Meteorološki Forum

Razno => Pričaonica => Temu započeo: beket 21. Septembar 2007. u 22:17

Naslov: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Septembar 2007. u 22:17
neću komentarisati ko je pogrešio i u kom postu, nego ću povremeno ovde pisati prosta uputstva i objašnjenja...
/naravno, naslov "jezičke nedoumice" nije moj: tako se zove čuveni priručnik Ivana Klajna/

često se poslednjih godina meša JER i JEL:

JEL - skraćeno od JE LI - treba da stoji na početku upitne rečenice (npr. Jel ti to meni kažeš...?!),
govorno se često skraćuje u EL ili samo u E (npr. e si vido ono tamo malopre?) -
jedino pravilno pisanje je JEL (uglavnom sa apostrofom) i knjiški korektno kao JE LI;

a JER - to je uzročno-posledični veznik:
npr. Nisam otišao na izlet, jer je padala kiša.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Septembar 2007. u 22:31
ne važi uvek pravilo "piši kao što govoriš", ali u mnogim slučajevima ipak ga se treba držati...
/naročito u mejlovima, blogovima, na forumima i sl. - pošto te poruke treba da podražavaju prirodni ton ćaskanja/

nemoguće je izgovoriti reč "poDceniti", zato i treba napisati POTCENITI
/a tako nalaže i naš pravopis: ta dosadna pojava se u školi imenuje kao "jednačenje po zvučnosti"/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 22. Septembar 2007. u 00:05
super Beket, samo nastavi sa ovim, posto nam je svima po neka korekcija potrebna.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Snowflake 22. Septembar 2007. u 01:34
Odlicna tema.

Ja bih samo dodala pisanje recce ne: "Ne" se pise
 - odvojeno, ako je rec o glagolima, osim: necu, nemam, nemoj, nisam (nisam nema "ne", al' tako su nas ucili u skoli, kao pesmicu  ;))
 - spojeno, ako se radi o imenicama i pridevima.

Nema veze sa "ne", ali i to se cesto gresi:
"sa mnom" su dve reci, isto kao "sa tobom".
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 22. Septembar 2007. u 08:35
Odgovoriću ti i ovde, Sem. Beket je ionako književnik, pa je logično da takav lik i počne ovakvu korisnu diskusiju. Pozdravljam te.
Upisaću se sa ponekim komentarom, čim mi padne na pamet.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: JOPA 22. Septembar 2007. u 16:18
Odlično.

Baš sam primjetio kako kod nas (ne znam kakvo je stanje u Srbiji, BiH...) ljudi mješaju jer i jel' da to nije normalno...
Bolje rečeno, primjetio sam da polovina ljudi govori Jel' gdje treba doći JER i obratno.. :/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 22. Septembar 2007. u 16:30
Ja baš to sa "jer" i "jel'" nisam primijetio da iko ovdje griješi. Upitna rječca, ako se tako kaže, "je li" se ovdje rijetko kad skraćuje na "jel'".
U Crnoj Gori ljudi najviše griješe u padežima (npr. ja sam rođen u BAR).
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 22. Septembar 2007. u 21:43
u Beogradu se često čuje to "jer" gde mu nije mesto, uglavnom kod mlađe (školske) populacije...
/potpuno nelogična pojava, nemam baš neko objašnjenje/
- pretpostavljam da u Crnoj Gori jak i pravilan naglasak čuva upitne fraze "je li on...", odnosno "jesi li ti...", "jesam li ja...", itd. - zato ne dolazi do skraćivanja i zato nema ni mešanja sa "jer"
/u Srbiji se akcenti odavno polako gube, u tome je razlika/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 22. Septembar 2007. u 22:00
kad smo već kod Crne Gore, zanimljiva je paralelna upotreba varijante "nisam" i "nijesam"
- pretpostavljam da razlike u značenju ne postoje, nego da je stvar još neutvrđenog standarda;
oba izraza se ponekad mogu naći u istom članku podgoričkih "Vijesti" (koji čak jedini u regionu jekavizira sve beogradske pisce koje intervjuiše)
/za razliku od splitskog "Ferala" - koji čuva originalni izraz autora/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 22. Septembar 2007. u 23:30
duga je priča kako se i koliko naše regionalne varijante (danas zvanično zasebni jezici) - razlikuju...
činjenica je da su razlike oduvek postojale, a da se to u raznim vremenima različito tolerisalo... ali nije to sad bitno;

ali iste razlike već mogu da dovedu do nerazumevanja i nesporazuma:
naslov "KAOS U ANDALUZIJI: 18 OZLIJEĐENIH U TUČI, 1 OSOBA POGINULA" (crometeo.net) - na prvu loptu svako odavde bi razumeo da su se ljudi pobili, tukli medjusobno, svejedno sto je informacija na meteoroloskom sajtu... a bilo je ipak neko nevreme, padao je grad, itd.

slične "međujezičke interferencije" (lingvistički termin) postoje između svih srodnih jezika...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 22. Septembar 2007. u 23:47
necu, nemam, nemoj, nisam (nisam nema "ne", al' tako su nas ucili u skoli, kao pesmicu  ;))

da, i meni je uvek bila smešna ta pesmica... ali to "nisam" je upalo zbog nekih srbijanskih govora u kojima je normalno "nesam"... (hiperkorektni ekavizam)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 22. Septembar 2007. u 23:53
kad smo već kod Crne Gore, zanimljiva je paralelna upotreba varijante "nisam" i "nijesam"
- pretpostavljam da razlike u značenju ne postoje, nego da je stvar još neutvrđenog standarda;
oba izraza se ponekad mogu naći u istom članku podgoričkih "Vijesti" (koji čak jedini u regionu jekavizira sve beogradske pisce koje intervjuiše)
/za razliku od splitskog "Ferala" - koji čuva originalni izraz autora/

Pravilno je reći i "nisam" i "nijesam". To "nijesam" je karakteristično za područje Nikšića.
Međutim u zadnje vrijeme je došlo do forsiranja crnogorskog jezika (koji naravno ne postoji, niti je ikad postojao), pa se uvode tako neke riječi, čisto da bi se jezik što više razlikovao od srpskog. Zato se ta riječ "nijesam" sve češće čuje na televiziji ili pročita u novinama...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 23. Septembar 2007. u 21:23
da se razumemo, ni srpski, ni bilo koji drugi jezik nije "oduvek"... sve je u nekom trenutku nastalo, a dug proces kodifikacije, uglavnom podstaknut političkim razlozima, dosadna je i duga priča... u svakom slučaju, svuda u svetu, kao i ovde - veće razlike postoje između dva susedna sela nego između dva udaljena grada: to je već pitanje mentaliteta i rivaliteta...

a granice jednog jezika, pa i sam pravopis - to je sve pitanje dogovora: stručnjaci uglavnom lenjo prate promene u govoru i aktuelnoj praksi i posle nekog vremena odobre ono što već odavno postoji: u principu, ne treba se plašiti sopstvenih grešaka - /ako vam se dopadaju/ pošto će možda - zbog masovne upotrebe - jednog dana ta ista greška biti priznata kao pravilo! (ali samo možda!)

ali da se vratim na konkretne nedoumice:
glagol TREBATI po svim starim uzusima /kao pomoćni glagol/ mora da ide bezlično /verovatno po uzoru na latinski, pošto je i u francuskom takva zabrana/:
Treba to da uradim! Trebalo je to da uradim!

u hrvatskom je to potpuno besmisleno, pošto tamo umesto konstrukcije "da + prezent" uvek stoji infinitiv i iz takve rečenice /npr. Trebalo je to uraditi!/ - niko ne bi razumeo ko šta treba da uradi: zato je tamo odobreno - (sa infinitivom) Trebam to uraditi! Trebao sam to uraditi!

u srpskom je opet problem što se to TREBA pomešalo sa MORA:
naravno, ispravno je - Moram to da uradim! Morao sam to da uradim!
/niko od nas ne voli ono što se mora, pa ćemo radije reći - TREBA... i to se zove eufemizam/

nadam se da obrazloženja nisu bila previše opširna i dosadna...  :-X
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 24. Septembar 2007. u 00:26
Ne znam ljudi da li ste primetili da mnogi DA LI pišu zajedno umesto odvojeno ili mi se samo tako činilo. Ima još nešto što mi smetalo samo ne mogu da se setim sada.

Super tema evo i ja da je pohvalim.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 25. Septembar 2007. u 20:59
već godinama postoji tendencija ujednačavanja na samo jedan i najfrekventniji oblik potencijala:
BI
- ali pravilne su samo ovakve varijante:

Ja bih voleo/volela da su svi ljudi dobri.
Ti bi sigurno isto voleo. On bi voleo još više.
Mi bismo svi voleli da stvari krenu bolje.
Vi biste voleli da se o tome ne priča.
Oni bi voleli da je sve po njihovom.
One bi volele da je svet lepši i udobniji...

/naravno, primeri su izmišljeni nasumice i uglavnom ne nose nikakvu poruku osim pravilne upotrebe glagola BITI u potencijalnom modusu/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 28. Septembar 2007. u 23:20
ona školska pravila koje navodi "Snowflake" - jesu tačna, ali slabo vrede u praksi:
niko ko se ne bavi gramatikom više ne pamti šta je glagol, šta pridev a šta prilog...

ali možda će ilustracija u primerima biti jasnija:

Danas se ne očekuju padavine.
Ne očekujem da će neko doći.

Padavine su danas bile neočekivane.
Stigao nam je neočekivani gost.


Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 04. Oktobar 2007. u 22:31
nekako je postalo teško naći novu grešku u aktuelnim porukama, na koju bi trebalo reagovati... :)

ali to je i bila osnovna poenta pokretanja ove teme... (barem za mene)
- /da treba paziti na svoje izražavanje.../

kako god bilo, ako neko ima nešto da doda, nevezano za aktuelne greške, naravno - tema ostaje...
/a ja ću zaćutati/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 05. Oktobar 2007. u 20:27
Eto, popravili smo se :)

Sve mogu da razumem ali u poslednje vreme sve se vise mesaju JER i JEL. Meni je to neshvatljivo...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 05. Oktobar 2007. u 23:32
auh, uvek ima šta da se doda, mada nije uvek lako objasniti dotične zabrane:

mrzi me sad da objašnjavam komplikaciju iz staroslovenskog (i uopšte ne znam kako bi se to laički objasnilo)
- ali pravilno je samo:

Sve vreme smo o tome razmišljali...
Sve vreme smo tamo proveli.

nepravilno je reći, a još gore napisati - SVO VREME...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 06. Oktobar 2007. u 11:18
auh, uvek ima šta da se doda, mada nije uvek lako objasniti dotične zabrane:

mrzi me sad da objašnjavam komplikaciju iz staroslovenskog (i uopšte ne znam kako bi se to laički objasnilo)
- ali pravilno je samo:

Sve vreme smo o tome razmišljali...
Sve vreme smo tamo proveli.

nepravilno je reći, a još gore napisati - SVO VREME...

