Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Mali osvrt na jesen/zima/prolece '05/'06 iz botanike  (Pročitano 32581 puta)

Van mreže Bonanca

  • *
  • Poruke: 106
  • Lokacija: Naissus
    • http://suptropia.4t.com
Mali osvrt na jesen/zima/prolece '05/'06 iz botanike
« poslato: 10. April 2006. u 01:10 »
O.K., jeste da postoji tema o buđenju proleća, ali morao sam da otvorim novu jer je sve ovo što se sad događa imalo svoje začetke u kasnoj jeseni. Malo ću biti subjektivan jer je sve ovo usko vezano za moju neposrednu okolinu (moje dvorište i najveći park u centralnoj zoni Niša - Čair i okolina), ali, verujem da ni u ostalim predelima umerenokontinentalne klime na ovim prostorima nije bilo mnogo drugačije.
Dakle, redom.
Ako se sećate, jesen je bila dosta vlažna sa temperaturama koje su se kreatle možda nešto ispod višegodišnjih proseka. U Nišu je prvi mraz bio 1.novembra (što je malo rano za ovdašnje prilike), ali tih par noći je išlo samo -1-2C, što nije nanelo neku štetu većini biljaka koje su slabo otporne na bilo kakav mraz, dakle, mahom one biljke koje kod nas rastu kao jednogodišnje. Opstali su ricinusi, maslačci, neveni, kosmeje... Čak su neveni i maslačci ponovo cvetali početkom decembra (istina, u malom broju) i sa dosta sitnim cvetovima. Na jednom mestu sam video čak i neobran kivi početkom decembra kome ti vrlo rani mrazevi očigledno nisu naneli neku štetu. Moje Trachycarpus palmice (kažem palmice jer su još vrlo mlade) su imale i po jedan novi list u tom periodu. Negde od sredine tog meseca su noći počele da bivaju značajno hladnije (do -5C) što je prouzrokovalo da sva vegetacija stane, a sve ove jednogodišnje biljke su se smrzle (po mojim "osmatranjima" opasno je kad počne da ide ispod -3C). U to vreme sam počeo da unosim unutra i neke od mojih saksijkih biljaka koje su malo otpornije, konkretno na suvomrazicu, a to su većinom raznolike sukulente i neki sobni bršljan. 2,3 dana pred Novu godinu su iznikle prve visibabe.
 Negde oko 8. ili 9. jan. je bila noć sa -8C i to je značilo da je prava zima počela. Na mom lijanderu sađenom u bašti (koji je i prethodne zime izmrzao do tla ali se obnovio tokom leta) su počeli da se pojavljuju prvi znaci oštećenja, dok su trahi palme bile O.K., a sukulente, katusi opuncije zimootopnih vrsta i jedna agava su se samo smejali na toj suvomrazici - to je normalna zima za njih.
Posle toga znate kako je išlo, very nasty u 2 navrata, s tim da je prvi put bilo opasnije (ono u drugoj polovini jan.) jer je bila suvomrazica i nešto niže temp. (kod mene u bašti do -15C pri tlu). Sve osetljivije suptropske biljke su bile zaštićene umotavanjem u ćebad. Opuncije su bile gole, dok je agava bila prekrivena nezaptivenim najlonom od kraja oktobra (o tome nešto kasnije), dok smokve (suptropski kultivari, oni sa vrlo krupnim plodovima) i sibirski kivi ne bi ni imalo smisla štititi što zbog njihove veličine, što zbog otpornosti. Ja, istina, ove zime nisam očekivao tako niske temperature (mislio sam da će biti u proseku minimuma što je za Niš -13-14C), ali je prodor kosmički niskih temperatura iz Rusije učinio svoje. Čak je jednog dana maximalana temp. bila -9C, dok je na suncu bilo -3C! Užas.
Polse toga je naišlo nešto toplije vreme. Smešno je govoriti o tom toplijem vremenu, jer u Nišu u to doba godine nisu retke dnevne temperature iznad +15C (uticaj sa Bliskog Istoka preko Egejskog Mora), a ovo je bilo tek da ljudi kažu da nije zima. Ipak, dogodilo se nešto nezableženo: počeli su da niču božuri i šarenolisne perunike, što se obično dešava makar mesec dana kasnije. Visibabe su počele da prave pupoljke. Ne znam kako to da objasnim. Možda velikom količinom padavina u drugoj polovini jeseni i odustvom jačih mrazeva u kontinuitetu do prve polovine januara?
 Kako god, drugi period niskih temp. (onaj u februaru) je došao posle malo obilnijih padavina (za ovo područje) i desio se pod snegom. To je odgovaralo palmama, ali ne i lijanderu i sukulentama. Odmah posle toga se videlo da je agavi stradalo 90% listova, verovatno zbog toga što je bilo više padavina nego prošle jeseni, kasnije je prekrivena (nije mogla na vreme da ispusti vodu iz sebe) iako je prethodne zime preživela za 2 stepena nižu temp. (-17C kloliko joj i jeste minimum) 5 noći za redom.
Već početkom marta sam video da je na mnogim biljkama bilo više oštećenja nego prethodne. Smokvama su izmrzle sve mlade grane jer je prošle godine bila jako orezana zbog izmrzavanja i nikada se do sada tako nešto nije desilo (za zadnjih 25 i kusur godina). Agava je gotova, možda se eventualno obnovi iz korena, lijander i palme ponovo ostali bez lišća, ali će se obnoviti, opuncije malo više oprljene, ali su veće pre 7 dana napumpale ponovo vodu. Pasiflora je izmrzla do tla, ali mislim da će se i ona obnoviti iz korena.
E sad, moji božuri već imaju dosta pupoljaka i to je malo rano za njih. Krinovi (vrsta ljiljana) su takođe dosta veliki. Devojačko srce je počelo da cveta krajem marta (takođe malo ranije). Prve narcise i zumbule sam video 20. marta, a lale 30. Neveni trenutno jako teraju iz zemlje. Te zeljaste biljke (prvenstveno lukovičaste i rizomske) su malo ranije poterale nego inače i moj je zaključak da one ne zavise toliko o tome kad kreće proleće i koliko je hladna zima, već kakvi su uslovi krajem jeseni i početkom zime.
Od voćaka su, naravno, prvi krenuli bademi (oko 20 i nekog marta, mada oni kreću kad je blaga zima već krajem februara), a zatim i kajsije. Ovde se to dogodilo vrlo eksplozivno. Zadnji mraz u centru grada je bio 13.marta (u okolini je bilo u par navrata i kasnije, ali slabih), ali je ovde dnevna temp. bila stalno za par stepeni viša nego u ostatku Srbije, pa rekao bih i ex-Yu (s izuzetkom Povardarja). Takođe je bilo mnogo sunca (jednoga dana u hladu +26C, milsim da je bio 26.mart, a na suncu +33C). Te voćke su već davno precvetale. Kivi ubrzano razvija listove, vinova loza ima jake pupove, šljive džanarike i jabuke su u precvetavanju, dok su breskve, kruške, trešnje i višnje u punom cvatu. Smokve ćute, što i nije čudno s obzirom na zimu. Ruže su već jako olistale.
U Čairu su olistale vrbe (već desetak dana - to je drvo koje ima najkraći period bez lišća), topole i breze počinju.
rognoziram vreme gledanjem kroz dance od flaše

