitave kuće. U Milutovcu se na crkvi urušila kupola i zidovi, a oštećena je i škola. Oštećena je škola i u Konjuhu,a kaže se da nekoliko desetina stambenih objekata više nije za stanovanje.
-
Zbog nedovoljnog broja naknadnih udara novi jak zemljotres pogodio je područje Mionice u zoru 30.4.1999.
Prema EMSC magnituda mu je bila 5.4, intenzitet verovatno VII.
Joj, sećam se tog zemljotresa. Bombardovanje NATO je baš te noći bilo jako aktivno, i kad se sve smirilo, kao vrhunac me je probudio taj zemljotres.
Naredne večeri je pao Avalski toranj, jedina žrtva koja je pala, a da me je veoma lično pogodilo.
Kad smo već kod NATO bombardovanja, bilo je tu i potresa od 'krmača' koje su padale po Straževici, od kojih je jedna poobarala stvari po podrumima u Rakovici, Miljakovcu, Skojevskom i uopšte tom kraju. Delovalo je kao tektonski poremećaj, jer nije bilo govora o vazdušnom udaru.
Izvinite, malo sam se zaneo, skoro u off...
-
^^
Meni je taj zemljotres bio najstrašniji (sećam se sva tri). Bio sam u selu, celu noć su nadletali avioni, probudio me je jak huk, kao grmljavina. Pomislio sam da je bomba, a onda kao da me je nešto povuklo za noge. Kuća je krckala, parčići maltera opadali sa plafona. Najjači doživljeni moj zemljotres.
Uskoro:
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/prevesti.jpg)
Slike preuzete iz Spomenika Srpske kraljevske akademije knjiga XXXII (Zemljotresi u Srbiji 1893,1894. i 1895. godine).
-
8.4.1893, dan pred Uskrs, oko 14.50h Srbiju je pogodio jak zemljotres. Svilajnački zemljotres je prvi zemljotres kod nas o kome postoje opširniji zapisi.
Magnituda mu je bila oko 5.9 stepeni rihterove skale.
Prema podacima koje sam našao u radu 1893 Svilajnac Earthquake Isoseismal Map (http://www.wbseismicmaps.org/Documents/Serbia_Ig.pdf), imao je intenzitet od VIII stepeni merkalijeve skale u Svilajncu,Troponju, Subotici, Medvedji, Gladnoj, Vel. Popoviću, Grabovcu i Sedlarima, intenzitet VII je bio u Vlaškoj, Lapovu, Bobovi, Orašju, Velikoj Plani, Žabarima, Jagodini, Salakovcu, Malom Crniću, Dvorištu.
Iz Spomenika Srpske Kraljevske akademije broj XXXII, koji se bavi zemljotresima u Srbiji 1893, 1894. i 1895. sam uzeo podatke o pojavi pukotina nakon ovog zemljotresa, koja je bila dosta rasprostranjena. Te podatke sam predstavio u Google maps (plava boja). U zemljotresu je bilo i pet žrtava (ljubičasta boja):
GooglemapsSvilajnac (http://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF8&hl=en&msa=0&msid=201776267688047646152.0004a306e4e0bdda35b2a&ll=44.182204,21.148682&spn=1.934125,3.532104&z=8)
Fotografije iz spomenika br. XXXII
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/svilajnac1.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/svilajnac2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/svilajnac3.jpg)
U mestima zahvaćenim VIII stepenom, šteta se sastojala u ispadanju i pucanju zidova, padanju krovova, crepova i odžaka, bunari su se zamućivali, voda iz njih prelivala, pukotine u zemlji su ponegde prolazile i kroz kuće, spomenici na grobljima se rotirali.
-
10.10.1879. zemljotres sa epicentrom kod Moldove Noue u Rumuniji, prekoputa Golupca. Po katalogu, magnituda mu je bila 5.5, intenzitet u epicentru VIII.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/golubac.jpg)
Feliks Kanic je u "Srbija- zemlja i stanovništvo" zabeležio da je Veliko Gradiše 1879. pogođeno jakim zemljotresom, da je oštećen toranj crkve Sv. arhistratiga Gavrila, a pominje se da je i Golubac 1879. pogođen zemljotresom.
U ovom predelu je tokom 2002. zabeležena serija zemljotresa od kojih su, prema rumunskim izvorima, najjači bili 24.5.2002. magnitude 4.8 stepeni rihterove skale i 2.8.2002. magnitude 4.6 stepeni rihterove skale.
-
Vranča je i tokom XIX veka davala zemljotrese od kojih su najjači bili 1802, 1829. i 1838.