Taman sam to hteo da kažem. Primetio sam u Stefanovom postu i baš mi upalo u oči.

Inače usput sam se setio još jedne klasične greške.

Sa nikim, bio sam sam. (dosta ljudi ovako odgovara na pitanje recimo Sa kim si bio sinoć? )
pravilno je: Ni sa kim, bio sam sam.

Jesam u pravu beket?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 06. Oktobar 2007. u 16:41

Sa nikim, bio sam sam. (dosta ljudi ovako odgovara na pitanje recimo Sa kim si bio sinoć? )
pravilno je: Ni sa kim, bio sam sam.

Jesam u pravu beket?

Da, Joe, sad si opet u pravu i - što se tiče gramatike...
Samo bih da izostavimo prozivanja: bolje bi bilo da svako sam zapamti da je pogrešio i da barem tu grešku više ne ponovi...
Nemam vremena da kopam sad po arhivi: sigurno bi se našlo svakom barem jedna omaška, možda iz brzine kucanja, ali ako se iste greške ponavljaju i ako su tipične - onda su sigurno gramatičke...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 10. Oktobar 2007. u 23:25
---
tek sad vidim da je "Brandzi" pokrenula sličnu temu pre par i više meseci (pod "pravopis")
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 11. Oktobar 2007. u 01:09
Dobro oprostićemo ti ovaj put ali nemoj da se ponovi.  ;)
Treba malo srediti pričaonicu. Inače tema je veoma korisna i jako mi se sviđa.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Brandzi 11. Oktobar 2007. u 04:10
Nemam nista protiv stoo si otvorila ovu temu beket, moja ocito nije zazivela!!!
Svaka cast i samo tako nastavi!!!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 11. Oktobar 2007. u 19:52
ali da, ovo je malo šira tema, ima i pravopisa, ali uglavnom - opšta jezička kultura, regionalne promene, razlike među srodnim i nesrodnim jezicima...
i nije opšti savetnik, nego monitoring aktelnih omaški... nemam baš vremena da sve pregledam, uglavnom čitam šta me trenutno zanima, ali desi se da ponekad nešto upadne i u ovu mrežu :)

ajd' sad na stare probleme:
odvojeno i sastavljeno pisanje nekih reči često zavisi od konteksta, pa se tako neka reč može pojaviti i "sastavljena" i "rastavljena" (kao da je poludela)
- zvaničan Pravopis kaže da može i "malopre" i "malo pre" (ali to je neprecizno objašnjenje, čak preterana tolerancija koja ne postoji povodom drugih pitanja):
u principu, uobičajeno je sastavljeno pisanje u najfrekventnijem značenju -
npr. Malopre sam ugledao cicamacu!
ali - npr. Malo pre nego što sam ugledao cicamacu, ušao je pas i počeo da laje!

a oblike glagola BITI za buduće vreme sigurno svi znaju:
ja ću - ti ćeš - on/ona će
mi ćemo - vi ćete - oni će

problem je samo ovo "ćete" kad nije "vi ćete..." nego "on će te...":
npr. On će te prekoriti zbog ovoga, ali oni ćete zbog tog istog ceniti.

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 11. Oktobar 2007. u 23:01
nekim čudom i ova tema ima pristojnu posećenost, ali da se ne hvališemo...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Snowflake 11. Oktobar 2007. u 23:57
Kad smo već kod futura, da dodam i ja nešto.
Pomoćni glagol (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) se piše odvojeno od infinitiva ako stoji ispred njega:
     ću naći, ću poći, ću videti, ću pevati...
To, naravno, svi znaju.
Ono na šta hoću da skrenem pažnju je pisanje pomoćnog glagola iza infinitiva. Tada se razlikuju dva slučaja:
1. ako se infinitiv završava na "ći" (naći, poći, ići), pomoćni glagol se piše odvojeno:
        naći ću, poći ću, ići ću, ići ćeš, ići ćemo...
2. ako se infinitiv završava na "ti" (videti, pevati, uraditi), pomoćni glagol se piše spojeno:
        videću, pevaću, uradiću, uradićeš, uradićemo...

Beket, ako misliš da treba neka korekcija - slobodno.
 
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 11. Oktobar 2007. u 23:59
E ovo za ćete me je baš zanimalo. Mislim da sam ja krivac što se piše o tome.  :redface:

Beket čestitam za jubilarnu stotu poruku! Primetio sam.  8)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 12. Oktobar 2007. u 09:57
npr. On će te prekoriti zbog ovoga, ali oni ćete zbog tog istog ceniti.


:doh:
eto, i kod mene greška:
u primeru treba - vi ćete...!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: pavlovic 12. Oktobar 2007. u 14:13
Što se tiče futura,najzanimljiviju konstrukciju kod nas ima prizrensko-timočki dijalekat.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 13. Oktobar 2007. u 17:03
Podnaslov jedne rubrike sadrži logičku grešku:

Tehnika fotografisanja meteo fotki

- pretpostavljam da se ne radi o "fotografisanju (...) fotki", nego o fotografisanju meteo pojava...
naravno, isto se može na razne načine preformulisati, npr. Tehnika meteo fotografisanja ili prosto Meteo fotke - tehnički problemi
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 13. Oktobar 2007. u 18:24
To stoji, ali ovo sam napisao vise u nekom slengu, ako to tako mozemo forumulisati, i ovo sto si ti napisala lepo izgleda, ali mi deluje malo previse formalno.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 13. Oktobar 2007. u 18:41
To stoji, ali ovo sam napisao vise u nekom slengu, ako to tako mozemo forumulisati, i ovo sto si ti napisala lepo izgleda, ali mi deluje malo previse formalno.

sleng je sasvim okej (fotke umesto slike ili fotografije), ali greška bi bila i u varijanti "Tehnika fotografisanja meteo fotografija"! tu je prosto neki pleonazam...
možda da ostanu fotke, a da se izmeni reč fotografisanje?
ima mnogo načina da se stvar dovede do logike:
Tehnika izrade i obrade meteo fotki // Tehnika snimanja meteo pojava // Razne tehnike i fazoni za meteo fotke
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 13. Oktobar 2007. u 23:47
...ili samo Meteo fotke (tips and tricks - to nije baš srpski, više je anglosrpski, ali svet ide tuda... u ćorsokak).
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stradivari 14. Oktobar 2007. u 00:04
Mijenjaj naslov hitno!
Stvarno je, u najmanju ruku, čudno da se neko bavi fotografisanjem fotografija. :-\
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 14. Oktobar 2007. u 11:26
...ili samo Meteo fotke (tips and tricks - to nije baš srpski, više je anglosrpski, ali svet ide tuda... u ćorsokak).
i dobar anglosrpski bolji je od - lošeg srpskog...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 15. Oktobar 2007. u 17:30
i meni se svidja anglosrpski :)

jel anglo-srpski ili anglosrpski?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Oktobar 2007. u 21:41
anglo-srpski ili anglosrpski?

u ovom slučaju "anglosrpski", pošto je u pitanju neka mešavina, kontaminacija i stapanje raznorodnih elemenata...
a "anglo-srpski" bi bilo ako bi se govorilo o nekakvim odnosima između nečeg što se tiče anglistike i srbistike, ili nekih drugih stvari koje bi se odnosile na te jezike, a koje bi se konfrontirale, upoređivale i sl.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 15. Oktobar 2007. u 22:06
ok. dobar predlog. Neko od admina to je vec sredio na forumu.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Oktobar 2007. u 22:23
ok. dobar predlog. Neko od admina to je vec sredio na forumu.

da, bilo je više predloga sa raznih strana, ali vidim da je u konačnoj verziji otpala je i reč "meteo", koja uopšte nije smetala...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Oktobar 2007. u 23:24
sad ću ipak da citiram konkretan post, pošto je dotična greška apsolutno prirodna, mada se kosi sa opštim pravilima naše gramatike:

Freddy u prognozi za oktobar kaže:
"Uz neke male varijacije mogli bi da imamo pravu zimsku situaciju."

kao što sam već pominjala, postoji tendencija ujednačavanja na to - BI (umesto: ja bih, mi bismo, vi biste, itd)

zvanično - pravilno je samo: mogli bismo...
ali u nastavku te fraze meni opet nešto leži - mogli bismo imati...
a taj infinitiv, kao što sam već pominjala (povodom glagola "trebati"), nije karakterističan za srpski, odnosno za 'istočnu varijantu' /nekadašnjeg/ sh jezika...

dakle, ako već negde postoji u rečenici nastavak koji signira aktera radnje (onog koji bi u ovom slučaju mogao imati tu situaciju) - to MI već se podrazumeva u obliku "imamo", pa zato dolazi do 'greške'...

da ne davim (pošto je ovo stvarno zapetljana stvar...) - u ovakvoj rečenici ipak ostaje konfuzija: ako bih dopisala ono što se podrazumeva, stvar bi bila užasno nakaradna:

(...) mogli bi /ONI/ da /MI/ imamo pravu zimsku situaciju.

naravno, za onog ko stalno u sebi izgovara - MI BI, VI BI, JA BI, TI BI - tu i nema greške...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 16. Oktobar 2007. u 01:19
E, pošto sam pokosio opšta pravila naše gramatike, ajd` da napišem nešto.   
Trudim se (u skladu sa svojim mogućnostima) da ne pravim puno pravopisnih, gramatičkih i logičkih grešaka, ali nisam od onih koji se iznerviraju za svaku sitnicu (videti sledeći pojam:
http://en.wikipedia.org/wiki/Grammar_nazi)   ???
Svakodnevno vidim "milion" pogrešno sastavljenih rečenica, loše upotrebljenih ili neupotrebljenih znakova interpunkcije, gramatičkih nelogičnosti, itd, itd... što u novinama, što po raznim forumima. Greše svi, pa i nazovi profesionalci, tj. lektori po štampanim medijima.  ;)

U svakom slučaju, pozdravljam ovu temu.  ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 17. Oktobar 2007. u 20:50
na žalost, već više od deset godina - kod nas ne postoje "lektori štampanih medija": retko čak i izdavačke kuće bacaju pare na to, pošto računaju da autori i prevodioci znaju šta i kako treba da pišu... /"uostalom, kao da to neko čita..."/

nisam ranije znala za ovaj termin koji vikipedija obrađuje, ali to mi je skroz razumljivo, naročito za strane jezike, pošto su tamo problemi masovniji...

kod nas je problem što više nema uzornog ni spikera na tv-u, niti se može naći uzoran tekst u novinama, a mnogobrojni jezički savetnici toliko su strogi i zapetljani - da uglavnom samo dave (izuzetak: priručnici i članci Ivana Klajna, po ugledu na kojeg je i pokrenuta ova tema, mada u nešto slobodnijoj i slabijoj verziji, a u skladu sa konvencijama foruma uopšte)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 18. Oktobar 2007. u 02:48
Potpuno si u pravu da je situacija po medijima krajnje jadna i mnogo gora nego pre, recimo 10-15 godina, ali to je posledica formiranja desetine "TV stanica" i raznih tabloida (kupuju se na trafici, a nisu novine).
Pouzdano znam da postoje ljudi po "novinama" koji primaju platu za lektorisanje, a ne rade ili ne znaju da rade svoj posao.
Zbog toga ne zameram "običnim ljudima" sitnije greške i ne obazirem se na njih (i ja ih pravim ponekad 100%), ali poštujem svaki napor da se nekom ukaže na osnovne nepravilnosti u pisanju i izražavanju.