Van mreže Stefano

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 6.463
  • Lokacija: Novi Beograd
Mali osvrt na jesen/zima/prolece '05/'06 iz botanike
« Odgovor #1 poslato: 10. April 2006. u 02:11 »
Ja moju palmu (ne znam koje je vrste ali ima oko 1.50mvisine) u maju iznesem na balkom i onda negde krajem oktobra je unesem u kucu. Jedino me buni sto joj malo opadaju listovi i suse se na vrhovima.
Takodje cini mi se da bi listovi trebali da joj budu gusci nemam pojma posto ovako izgleda prilicno jadno (mala krosnja na "visokom" drvetu) jos jadnije izgleda krajem oktobra kad je unesem u stan, bas bude prejadna, ali posle jednog kupanja (tusem po listovima) vec lepse izgleda.
Evo i slike pa mozes videti ovo sam upravo sada slikao.



Inace u Nisu je 26.0 C bilo 28.3.2006 i Nis je tada bio najtopliji grad u celoj EX YU.

Koliko vidim u Nisu su Narcisi i Lale dosli 6 dana ranije nego u Beogradu, nije ni cudo-ocekivao sam da kod vas vegetacija ranije krece posto je Nis topliji od Beograda.
Secam se da je tako bilo i 2004 godine aprila meseca kada sam prvi i za sada jedini put bio u Nisu, secam se da su Kesteni tog 12.4. krenuli da cvetaju u Nisu a u BG jos ne, tek posle 5-6 dana.

Van mreže Bonanca

  • *
  • Poruke: 106
  • Lokacija: Naissus
    • http://suptropia.4t.com
Mali osvrt na jesen/zima/prolece '05/'06 iz botanike
« Odgovor #2 poslato: 11. April 2006. u 01:22 »
E Stefane, mala ispravka: ovo na slici ti nije palma već juka i to Yucca elephantipes (Džinovska/Slonovska juka, Drvo života). Za nju nema potrebe da čekaš maj da je iznosiš napolje. Čim noćne temperature počnu da idu iznad nule ona može napolje. To isto važi i za unošenje u jesen. Štaviše, tada i ne moraš da je uneseš na prvi slab mraz, ona će sasvim solidno istrpeti do -3C u kraćem trajanju čak i u saksiji. Za ovu vrstu se generalno računa da je (ako je sađena u zemlji) jaka do -5C, ali je zime 04/05 ista takva kod moje tašte u par noći istrpela -8C uz izmrzavanje polovine listova (u saksiji, takođe). One ne vole podnevno sunce (makar saksijske), ali im veoma prija jutarnje, tako da je istočna strana najpogodnija za njih.  Dobro trpe sušu (polusukulentna biljka), ali im u leto ipak više prija da im zemlja bude vlažna, ali ne bi trebalo da im ostaje voda u tacni ispod saksije jer to može dovesti do truljenja korena. Nešto više o njoj se može pročitati na
http://sukulente.4t.com
pa onda se ide na "Visoke juke" i ona je pri dnu strane.
Ili može preko mog WWW, pa na sukulente, pa istim putem kao gore.
Akcija za ovo proleće: presadi je u nešto veću saksiju u mešavinu baštenske zemlje ili kupovnog humusa iz kese, i peska, u odnosu 50:50. Na dnu saksije obavezno napravi drenažni sloj od kamenčića, parčića cigle ili stiropora. Ako je presađuješ na makar 2 god. onda nije potrebno neko posebno đubrenje, a ako to ne radiš, onda u toku proleća i leta jednom mesečno malo nekog tečnog đubriva za biljke necvetnice (inače ona cveta, ali se to reko dešava u "zarobljeništvu")
rognoziram vreme gledanjem kroz dance od flaše