Zemljotres iz 1802. se, po nekim autorima, smatra najjačim zemljotresom koji je pogodio Rumuniju u poslednjih nekoliko vekova. Magnituda mu je procenjena na 7.9, što je i maksimalna očekivana magnituda za Vranču.
Karta intenziteta po Sagalovoj ( izvor (http://docs.google.com/viewer?a=v&q=cache:6_Ji7Tb9RT0J:www.iitk.ac.in/nicee/wcee/article/13_2444.pdf+FORENSIC+ENGINEERING+STUDIES+ON+HISTORICAL+EARTHQUAKES+IN+ROMANIA&hl=en&gl=rs&pid=bl&srcid=ADGEESiCHAjd0yB5e6WI0zpEUbeXogtCvi3iPY7iUh9Bd6GAQeZKnLSByprkkCgsELfy6oxBWBkfyyY7P7zOLgG5E7rkF-H1XVpfFe_lXIo6W_UKu-VkUdNFhrPTYXeZ6NlZQQOtUdHa&sig=AHIEtbQccXdU-RWkdb-wAh6Bhx0GPPQW9g) ):
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/Rumunija1802.jpg)
Zemljotres je oštetio brojne manastire, Bukurešt je teško stradao, a zabeleženo je i otvaranje pukotina u zemlji.
Na sajtu pancevo.org u delu hronološka istorija Pančeva stoji zabeleženo:
1802. Pančevo pogađa zemljotres.
1838. Grad po treći put u veku pogađa zemljotres.
Magnituda zemljotresa iz 1838. je procenjena na 7.5.
-
Još malo o zemljotresima u Srbiji u XIX veku, mada nema mnogo dostupnih izvora.
Pominje se zemljotres 1856. koji se, prema pisanju Borbe, dosta jako osetio u Beogradu, ali drugih podataka nema.
Kanic pominje zemljotrese 1858. i 1867. koji su se jako osetili u krajevima oko Tupižnice, a 1858. je i Niška Banja oštećena zemljotresom,a u tom području je osećeno još dosta zemljotresa po ovom izvoru (http://www.gi.sanu.ac.rs/pdfzr/GIJC_ZR_56_008_I.B.Popovic_20071020_srp.pdf).
Po katalogu, u tom periodu je bila pojačana seizmička aktivnost oko Sofije (zemljotres 30.9.1858. je imao intenzitet IX).
-
Kako idem dalje u prošlost podaci su sve oskudniji, svode se dobrim delom na zapise iz crkvenih knjiga.
U knjizi "The earthquake catalogue of the British association with discussion, curves and maps" iz 1858. navodi se:
27. 2. 1808. towards midnight - Belgrade and Semlin (Zemun), three rather violent shocks.
Printskrinovi iz Spomenika Srpske kraljevske akademije:
Fruška Gora 1739.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/1-2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/2-2.jpg)
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/3-1.jpg)
Prohor Pčinjski 1755.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/4-1.jpg)
Zemljotres 1773. epicentar nepoznat.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/5-2.jpg)
Beograd 1733. po katalogu zemljotresa epicentar Jagodina.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/6-1.jpg)
U knjizi "Historical seismology: interdisciplinary studies of past and recent earthquakes" pominje se zemljotres koji se osetio u Beogradu 30.10.1752. Epicentar nepoznat.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/7-1.jpg)
U knjizi "Chronik der Erdbeben und Vulcan-Ausbrüche, Volume 1" iz 1840. pominje se da se u Beogradu 1689. osetio jak zemljotres.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/8.jpg)
Više izvora na nemačkom pominje zemljotres iz 1521. u Beogradu. Zemlja je podrhtavala tri dana. Drugi izvori pominju i Semlin (Zemun). Katalozi daju različite parametre. Jedan smešta epicentar ka Obrenovcu, drugi u samom Beogradu.
(http://i841.photobucket.com/albums/zz332/nikopav/9.jpg)
Još sam iskopao i da je manastir Dokmir stradao u zemljotresu u prvom delu XVIII veka, 1734. obnovljen.
Početkom XVII veka u zemljotresu je stradao manastir Studenica.
-
Seizmotektonska i seizmološka karta Srbije iz 1994. sa pregledom raseda, sa stranice Геолошки Информациони Систем Србије:
http://geoliss.ekoplan.gov.rs/geolAtlas/pdf/9_10_seizmo.pdf (http://geoliss.ekoplan.gov.rs/geolAtlas/pdf/9_10_seizmo.pdf)
-
_