Samo napred! Ako te ne mrzi i imaš živaca.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Oktobar 2007. u 23:38
a propo solike: (mada je ovo gruba sinonimija!) - stari rečnik /negdašnjeg/ sh jezika - potvrđuje da je solika nalik na grad /a grad je po njima "padavina od sitnih ledenih zrnaca koja se stvaraju u visini i leti padaju na zemlju"/:

tu se pominje krupa kao "sitan i mekši grad koji obično pada zimi", pominje se - tuča (isto što i grad), zatim - šipraga (susnežica), sugradica (sitniji grad koji pada sa susnežicom);

zatim i - solika / solica / solja / sočica - kažu da podseća na so i znači sitan grad; navedeni su još - cigančići (sitan grad, sugradica, sitan i čvršći ledeni sneg koji pada s vetrom)

ovo nije vrhunski rečnik, ali jeste jedini koji leksikografski objašnjava ovaj pojam...
izvor: /jedini naš rečnik sinonima/: "Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika" - autor: Miodrag S. Lalević; izdanje: "Sveznanje", Beograd, 1974. /bilo je i neko novije izdanje/

a "babini jarci" - to je neka čudna pojava, proveriću da li se poklapa s ovim opisima...

u svakom slučaju, postoje velike regionalne razlike, a i nepreciznosti...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 20. Oktobar 2007. u 05:03
a propo solike: (mada je ovo gruba sinonimija!) - stari rečnik /negdašnjeg/ sh jezika - potvrđuje da je solika nalik na grad /a grad je po njima "padavina od sitnih ledenih zrnaca koja se stvaraju u visini i leti padaju na zemlju"/:

tu se pominje krupa kao "sitan i mekši grad koji obično pada zimi", pominje se - tuča (isto što i grad), zatim - šipraga (susnežica), sugradica (sitniji grad koji pada sa susnežicom);

zatim i - solika / solica / solja / sočica - kažu da podseća na so i znači sitan grad; navedeni su još - cigančići (sitan grad, sugradica, sitan i čvršći ledeni sneg koji pada s vetrom)

ovo nije vrhunski rečnik, ali jeste jedini koji leksikografski objašnjava ovaj pojam...
izvor: /jedini naš rečnik sinonima/: "Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika" - autor: Miodrag S. Lalević; izdanje: "Sveznanje", Beograd, 1974. /bilo je i neko novije izdanje/

a "babini jarci" - to je neka čudna pojava, proveriću da li se poklapa s ovim opisima...

u svakom slučaju, postoje velike regionalne razlike, a i nepreciznosti...
Solika, krupa i cigančići(ubedljivo najjači sinonim :lmao:) su definitifno jedno te isto. Mislim da se i babini jarci/jarčevi uklapaju u tu terminologiju.

Stvarno imamo maštovit rečnik za opis vremenskih pojava.   :D

Zamislite u aktuelnim vremenskim prilikama: Oblačno, +4C uz slabe cigančiće. ;D ;D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 20. Oktobar 2007. u 10:52
a propo solike: (mada je ovo gruba sinonimija!) - stari rečnik /negdašnjeg/ sh jezika - potvrđuje da je solika nalik na grad /a grad je po njima "padavina od sitnih ledenih zrnaca koja se stvaraju u visini i leti padaju na zemlju"/:

tu se pominje krupa kao "sitan i mekši grad koji obično pada zimi", pominje se - tuča (isto što i grad), zatim - šipraga (susnežica), sugradica (sitniji grad koji pada sa susnežicom);

zatim i - solika / solica / solja / sočica - kažu da podseća na so i znači sitan grad; navedeni su još - cigančići (sitan grad, sugradica, sitan i čvršći ledeni sneg koji pada s vetrom)

ovo nije vrhunski rečnik, ali jeste jedini koji leksikografski objašnjava ovaj pojam...
izvor: /jedini naš rečnik sinonima/: "Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika" - autor: Miodrag S. Lalević; izdanje: "Sveznanje", Beograd, 1974. /bilo je i neko novije izdanje/

a "babini jarci" - to je neka čudna pojava, proveriću da li se poklapa s ovim opisima...

u svakom slučaju, postoje velike regionalne razlike, a i nepreciznosti...
Solika, krupa i cigančići(ubedljivo najjači sinonim :lmao:) su definitifno jedno te isto. Mislim da se i babini jarci/jarčevi uklapaju u tu terminologiju.

Stvarno imamo maštovit rečnik za opis vremenskih pojava.   :D

Zamislite u aktuelnim vremenskim prilikama: Oblačno, +4C uz slabe cigančiće. ;D ;D

 :lmao: :lmao: :lmao: Ili ovo: oblačno, a povremeno su mogući pljuskovi babinih jaraca.  :lmao: :lmao:

Inače ja moram da se usprotivim ovim teorijama jer očigledno  Miodrag S. Lalević nema veze sa meteorologijom. Svaka njemu čast ali krupa je bliža snegu nego gradu. U istom godišnjem dobu padaju, padavine su iste boje, na sličan način nastaju, po težini je krupa sličnija pahuljama snega nego gradu, tako da meni to poređenje nikako ne stoji. Jedina sličnost je što i solika i grad padaju iz iste vrste oblaka i to je sve.
Zatim sugradica ne pada sigurno sa susnežicom.  :lmao: Sugradica je letnja padavina i pada iz cumulonimbusa i čine je pomešane kapi vode i grada, a susnežica pada zimi iz nimbostratusa uglavnom i čine je pomešane kaplice vode i snega.

Inače sugradica i tuča su termini koji se i danas koriste.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 20. Oktobar 2007. u 13:00
Citat
Oblačno, +4C uz slabe cigančiće.
Citat
Ili ovo: oblačno, a povremeno su mogući pljuskovi babinih jaraca.

Bas ste me nasmejali...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 20. Oktobar 2007. u 13:22
"babini jarci - rđavo vreme meseca marta u kome naizmenično počinju da padaju i na kratko prestaju kiša, susnežica i sneg; isp. babini ukovi (Vuk, Rj.)"
/Rečnik sprskohrvatskog književnog i narodnog jezika, kn. VIII, SANU, 1973/

"Babini ukovi (nix cadens mense martio) - Pripovijedaju, da je u to doba nekakva baba išćerala jariće u planinu, pa dunuo sjever i udario snijeg, a ona rekla: 'Prc marcu ne bojim te se: moji jarići petoroščići'. Na to se rasrdi mart, pa navali sa snijegom i s mrazom, te se smrzne i okameni i baba i njezini jarići. Kažu, da se i danas može viđeti u nekakvoj planini (đe se to dogodilo) ono kamenje, što je postalo od babe i od jarića: baba stoji u srijedi, a jarići oko nje."
/Vuk Karadžić, Srpski rječnik, 1818/

 ;D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 20. Oktobar 2007. u 14:30
očigledno  Miodrag S. Lalević nema veze sa meteorologijom. Svaka njemu čast ali krupa je bliža snegu nego gradu.

"krupa - 1. a. vrsta sitnog grada, sugradica; grad, tuča. - Krupa se razlikuje od grada po tome što je sitnija i mekša i pada najviše u zimno doba a grad samo ljeti (Vuk, Rj.) /.../ Ako sneg u padanju dođe u topliji vazdušni sloj, onda počne da se topi i zaokrugli se, te dođe dole na zemlju kao krupa (Petr. M. 1, 84)"

/Rečnik sprskohrvatskog književnog i narodnog jezika, knj. X, SANU, 1978/

ima primera i iz hrvatskih knjiga; inače, ovo je samo prvo od ukupno šest značenja reči "krupa", a postoji i izraz "s kiše na krupu = sa zla na gore"; pokrajinska varijanta u južnosrbijanskim govorima je "krupavica";

naravno, lingvisti nisu meteorolozi, niti stručnjaci za bilo koju drugu oblast osim jezičke, ali vade primere iz raznih starih knjiga i na osnovu toga izvlače definicije... onaj gore citirani Petr. M. - zapravo je udžbenik fizike izvesnog Mite Petrovića iz davne 1893. godine!

U rečniku Matice srpske (iz 1976) - koji obuhvata samo književni jezik - krupa se ne pominje: pod "cigani" piše samo da je to isto što i "cigančići", uz objašnjenje: "sitan grad, solja, solika". No, možda je to propust ondašnjih leksikografa. Krupa je očigledno stara slovenska reč, pošto se i na poljskom za sitan grad kaže "krupy" (obavezno u množini). Poljski rečnik to definiše kao padavine koje se sastoje od zrnca snega prekrivenih tankim slojem leda.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 23. Oktobar 2007. u 21:15
"Na" ili "U"?

99% ljudi ce reci "Bio sam na Novom Beogradu", "Idem na Zvezdaru". Pretpostavljam da je umesto "na" pravilnije reci "u". Da ne duzim, imaju li strucnjaci neko objasnjenje zasto se ovo "na" pojavilo?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 24. Oktobar 2007. u 02:55
Na se kaže ako je naseljeno mesto na nekoj nadmorskoj visini ja mislim. Kaže se u Novom Sadu, a ne na Novom Sadu, U Beogradu, u Baru, u Trsteniku, u Knjaževcu,  u Čačku ali na Žabljaku, na Kopaoniku, na Zlatiboru. E sad dobro si primetio ne znam zašto se kod delova grada kaže na? Valjda će nam beket pomoći. Na Novom Beogradu, na Dorćolu, na Limanu, na Detelinari. Ni meni to nije jasno???   :-\
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 24. Oktobar 2007. u 03:38
To "NA" je rezervisano za relatino uže delove grada, dok se "U" koristi kad su u pitanju neke periferne destinacije...tipa Ripanj, Resnik, MML, VML, Surčin...
Naravno ima i izuzetaka.  ;)

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 24. Oktobar 2007. u 04:08
Sada sam totalno zbunjen.  ??? U pravu si. U Žalezniku, u Petrovaradinu, u Futogu, na Novom naselju.  :doh: :lmao:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 24. Oktobar 2007. u 04:25
Na Vidikovcu, na Banovom brdu.. tu je vec izrazena nadmorska visina, a i Vidikovac je nekad bio samo vidikovac, a Banovo brdo samo brdo. Od dosta ljudi koji nisu iz NS cujem npr "oni zive na Petrovaradinu". Mozda zbog tih 50+ metara visine u odnosu na ostali deo grad  :-X
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 24. Oktobar 2007. u 09:17
Gde je beket da pojasni ovu nedoumicu? Bodo, super si se setio. Imam 100 godina, a ne znam što se tako naizmenično koriste 'u' i 'na'. Mislim da svi mi to koristimo više intuitivno, nego što se trudimo da prepoznajemo gramatička pravila. Najzad, da nije tako, ovo pitanje se ne bi ni postavljalo...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 24. Oktobar 2007. u 12:01
Pa Bodo Liman je niže od Petrovaradina pa se kaže na Limanu i u Petrovaradinu. Hm evo zanimljivosti. Sada sam se setio. Recimo kažemo živim na Limanu, živim u centru.  :-\ A jeste provalili treće lice? On je sa Limana, on je sa Mirjeva, ona je sa Dorćola, ona je sa Detelinare, on je iz Petrovaradina, On je iz Beograda, on je iz Futoga, ON JE IZ CENTRA.  ??? Ništa mi definitivno nije jasno. Recimo ovako može da se izvede zaključak kada su u pitanju gradovi i sela kaže se u ili iz, a kada su u pitanju planine, brda kaže se na i sa. Delovi grada kaže se kao da su u pitanju brda i planine znaći na i sa, a deo grada sa periferije koji se smatra zasebnim naseljem se kaže u i iz. Dve nedoumice: Zašto se onda kaže živim u centru, Petrovaradin  mi dođe isto pravilno da se kaže i On je sa Petrovaradina. Znači tu smo negde. Možda je pre bilo pravilno iz Petrovaradina i kada je pripojen gradu počelo je sa Petrovaradina.
E ljudi možda sam skontao zašto je to tako. Ja sam iz Novog Sada, Ja sam iz centra se kaže. Svi ostali delovi grada oko centra koji se smatra jezgrom grada kaže se sa i na. Možda to potiče iz davnina svaki grad je bio pre samo centar i onda se proširivao i delovi grada su dobijali imena al je centar ostao. Možda nešto kao omalovažvanje ostalih delova grada u odnosu na centar. Ala sam sad nalupetao ali stvarno mi nije jasno.  ???
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 24. Oktobar 2007. u 18:09
za moj kraj moze i "u Mirijevu" i "na Mirijevu"... obe konstrukcije su u upotrebi.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 25. Oktobar 2007. u 11:12
nije lako na brzinu objasniti ove dileme, ali onaj ko živi u Mirijevu - reći će da ide u Mirijevo, a neko drugi će za njega reći da živi "na Mirijevu"...

osim toga, razmislite koja je razlika između:
On živi na selu.
Idem u selo.
Idem na selo.

itd.
drugi put možda dodam nešto više na ovu temu, a sad žurim na Sajam knjiga...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 25. Oktobar 2007. u 11:35
On živi u gradu
Idem u grad

On živi na Mirijevu.
Idem u Mirijevo.


 :lmao: Ja ne vidim tu neki zaključak sem da Stefano i Boda žive na selu.  :lmao: Šalim se ja malo. Zanimljivo poređenje Beket ali me je to još više zbunilo. Zanimljivo za Mirijevo važe ista pravila kao i primer tih rečenica sa selom, dok recimo za moj deo grada se kaže:
On živi na Limanu.
Idem na Liman.


Totalna konfuzija.  :-\
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 25. Oktobar 2007. u 22:07
da, neko živi na selu, ali - kad pitate u kom konkretno selu živi? - stvar je već drugačija...
dakle: Živiš na selu? U kom selu? A u kom selu on živi?
i nije tu važna samo nadmorska visina, pošto taj predlog "na" ima i druga značenja...
/zato i nije greška ono "ko je na telefonu?" - naravno da ne sedi na aparatu...!/

definitivno, i stručnjaci i ostali kažu - "na Novom Beogradu", ali "u Novom Sadu"...
jezik je pametniji od nas, bar sad tako izgleda, ali mi svi pamtimo neka značenja koja ne izgledaju na prvi pogled logična... zato takva konfuzija...
navešću kasnije još primera i pokušati da objasnim razliku, ali činjenica je da je ova dilema zbunjivala i mnoge lingviste! i nisu je do kraja rešili...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 25. Oktobar 2007. u 22:39
Možda to potiče iz davnina svaki grad je bio pre samo centar i onda se proširivao i delovi grada su dobijali imena al je centar ostao. Možda nešto kao omalovažvanje ostalih delova grada u odnosu na centar. Ala sam sad nalupetao ali stvarno mi nije jasno.  ???

ubaciću vam sad jednu anegdotu koja će vas verovatno još više zbuniti, ali ova razmišljanja koja je Joe ispisao - sasvim su u skladu s tim... pitanje onog Drugog, dakle suseda (kao što sam pokušala da naglasim u primeru "u Mirijevu" / "na Mirijevu" - a taj primer mi verovatno ne bi bio poznat, da i sama nisam nekad tamo živela)

ilustrativna anegdota nije odavde i time hoću da vam da naglasim da je problem sa u/na - opšteslovenski problem: nedavno sam bila na nekom festivalu u Ukrajini koji je posvećen jednom poljskom piscu koji se rodio na tamošnjem terenu, bilo je tamo puno Poljaka, ali i Ukrajinaca, naravno: u poljskom jeziku je inače uobičajeno da se kaže "na Ukrainie" (na Ukrajini) - umesto u Ukrajini... i ta se fraza, logično, često ponavljala u diskusijama, a onda je izašao za govornicu jedan ukrajinski pisac i zamolio Poljake da prestanu s tim "na": zato što - Ukrajina nije više neki neodređeni kraj pored njih (tj. na granici Poljske), nego je sad zasebna, samostalna država... Poljaci su, naravno, bili zbunjeni, pošto nikako nisu želeli da uvrede domaćine, ali... upravo je fora u tom nesvesnom: taj DRUGI, pored nas, čija teritorija nije sasvim ravnopravno bitna kao naša, itd. itd...

kao što rekoh, Joe je bio sasvim blizu, naveo veoma zanimljive opaske...

i naravno, oduševljena sam što tako uopšte samostalno sad razmišljate o svom jeziku!!!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 26. Oktobar 2007. u 02:04
Možda to potiče iz davnina svaki grad je bio pre samo centar i onda se proširivao i delovi grada su dobijali imena al je centar ostao. Možda nešto kao omalovažvanje ostalih delova grada u odnosu na centar. Ala sam sad nalupetao ali stvarno mi nije jasno.  ???

ubaciću vam sad jednu anegdotu koja će vas verovatno još više zbuniti, ali ova razmišljanja koja je Joe ispisao - sasvim su u skladu s tim... pitanje onog Drugog, dakle suseda (kao što sam pokušala da naglasim u primeru "u Mirijevu" / "na Mirijevu" - a taj primer mi verovatno ne bi bio poznat, da i sama nisam nekad tamo živela)

ilustrativna anegdota nije odavde i time hoću da vam da naglasim da je problem sa u/na - opšteslovenski problem: nedavno sam bila na nekom festivalu u Ukrajini koji je posvećen jednom poljskom piscu koji se rodio na tamošnjem terenu, bilo je tamo puno Poljaka, ali i Ukrajinaca, naravno: u poljskom jeziku je inače uobičajeno da se kaže "na Ukrainie" (na Ukrajini) - umesto u Ukrajini... i ta se fraza, logično, često ponavljala u diskusijama, a onda je izašao za govornicu jedan ukrajinski pisac i zamolio Poljake da prestanu s tim "na": zato što - Ukrajina nije više neki neodređeni kraj pored njih (tj. na granici Poljske), nego je sad zasebna, samostalna država... Poljaci su, naravno, bili zbunjeni, pošto nikako nisu želeli da uvrede domaćine, ali... upravo je fora u tom nesvesnom: taj DRUGI, pored nas, čija teritorija nije sasvim ravnopravno bitna kao naša, itd. itd...

kao što rekoh, Joe je bio sasvim blizu, naveo veoma zanimljive opaske...

i naravno, oduševljena sam što tako uopšte samostalno sad razmišljate o svom jeziku!!!

Ne mogu da verujem da sam pogodio skoro u centar.  ???

Šta da ti kažem ja sam ti opšte talentovan dečko.   ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 26. Oktobar 2007. u 09:23
beket, pa ti si 'lektor' ovog foruma.
Rado bih ti smislio još neku zavrzlamu, ali sam trenutno bez inspiracije. To je samo zato što uživam u tvojim opaskama. Lično, mnogo volim da pazim šta i kako pričam, jer jezik je izvor svih sporazuma, ali i nesporazuma. To je moje mišljenje. Ako je suviše dobro, samo da znaš da nisam nikoga citirao.
Mada, u prošlom postu, mislim da ti red reči u rečenici nije baš sjajno ispao... ali svima se desi da ne blistamo. Čak i nebu!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 26. Oktobar 2007. u 23:18
red reči u rečenici nije baš sjajno ispao...

jes, naravno, svakom se omakne u brzini...

ali da... valjda je moj stav jasan: po pitanju jezika imam krajnje liberalan stav, ja zapravo i ne volim ta stroga pravila, nego pokušavam da razmišljam zašto i kako govorimo i pišemo onako kako govorimo i pišemo...

i kao što sam već naglašavala: jezičke norme su samo stvar dogovora, prosto da ne bi bilo konfuzije i tih nekih nesporazuma /koji uvek prete/...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 27. Oktobar 2007. u 16:44
E beket znači moram da te pohvalim. Pre neki dan chatujem sa drugom i kažem jer umesto jel i momentalno se setim tvojih reči ovde i ispravim se.  ???
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 28. Oktobar 2007. u 21:22
moja misija je delimično ostvarena... :)

ali, Joe, šta, ti definitivno ne voliš zareze? samo tačke i velika slova?
naravno, kodeksi interpunkcije su strašno poremećeni na netu, ali ostaje valjda naš osećaj gde je pauza, gde zastoj, itd.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 28. Oktobar 2007. u 21:28
moja misija je delimično ostvarena... :)

ali, Joe, šta, ti definitivno ne voliš zareze? samo tačke i velika slova?
naravno, kodeksi interpunkcije su strašno poremećeni na netu, ali ostaje valjda naš osećaj gde je pauza, gde zastoj, itd.

Eto ja je hvalim, a ona udri!   :axe: ???
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: pavlovic 28. Oktobar 2007. u 21:57
Evo,ako nekoga zanima našao sam "Rečnik leskovačkog govora",koji pripada prizrensko-timočkom dijalektu.
http://bosnjace.com/Recnik.htm (http://bosnjace.com/Recnik.htm)

Skoro svako leto provedem nedelju dve dole na jugu,znam tu i tamo taj govor,ali dosta reči sam prvi put našao u ovom rečniku.
Tu bih dodao i
tropam,ripam,ribanjke,kočina,praska,prpeć,krastavica,dziva,mršuljče,s'g...

Ono što mi je još interesantno je činjenica da se čak razlikuju i govori između sela u samoj leskovačkoj opštini i okolini.
U mom Bučumetu koji je 30km od Leskovca kažu snaa,maala,s'g,slnce,došal,išal,a u Vučju u kojem provodim dosta vremena,a koje je 18 km od Leskovca starim putem ka Vranju kažu snaja,mahala,sad,sunce,došaja,išaja,ali i dojdam,rečem itd.
Vučjanci koriste i ono piroćansko Ć,a č im se sastoji od T i Š,koje brzo izgovore zajedno.
Tako meni moj brat kad nešto neće kaže NEĆAM(sa tim njihovim Ć),još mi kaže i da sam TUTUČKO(sa tim njihovim Č).
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 28. Oktobar 2007. u 22:59
meni je taj leskovacki govor extra... ali ozbiljno mislim... prica mi burazer kada je bio u Vranju kod njegove devojke prvi put, ona mu rekla "nemoj tako da ih gledas ce te utepaju".
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: pavlovic 29. Oktobar 2007. u 00:41
Opasno je kad oće da te utepaju,da ti gi iskrše kraci,itd...  :D
Imaju i fraze Nabutam ti ga majke,Ne sam šprican u mozak,Ovčaru jedan,Idi u kočinu itd...
Meni je leskovački jako zanimljiv i volim ga.Vranjanci pričaju malo drugačije od Leskovčana,ali u suštini to je to.
Namirišem odmah južnjake na faksu,čak i kada pričaju "po beogradski",jer imaju i tada nekako karakterističan odsečan akcenat.
Setio sam se još i reči utre,kutre,mačiki,frljim,vrnem,kažu i idi si,idem si itd,stariji kad hoće u klozet kažu da oće po napolje,tu je i močam,grav,grojze,banjanje...
Čini mi se da u svakom selu imaju neki svoj izraz.U Leskovcu se ipak ređe čuju ove reči,dok su u selima,pogotovo kod starijeg stanovništva one prisutne u većoj meri.
Od karakteristika tu je i čuveno ću dojdem,ću budem,ću te utepam,kao i odsustvo padeža.
Moja tetka ima i izraz patičke sas sijaličku,za one patike što svetle,što su bile popularne devedesetih.
E da,i u Vučju umrlice zovu plakate.
Ono što mi je još interesantno u vezi juga je još uvek vrlo razvijeno verovanje u magije,urokljive žene,samovile,vilina kola.Naslušao sam se kojekakvih priča,čak su mi pokazali i nekoliko "ukletih" mesta gde se dešavaju čudne stvari...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 04. Novembar 2007. u 22:01
da, da, dijalekti su uzasno zanimljivi...
mozda cu vam jednom ispricati kako je to bilo kad sam morala da snimam sopstvenu babu za seminarski...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 12. Novembar 2007. u 23:28
huh, da, juce sam napravila debeli lapsus u rubrici 'preuzete prognoze', sto je vec bilo adekvatno komentarisano u pomenutoj rubrici...
ali ta je greska nastala upravo zbog toga sto reci imaju razlicito znacenje u razlicitom kontekstu: dakle, citirala sam zvanicna "upozorenja i najave" - a posto me je sadrzaj te najave trenutno iznenadio - dalje u komentaru kazem da to niko nije najavio, mada sam zapravo htela da kazem da nije bilo tako prognozirano... elem, u vreme kad sam ja pisala komentar - najava i prognoza izgubile su vremensku distancu (zapravo su se izjednacile), a preciznost i distanca s kojom se meteorolozi ogradjuju od (ne)pouzdanosti - jednostavno nije bila u skladu s aktuelnom mojom reakcijom...
dakle, od prognoze do najave veliki je raspon, pre svega vremenski: otud moja 'greska', ali i vase nerazumevanje...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 13. Novembar 2007. u 01:56
Beket, sve ti je oprošteno zbog ranijih forumskih zasluga na polju unapređenja srpskog jezika i pravopisa.  ;)  :smartass:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 13. Novembar 2007. u 03:03
Ma znam ja šta si ti htela da kažeš tada, ali stvarno mi je bilo iskreno simpatično i baš sam se ismejao. Htela si da kažeš kakva je ovo sada najava, to ranije nije bilo prognozirano ili tako nešto. I meni te najave ponekad više liče na prognozu na osnovu trenutnog stanja nego na stvarnu prognozu tako da će još ispasti da nisi puno ni pogrešila.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 14. Novembar 2007. u 23:45
eh, da, da se vratimo na te babe, pošto to baš ima veze i sa vremenom i sa dijalektima...

po selima u Srbiji /verovatno i šire/ postoje i dalje takvi raritetni likovi kao što je bila ta moja /već pokojna/ baba... takvi likovi mi ranije nisu bili posebno interesantni, moram da priznam: ali tek kad sam /pre desetak i više godina/ bila prinuđena da radim seminarski iz dijalektologije i kad sam /po nuždi/ bila prinuđena da analiziram jezik sopstvene babe /koju ceo život nisam ništa razumela!/ i kad sam prekopala neku gomilu sličnih studija i rečnika - shvatila sam da ona ne priča neki tamo svoj izmišljeni jezik, nego da je zapravo moj književno isprofilisani jezik veštački, a da ona - nepismena! - bolje zna o čemu priča, nego ja s masom apstraktnih pojmova...
elem, bilo je prilično traumatično i za mene i za babu da je smestim u sopstveni eksperiment: /nisam tad još znala da su to slično prethodno već mnogi s njom radili/ - pokušavala sam najpre da sakrijem vokmen u jaknu i ispostavilo se da sam snimila samo šumove; posle toga su babi u porodici pokušali da objasne čime se ja bavim, ali ona je to shvatila na svoj način... tek tada sam ukapirala da je ona već godinama 'zvezda', pošto je bila glavna "vračka" u selu, da su ljudi godinama dolazili da je snimaju i beleže njene pesmice protiv uroka, bolesti i lošeg vremena... tada je počela i meni da peva ("ide divlja mečka iz divlje gore...") - ali, nezgodna kakva je bila, na kraju je baba dirigovala svemu: sve vreme kao plete neke čarape, skroz napamet - već poluslepa, ali kad god je upravila pogled u diktafon - krenule su njene sočne psovke; a njene smešne komentare na vremenske prilike i dalje pamtim: "svrbe me uši, mora da će kiša..." /to je izjavila u jednoj sobi u novobeogradskom bloku 30/
- pričala je još koješta, ali ja sad više ne pamtim: u svakom slučaju, ubeđena sam da je imala svoje tajne sisteme o vremenskim prilikama, koje su bile bitne za sve ono što je sadila, gajila i jela, a iz te činjenice već je logično da je o svemu tome mnogo više znala od mene, pošto su vremenske prilike za nju bile mnogo bitnije, nego za nas u gradu...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Novembar 2007. u 22:29
 :sm:
mi bismo, vi biste... itd.
/treba li da ponavljam lekcije iz (pret)prošlog meseca?/
 :domacica
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 15. Novembar 2007. u 22:40
ko je na tapetu?  ;D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Novembar 2007. u 22:43
ko je na tapetu?  ;D
nije bitno, ali ko se prepozna - zapamtiće - nadam se...  ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: pavlovic 15. Novembar 2007. u 22:48
Prisetio sam se sada još dve zanimljive reči iz Vučja:
štrkolj i kecam ili zakecujem.

Beket,stvarno imaš oštro književno oko.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 15. Novembar 2007. u 22:49
kecam=hvatam?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: pavlovic 15. Novembar 2007. u 22:53
Kecam-začikavam,zadirkujem,zezam
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Novembar 2007. u 23:09
kecam=hvatam?
Kecam-začikavam,zadirkujem,zezam

jes, da, volim i ja ingliš, al' ti ameri još nisu tamo zašli... :-X

a kako niste čuli za KECANJE? - pa to je čak ušlo u neku fazu beogradskog žargona...!
/mnoge lokalne ili dijalekatske reči ulaze u gradski sleng, mada uvek u suženom ili nešto izmenjenom značenju/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 17. Novembar 2007. u 01:23
najavljujum i obecavam - kratko uputstvo za apostrofe!
/sorry, trenutno nemam ni volje ni vremena/
ali bas cudno s tim apostrofima, nesto su previse popularni, narocito gde im nije mesto...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 17. Novembar 2007. u 20:15
kako je od od ovde nastalo odavde?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 17. Novembar 2007. u 23:35
kako je od od ovde nastalo odavde?

wow! bas tesko pitanje...!
probacu da smislim neko objasnjenje, ali ne obecavam skroz

/pitanje zadire u etimologiju koja kod nas nije bas dobro obradjena, mada se radi na tome u akademiji, izasla su tek prva dva toma veeelikog recnika; a etimoloske studije se danas cak smatraju zastarelim, posto su bile popularne pre dva veka/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 18. Novembar 2007. u 01:59
ja nisam odavle  8)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 18. Novembar 2007. u 02:57
Kada sam bio na sajmu namestaja doslo mi je da zezam malo kevu sa sledecim izrazima:
odozdole umesto odozdo
odozgore umesto odozgo
kujina umesto kuhinja
...
ne mogu da se setim jos neceg... ali dobro bilo je u sali (znam da je nepravilno :)).
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: JOPA 18. Novembar 2007. u 18:51
Mi u Dalmaciji kažemo Kužina (Kuhinja) :)
... a odozgo ljudi često govore odozgar...

Ima ooogromno nedoumica oko riječi, napisat' ću čim se sjetim ... :)

PS. primjetio sam da ne samo na Jadranu, već i u unutrašnjosti ljudi govore npr. ja volim slušati Dinu Merlina... Zar ne bi trebalo ići ja slušam Dina Merlina?!...


Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 18. Novembar 2007. u 19:13
PS. primjetio sam da ne samo na Jadranu, već i u unutrašnjosti ljudi govore npr. ja volim slušati Dinu Merlina... Zar ne bi trebalo ići ja slušam Dina Merlina?!...

e, bar na ovo imam neki suvisli odgovor:
ne znam ko je taj Dino, ali znam jednog poljskog pisca koji se zove Bruno i kako o njemu pišu u Hrvatskoj...
 - dakle, tu je sad definitivno razlika između hrvatskog i srpskog: genitiv/akuzativ u standardnom srpskom je Dina, Bruna, a u hrvatskom /verovatno i u bosanskom/ to ide po ženskoj promeni: genitiv - Dine, Brune; dativ/akuzativ - Dinu, Brunu...
... a to je ono staro zbunjivanje sa nadimcima i imenima na -e (Mile) i -o (Milo)... Crnogorci i Hercegovci su oduvek imali svoje varijante (dopuštene u nekadašnjem srpskohrvatskom), a sad se to raspodelilo (po jezicima naslednicima), mada pretpostavljam da se i dalje tolerišu regionalne osobenosti...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 18. Novembar 2007. u 19:54
Mi u Dalmaciji kažemo Kužina (Kuhinja)

postoje takve internacionalne reči kao što je KUJNA /kako je govorila moja druga baba/, a njihov oblik je u zavisnosti od toga odakle su preuzete: ima mnogo varijacija iste te reči, deformisana je ušla i u mađarski, rumunski i grčki, verovatno preko nekog slovenskog dijalekta... i kako piše u jednom "etimologijskom rječniku" /P. Skoka/ - to KUŽINA došlo je u Dalmaciju preko Mletaka, tj. današnje Venecije... a sama reč je inače nemačkog porekla, manje više i danas postoji u svim slovenskim jezicima, osim ruskog i ukrajinskog
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 20. Novembar 2007. u 01:47
omiljeni naš /grešni/ pleonazam, definitivno najzastupljeniji, glasi: "čak štaviše"...
naravno, većina ljudi zna da "čak" i "štaviše" - znači jedno te isto...
ali! ali, ali... ima tu neka zdrava logika /podstaknuta govornom praksom/: kad baš treba naglasiti to "čak" - nešto ipak fali, kao da nije dovoljno naglašeno, pa se zato u drugim slovenskim jezicima javljaju ponavljanja istih reči /tipa "baš, baš"/, itd.
meni se čini da je ovo "čak" izgubilo prvobitni efekat upravo zato što se previše koristilo, a možda i zato što je reč suviše kratka...
i zato se veoma često javlja ta greška - čak štaviše, sve češće...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 20. Novembar 2007. u 17:04
Nesto slicno je i sa "no, medjutim". Profesorica srpskog u srednjoj skoli je bila alergicna na to.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: marko 21. Novembar 2007. u 11:37
Nesto slicno je i sa "no, medjutim". Profesorica srpskog u srednjoj skoli je bila alergicna na to.

Kako si se samo toga setio... hehehehe
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 23. Novembar 2007. u 18:58
Kako si se samo toga setio... hehehehe

:vidiga:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 23. Novembar 2007. u 20:08
pisanje velikog slova uglavnom je problem kod nas zato što smo pod dodatnim uticajem - preteranog pisanja velikog slova u stranim jezicima (tu se izdvajaju nemački i američki engleski), ali zvanično se kod nas samo jedinstveni pojmovi (lična imena, toponimi, istorijski događaji i sl.) - pišu tako...

zato je Sunce kao planeta* - Sunce, a ova pojava koju odozdo vidimo kao grejanje - to je ipak samo sunce...

*naknadna ispravka> nebesko telo (hvala, Stefano!)

naravno, svako sam može i treba da bira šta smatra za jedinstveno - i po tom principu se uvek treba rukovoditi u pisanju velikog slova
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 23. Novembar 2007. u 20:14
Ja pisem uvek Sunce velikim slovom ;) ali Sunce je zvezda a ne planeta.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 29. Novembar 2007. u 21:28
ama slažem se da je taj pravopis dosadan /osim ako ga ja ne objasnim :)/

nego vidim i po nekim sitnim ortografskim /ne/pravilnostima - vaše simpatije: pojavio nam se nedavno jedan novi član koji uporno ne stavlja pauze posle zareza i sličnih znakova...
nije to ništa ni čudno ni strašno, ali vidim da su mnogi počeli da ga kopiraju...!
a ta me činjenica već zabrinjava...!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 30. Novembar 2007. u 01:54
Nadam se da nisi uračunala i moj copy/paste post sa sajta RHMZ-a.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: TRSTENIK 30. Novembar 2007. u 02:21
Tako je učiteljice, prvo slovo, potom odmah iza interpunkcija, pa RAZMAK, pa novo slovo... Pozdrav za "beket" :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: TRSTENIK 30. Novembar 2007. u 02:29
Moja i naša "beket" brine o zapetama, a ja se noćas "borim" sa tablicama svodjenja vazdušnog pritiska na morski nivo... Svako ima neku brigu... :?: Čak rekoh jednom od prvaka ovog foruma neki dan, doslovce " zbog tebe moram da svodim pritisak na morski nivo, praviš mi posao..."... koji u suštini i volim... :hitna:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 30. Novembar 2007. u 10:05
TRSTENIK, uživaj u borbi sa svođenjem pritiska. Možda mogu da ti pomognem... A taj član foruma, mada mislim da znam ko je, može da ubaci formulu za svođenje pritiska na morski nivo. Sam si prvi počeo, šta da ti kažem...
Nego, ne znam šta li naša 'učiteljica' kaže, a mene je bunilo otkad smo se rasturili po državicama, a to je:
Da li se kaže zarez ili zapeta?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: marko 30. Novembar 2007. u 11:41
Da li se kaže zarez ili zapeta?


A koma?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 30. Novembar 2007. u 12:27
kao obične reči zarez i zapeta su sinonimi i u srpskom i u hrvatskom - kao što su i bili, ali kao ortografski termin kod nas je prihvaćen - zarez

za noviji hrvatski pravopis doduše nisam sigurna, ali najnoviji poljsko-hrvatski rječnik - navodi samo zarez!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 30. Novembar 2007. u 12:29
A koma?


To je na Nemačkom ne?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 30. Novembar 2007. u 12:32
Na Vidikovcu, na Banovom brdu.. tu je vec izrazena nadmorska visina, a i Vidikovac je nekad bio samo vidikovac, a Banovo brdo samo brdo. Od dosta ljudi koji nisu iz NS cujem npr "oni zive na Petrovaradinu". Mozda zbog tih 50+ metara visine u odnosu na ostali deo grad  :-X

Sada sam čuo na Dnevnku 1 na RTS-u su rekli na Petrovaradinu.  ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: marko 30. Novembar 2007. u 12:36
Znam da je u vreme kad su se Hrvati frljali sa novohrvatskim, ovde je pocela debilna odbrana nekim novosrpskim, pa znam da je jedno vreme bilo popularno da se za brojeve izgovara pet koma sedam (5.7) umesto pet zarez sedam sto je bila ustaljena praksa.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 30. Novembar 2007. u 12:50
Znam da je u vreme kad su se Hrvati frljali sa novohrvatskim, ovde je pocela debilna odbrana nekim novosrpskim, pa znam da je jedno vreme bilo popularno da se za brojeve izgovara pet koma sedam (5.7) umesto pet zarez sedam sto je bila ustaljena praksa.

"koma" u tom značenju je stara i manje-više internacionalna reč (poreklom iz grčkog jezika): nije deo "novosrpskog" (ako je tako nešto ikad postojalo, izuzev par nacional-histeričnih varijacija/devijacija tipa "srbski")
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 30. Novembar 2007. u 12:51
Sada sam čuo na Dnevnku 1 na RTS-u su rekli na Petrovaradinu.  ;)

a da to nije ipak zbog tvrđave? zbog mešanja sa izrazom "na petrovaradinskoj tvrđavi"...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 30. Novembar 2007. u 13:07
a da to nije ipak zbog tvrđave? zbog mešanja sa izrazom "na petrovaradinskoj tvrđavi"...

Moguće! Pošto su dvoje izgoreli u požaru izgleda na Petrovaradinskoj tvrđavi.   :o  :cry:  I to nije sve deca koja su izgorela, imala su 6 i 7 godina.  :cry:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 04. Decembar 2007. u 20:03
Pisanje stranih reci.

Sta imate da kazete o ovome? Vidim da u poslednje vreme b92 forsira pisanje po Vuku sa navodjenjem originala u zagradama.

Sto se mene tice, kako kad, ni ne mislim o tome vec samo pustim prste na tastaturu pa sta ispadne...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 05. Decembar 2007. u 03:16
Pisanje stranih reci.

strane reči su uvek i svuda problem, barem dok se ne adaptiraju i dok ljudi ne zaborave da su strane...

neke katastrofe od žurnog pisanja na ovom forumu - neću više ni da komentarišem, mada je doslednost grešaka apsolutna...
/mali samo podsetnik kroz nasumice izmišljene primere: nemam ništa, ne idem tamo, ne dolazim kad me ne zovu, ništa ne vidim, ne mislim ništa loše.../

ali ima jedna stara začkoljica sa onim što sad već piše na mnogim radnjama gde se nude gotova jela: ZA PONETI -

i kad me pitaju u pekari "za poneti ili za ovde?", ja obično iskuliram i kažem prosto - da, poneću, spakujte mi, molim vas, hvala, itd. - ne mogu prosto da prevalim preko usta to "za poneti"...

takva fraza kao što je "ZA PONETI" - nije uopšte nova u istoriji srpskog jezika /Dositej Obradović je često koristio slične konstrukcije, ali treba znati da u njegovo vreme naš jezik još nije bio kodifikovan/, i dugo se nije pojavljivala kod nas: tek negde 90-ih, kad su nastali ti kiosci brze hrane... /pre toga su bile samo viršle u crvenim kioscima :) /

ali i ta greška ima neke logike: pošto je od PONETI teško napraviti glagolsku imenicu (reč koja bi označavala pojam za aktivnost), onda taj glagol više i nije glagol, itd.

npr. nije greška reći da je nešto za odnošenje, da je nešto drugo za gledanje (lepo ili ne), itd. itd.

komplikacije nastaju u tim strogim uzusima gramatike, koji ne slede (ne)mogućnosti formiranja novih reči, tako da se u govornoj praksi ruše pravila...

i teže će biti izbaciti ljudima iz glave ovu grešku, nego smisliti obrazloženje (& odobrenje) za istu...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 05. Decembar 2007. u 23:59
jbg pravopis mi je losa strana

javno i odgovorno: opraštam!
/doduše manje ono ne-... nego nepristojne reči/

neko reče 'učiteljica'... imaju i one svoje favorite: ako je đak dobar u nečemu, ne mora da igra i košarku i šah...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: petar_pan 06. Decembar 2007. u 00:06
Evo da se i ja oglasim
sa pravopisom sam u svadji odavnooooo
ali sta da vam kazem u srednjoj HM skoli sam profesorki srpskog stavljao recke za "jeli dabome jeli"
za 45 min 30i kusur puta dabome, 50puta jeli
pa sta onda ocekujete od mene
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 06. Decembar 2007. u 00:38
ali sta da vam kazem u srednjoj HM skoli sam profesorki srpskog stavljao recke za "jeli dabome jeli"
za 45 min 30i kusur puta dabome, 50puta jeli
pa sta onda ocekujete od mene

eh, eh... jeste, i ja sam imala nekad lošeg profesora matematike i zato na kraju zaglavila u drugom pravcu...
 :)
šalu na stranu, u međuvremenu sam imala mnogo loših profesora srpskog, ali te se stvari /za razliku od matematike/ nekako daju nadoknaditi...!

kratko podsećanje: ne zaboravite ono dosadno jednačenje po zvučnosti: iscimaću se još par puta dok vam ne dojadi... /izuzetak: predsednik, d-s (D ispred S ili Š), ali: potpredsednik/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 06. Decembar 2007. u 22:47
glas J se u našem jeziku čas čuje, čas ne čuje...
za ovaj problem posebno ne važi ono staro školsko (vukovsko) pravilo "piši kao što govoriš" - jer ne znamo sasvim do kraja ni šta izgovaramo...

a naš je pravopis zapravo mešavina tog pravila i etimološkog principa /koji je više zastupljen u hrvatskom i u većini drugih srednjoevropskih jezika/

elem, najveći problem je kad se ovo J nađe između I i O:
toga se valjda svako seća iz osnovne: kamion, fioka, radio, studio, Tokio, scenario...

ali! pravilo ne bi bilo pravilo da nema izuzetaka: npr. treba - vijoriti se /pošto je u korenu ostalo to J, kao u srodnoj reči - vijati se/...

ali! postoji i izuzetak od izuzetka: iako je u osnovi heroj, njegova osobina se kanonski ipak zapisuje kao - heroizam!

dalje: sve reči koje u nominativu imaju J, i u ostalim padežima će zadržati isti glas /mada ga mi svi izgovaramo manje-više isto kao i onda kad ne smemo da ga pišemo/
dakle, pravilna upotreba: sa konstatacijom, mehanizacijom, kompilacijom, Skandinavijom, ekspozicijom, Srbijom, tendencijom, emisijom, energijom, kanalizacijom... to uglavnom nije problem...

ali ne sme: tradicijonalno /svejedno što postoji tradicija/ - nego samo tradicionalno!
i nikako ne - scenarijo /mada je u množini sasvim ok: scenarija/ - nego: scenario

nedoslednost ovih pravila uglavnom zbunjuje decu, ali odrasli uglavnom pamte jednu po jednu reč... reč po reč, kao za engleski... /oni isti koji su izmislili onaj pojam hiperkorektnosti --- hm, sad sam zaboravila kako su mu nadenuli ime  :redface:/

elem, kao što rekoh, nijedan pravopis nije savršen, nego je urađen kao kompromis, nesavršen uostalom, kao i svaki kompromis... ali to je otprilike jedini način
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Snowflake 07. Decembar 2007. u 10:17

A sta bi sa obecanim uputstvom za koriscenje apostrofa?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. Decembar 2007. u 19:33
A sta bi sa obecanim uputstvom za koriscenje apostrofa?

doći će i to na red...
baš sam juče pokušala da nađem zgodne primere na forumu, ali pretraživač ne reaguje na apostrof: moraću da smislim neki drugi način da izvučem primere i izmislim ubedljiva i efektna obrazloženja...

pamtim samo da veoma često ovde mnogi koriste "s'obzirom" ili "sobzirom", a to se piše "s obzirom"
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 07. Decembar 2007. u 19:43
Pretraga iz gornjeg desnog ugla daje rezultate samo iz aktivne teme ili podforuma ili gde se vec nalazis. Klikni na lupu pa u toj naprednoj pretrazi otkucaj   s'obzirom

Odusevices se kad vidis rezultate  :hitna:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. Decembar 2007. u 23:26
nemam pojma ko je izmislio apostrof i ko ga je i kad uveo u naš jezik! definitivno, mislim da je to novotarija, ali proveriću još...

apostrof se kod nas (za razliku od engleskog!) koristi pre svega za označavanje izostavljenih vokala: po toj logici uopšte nije greška ono "s'obzirom", pošto, jel, pretpostavljate da je "nekad" bilo "sa obzirom"? e pa, nije! čik izgovorite to "sa obzirom"! ha? kako zvuči? loše? naravno da je loše: šta će nam to -a...?!

predlog SA ili S (za razliku od NA, ZA) ima taj tzv. pokretni vokal - koji se gubi iz istog onog razloga kao nepostojano A (komplikacija iz staroslovenskog: slab i jak položaj poluvokala), kao u primeru Kragujevac, Kragujevca...
/srećom, još nikom nije palo na pamet da piše Kragujev'ca/... dakle, zaboravite apostrof u većini slučajeva sa A!

--- nastavak sledi ---
(ovih dana)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. Decembar 2007. u 23:45
iako je u osnovi heroj, njegova osobina se kanonski ipak zapisuje kao - heroizam!

 :doh: ovaj "izuzetak" mi baš i nije neki izuzetak za i/o, to je bila samo ilustracija za J (koje se našlo sad u obrnutom sendviču: o/i)

sorry za zbunjivanje!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: TRSTENIK 08. Decembar 2007. u 02:50
Naša, ja još uvek tvrdim "učiteljica" "beket", zameriće mi, ili možda i neće, ko to zna osim nje, da sam, eto da priznam, pročitao svaku reč i rečenicu ovog dela foruma.l... I to mi je drago!!! :D Sa našeg foruma, dosta i učim, i te kako...!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 09. Decembar 2007. u 02:11
hm, nešto sam kopala po knjigama i po netu, i ispada čak da se u većini slučajeva preporučuje - izbegavanje apostrofa! i sama sam se iznenadila... zvanični pravopis navodi sve neke arhaične, knjiške i dijalekatske primere /koje nas ovde valjda ne zanimaju/

- ne preporučuje se apostrof čak ni u onom "naš'o sam" umesto "našao sam"... hm!  ::)

a za ove novije nedoumice (tipa "je l', je l' te, je l' da") - izgleda da postoji konfuzija i u aktuelnim školskim priručnicima i da se iz godine u godinu to menja... nemam, nažalost, sve te priručnike, niti imam volje da pratim aktuelne polemike oko sličnih stvari, pošto nisu /opet: nažalost/ na adekvatnom nivou...

zaključak: zaboravite apostrof kao deo interpunkcije! posebno u svakodnevnoj komunikaciji!

taj znak za izostavljanje ima nekog smisla ako baš treba naglasiti da je nešto izostavljeno, ali ako se podrazumeva šta nedostaje - to nikako nema smisla!

ovo naročito važi za internet komunikaciju: forum, blog, mejl - sve to ne mora i ne treba da imitira štampani tekst...
 - naprotiv: treba da imitira slobodu govora i da naglasi - privremenu aktuelnost!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 09. Decembar 2007. u 23:39
Bio sam ubedjen da se Je li? pise kao Jel'? Ne pitajte za razloge zasto sam mislio da se spaja... moja slobodnoa interpretacija pravopisa rekao bih ;D

Sto se tice "zaboravljanja" apostrofa, nema sanse. Osecao bih se nepismeno  :smartass:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 10. Decembar 2007. u 00:13
Sto se tice "zaboravljanja" apostrofa, nema sanse. Osecao bih se nepismeno  :smartass:
:rules:  ovo već dovodi u pitanje moj autoritet!  ;D

Bio sam ubedjen da se Je li? pise kao Jel'? Ne pitajte za razloge zasto sam mislio da se spaja... moja slobodnoa interpretacija pravopisa rekao bih ;D

nije slobodna interpretacija, naprotiv: i ja bih do juče to isto tvrdila...  :-\
čak preporučujem: Jel'? ...

biće da je ipak /privremena, valjda/ konfuzija u našim kanonima /kao i u mnogo čemu drugom/ 
:fishing:
u međuvremenu, pišite kako vam je volja...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 10. Decembar 2007. u 00:24
Ali i ono izostavljanje apostrofa se moze pripisati konfuziji u kanonima, zar ne? Cim ne moze da se uzme zvanicna Gramatika srpskog jezika vec mora da se kopa po internetu da bi se nasla gramaticka pravila nesto tu ne stima.  :hitna: A dokle god se to ne definise jasno i precizno, ja ne mogu da napisem da sam nesto našo vec naš'o ili našao  :-X
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 10. Decembar 2007. u 00:43
nesto tu ne stima.  :hitna:

ćiribu-ćiriba...
fali mi sličica! nema čarobnjaka?! znači nema ni deda-braza/mraza, nema ni snega, nema ni jasnih pravila...

šta? off-topic? pa naravno: nema čarobnjaka...  ::)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 10. Decembar 2007. u 00:47
da napisem da sam nesto našo vec naš'o ili našao  :-X

u internet komunikaciji preporučujem ipak ovo - našo sam...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Transmat 10. Decembar 2007. u 00:50
Zato uvijek i izbjegavam apostrofe. A nikad se nisam ni navikao da ih pisem. Tako mi je uvijek lakse bilo.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Decembar 2007. u 02:56
 :domacica
neke stare lekcije, tek kao podsetnik...

zvanično - pravilno je samo: mogli bismo...

Danas se ne očekuju padavine.
Ne očekujem da će neko doći.
Padavine su danas bile neočekivane.
Stigao nam je neočekivani gost.

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 18. Decembar 2007. u 01:08
:domacica - - - - s obzirom ...
/bez apostrofa i s razmakom: to su dve reči...!/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 18. Decembar 2007. u 11:11
 :redface:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 21. Decembar 2007. u 22:40
Cesto vidim da ljudi pisu preključe umesto prekjuče, a tada se zapitam zasto se ne pise prejuče jer se govori o danu pre juce. Jel to neki prelazak iz nicega u k ispred j?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 23. Decembar 2007. u 23:19
Cesto vidim da ljudi pisu preključe umesto prekjuče, a tada se zapitam zasto se ne pise prejuče jer se govori o danu pre juce. Jel to neki prelazak iz nicega u k ispred j?

ma ne, naravno da nema nikakvog prelaska "iz ničega u K ispred J"...!
to ti je isto kao nak(on)juče i nako(n)sutra... dakle(m), jeste prekosutra i preksutra, ali samo - prekjuče :)

a nebulozu preključe bolje da ne komentarišem: prosta narodna etimologija, loša asocijacija...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 26. Decembar 2007. u 01:46
To je vejavica. Kada duva onda je mećava.

verujte mi na reč: nema vejavice bez vetra! u samom korenu reči stoji "veje", vija, vitla... (ovo su sad moje asocijacije)

naravno, postoji uvek mogućnost da se značenje reči vremenom menja, pa i da se zaboravi koren/osnova - koja daje smisao toj reči, ali to ide prilično sporo /u razmacima od par decenija/...

navodim zvanične definicije iz rečnika:
VEJAVICA - jak vetar sa snegom, snežna oluja, mećava.
MEĆAVA - snežna oluja, jaka vejavica.
izvor: Rečnik srpskoga jezika. - Novi Sad: Matica srpska, 2007.

dakle, jeste mećava nešto jače od vejavice, ali definitivno i jedno i drugo ide s jačim vetrom...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 26. Decembar 2007. u 01:51
A dobro, kako onda da nazovem padavinu(bez jakog vetra) koja je u obliku snega, a po intenzitetu ekvivalentna letnjem pljusku?
Što se neko nije potrudio da to reguliše?  :-\   ::)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 26. Decembar 2007. u 01:57
naši meteorolozi su to valjda već regulisali: zovu ga JAK SNEG ili GUST SNEG

btw. kod Eskima postoji sijaset reči za sneg: pošto kod njih, naravno, mnogo češće pada... :)





*nema potrebe citirati post iznad
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 26. Decembar 2007. u 02:08
Ma u pravu si 100% ali ja nikad "vejanje" nisam isključivo vezivao za vetar, za razliku od "mećave". Iamm utisak da je većina ljudi tako skapirala.  :-\

kakogod...JAK SNEG!  :)





Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 26. Decembar 2007. u 02:13
ali ja nikad "vejanje" nisam isključivo vezivao za vetar, za razliku od "mećave"

dokaz više da se značenje nekih reči - menja!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Freddy 26. Decembar 2007. u 02:24
eto vidiš :) moraš i ti ponekad da budeš fleksibilnija u tumačenju rečnika.    ;D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 26. Decembar 2007. u 16:18
^^ Freddy pljusak snega se to zove. Znaci bas pljusak.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 20. Mart 2008. u 13:49
osim ako nije deo zvaničnog naziva institucije ili države, svi pridevi na -ski pišu se malim slovom (jugoslovenske republike, kineska ambasada, itd.)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 21. Mart 2008. u 15:56
Moram da te pohvalim beket. Pre sam uvek nesvesno mešao jer i jel i sada kada god treba da kažem ili napišem jedan od ta dva setim te se pa izgovorim pravilno.  ???
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. April 2008. u 00:16
ima jedna sitnica u kojoj svi greše, pa zato nije mnogo ni velika ni čudna greška, ali reč je prilično frekventna u meteo izveštajima, zato nije zgoreg objasniti zašto se pre/popodne piše nekad odvojeno, nekad zajedno:

kao pojam - to je imenica i zato je to jedna reč:
npr. Čitavo (nedeljno) popodne sam proveo na reci.
Proveo sam tamo čitavo poslepodne.
To prepodne je rezervisano za tebe.

ali kao odredba za vreme, to je skraćeno od - posle podne i zato se piše odvojeno:
npr. Idem u šetnju po podne.
Idem u šetnju posle podne.
Posle podne ću se videti s njim.

Pre podne je bilo malo kiše, ali popodne je bilo lepo.
/ovo poslednje može i drugačije da se shvati: Po podne je bilo lepo. - ali većina drugih slučajeva je jasna/

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 16. April 2008. u 21:13
za one koji su uporni da SUNCE u svakoj rečenici i u svakom kontekstu označavaju velikim slovom - samo jedna mala provokacija:

šta mislite, kako se piše iskaz - 'SEDIM NA SUNCU' ???

inače, pisanje velikog slova u naslovima i kod nas je poslednjih godina pod uticajem američkog pravopisa (koje je valjda pretrpelo uticaj nemačkih uzusa), a koje se npr. veoma razlikuje od britanskih navika...
dakle, kod naslova, parola i slogana - nema razloga da sva početna slova budu velika!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joyss 17. April 2008. u 09:45
E kad si se vec dotakao toga - imam pitanje ali nema veze sa našim pravopisom, nego baš u vezi sa tim velikim slovima u naslovima.
Znači, Ameri pišu velika slova, a Englezi ne? Ja sam mislila da svi pišu velika slova! Znači pravilno je npr. "A Hard Day's Night", ali i "A hard day's night"? I još nešto, kada se pišu velika slova, šta se tačno piše velikim slovima? Jer čini mi se da članovi i predlozi idu malim slovom. Uvek naletim na različito, pa više ne znam šta je pravilno?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 17. April 2008. u 10:01
za one koji su uporni da SUNCE u svakoj rečenici i u svakom kontekstu označavaju velikim slovom - samo jedna mala provokacija:

šta mislite, kako se piše iskaz - 'SEDIM NA SUNCU' ???
Ja ne sedim na Suncu, jer ću da ispržim tur... Zato sedim na suncu, tj. osunčanom mestu.
Da, moje Sunce je obično astronomski pojam. Međutim, zemlja i Zemlja imaju sličnu razliku, zar ne? Malo sam se lomatao oko toga u svojim tekstovima, ali pošto nisi imala primedbu, izgleda da sam dobro prošao. Uhh...

Znači, Ameri pišu velika slova, a Englezi ne? Ja sam mislila da svi pišu velika slova! Znači pravilno je npr. "A Hard Day's Night", ali i "A hard day's night"? I još nešto, kada se pišu velika slova, šta se tačno piše velikim slovima? Jer čini mi se da članovi i predlozi idu malim slovom. Uvek naletim na različito, pa više ne znam šta je pravilno?

Čuj, kada pišem radove na engleskom, guram sva velika slova i niko nema primedbu. Tako i srećem u velikom delu literature. Međutim, tu i tamo se provuče poneki naslov sa samo prvim velikim slovom, pa ponekad tako nešto bude vraćeno na korekciju. Međutim, kad smo već kod engleske gramatike, najčešće vidim da se veliki broj prvih slova piše velikim slovom, a samo sporedne reči malim. Ne znam koje su to reči, pa sam ih tako označio, a vi ćete shvatiti o čemu pričam. To su, koliko vidim, articles i prepositions, ali da bih ovde bio siguran, moram da pitam tičerku... :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 04. Maj 2008. u 22:11
sastavljeno i rastavljeno pisanje nekih zapravo spojenih fraza /dakle, novih reči nastalih od fraza/ - prilično je komplikovano... pravila su, čini se, prilično nedefinisana, tako da u tome mnogi greše, verovatno zato što u tim rečima i dalje prepoznaju od čega su i kako nastale...

ali koliko god to bilo nelogično, pravopis kaže /i nalaže/ da su mnoge takve /bivše/ fraze - danas već postale samostalne reči:
npr. maltene, pomalo, ponekad, pokatkad, ponegde, podosta, itd.

naravno, to pravilo ne važi uvek...  :smartass:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 04. Maj 2008. u 22:45
Da, moje Sunce je obično astronomski pojam. Međutim, zemlja i Zemlja imaju sličnu razliku, zar ne? Malo sam se lomatao oko toga u svojim tekstovima, ali pošto nisi imala primedbu, izgleda da sam dobro prošao. Uhh...

upravo je u tome problem: svaki autor teksta velikim ili malim slovom signalizuje o čemu je reč!

@ ptprince, naravno da nisam imala ili - bolje rečeno - nisam mogla da imam primedbe na tvoj tekst, pošto ne poznajem oblast o kojoj pišeš... ali pošto ti kao autor razlikuješ pojmove, a i paziš na pravila pravopisa, tu stvarno nemam šta da se petljam... - možda da sam stručnjak druge/tvoje vrste...

dakle, jezička pravila nisu neprikosnovena, to su samo principi koji se selektivno primenjuju, ali upravo oni pomažu da se ljudi preciznije izraze...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 11. Jun 2008. u 20:35
Pošto sam mahom korisnik i učesnik Portala, drago mi je da vidim i pozdravim ažurne prognoze vremena - Vojvodina, Beograd, Istoćna Srbija, Novi Sad... i sastav prognostičara (tamo piše "prognozera", to su oni koji su u kladionicama!), a prognostičari /.../

mislim da se ovde opet radi samo o terminologiji i navikama koje imaju samo ljudi upućeni u datu oblast...

dakle, reč PROGNOZER izvedena je od reči PROGNOZA i zato nije pogrešna, a to što smo navikli da se ta reč pojavljuje samo u kladionicama, to ne znači da su to jedine prognoze koje se inače prave...

naravno, postoji uobičajena fraza iz zvaničnih meteoroloških izveštaja ("dežurni prognostičar")... no, reč PROGNOSTIČAR izvedena je od reči PROGNOSTIKA, a to je već valjda neka disciplina rezervisana za profi prognozere, tj. za institucije koje su zvanično za to zadužene i koje verovatno plaćaju svoje školovane prognostičare...

status ovog foruma nikad neće biti takav, što ne znači - naravno - manjak kvaliteta, ali to je već druga priča... :blahblah:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Nele 23. Jun 2008. u 16:34
Želeo bih postaviti pitanje u vezi reči "S obzirom" i "Obzirom". Nekako lutam u njima u poslednje vreme i ne mogu da odredim kakvo je poreklo, šta je pravilnije... Beket, može li malko stručnije objašnjenje, šta tačno označavaju, kao i deo istorije od čega su izvedene, kako itd?
Koristim ih, ali zaista nisam siguran u njih (naravno, ima toga dosta, ovo je samo delić :) )

Mislim da dosta reči koristimo stihijski, bez puno razmišljanja. Znamo šta predstavljaju, ali nekada nam i ta pravila znaju zadati glavobolju svojim pravilima... opet se umrsih :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 23. Jun 2008. u 17:28
u vezi reči "S obzirom" i "Obzirom".

ako je nedoumica samo da li je tu višak predlog S - to je stari problem... ali da bi odgovor bio što precizniji, citiraću /delimično/ "Jezički priručnik", tj. argumente i primere koje daje Ivan Klajn:

/... nepravilno je:/
"Završio je razred odličnim uspehom"
"Obojica su pevali izuzetnom lakoćom"
"Sve je to ispričano jednim finim osećanjem za ironiju"
"Tim rezultatom se otišlo na odmor u svlačionicu" -
pošto u ovim primerima nije reč o oruđima ili sredstvima radnje (npr. "hlađenje vodom", "putovanje autobusom") - nego se radi o propratnim osobinama, pa je zato trebalo reći - "s odličnim uspehom", "s izuzetnom lakoćom", "s tim rezultatom"... itd.
U jednom TV dnevniku (17. I 1989) čak smo čuli da je "fudbaler Belodedić uredno viziranim rumunskim pasošem došao u Jugoslaviju" - kao da je pasoš prevozno sredstvo! Na ovaj način je nastao i pogrešni oblik obzirom umesto s obzirom.

Uzročni veznik s obzirom da - kao u rečenici "S obzirom da prvi maj ove godine pada u nedelju..." - morao bi po mišljenju strožih gramatičara da glasi s obzirom na to što ("S obzirom na to što prvi maj ove godine pada u nedelju..."); taj spoj od pet reči pomalo je predugačak, i zato se ova preporuka retko poštuje u praksi... umesto toga mogu se koristiti sinonimi pošto i budući da
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Nele 23. Jun 2008. u 19:11
Hvala na odgovoru!
Nije samo tu meni bila nedoumica, već i u tome kada se i kako upotrebljava? Nije li isto i slično. Ali shvatio sam. Nisam znao za sve to, ali je sada jasnije. Verovatno je da sam kao i svi učio to u školi, ali sam naravno zaboravio; eto prilike da se podsetim i primenim ako mogu.
Baš je pisanje kompleksna stvar.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 23. Jun 2008. u 21:43
pa, na konkretno pitanje možda mogu da nađem konkretan odgovor... sve ostalo - hm...

a što se tiče škole i ostalih institucija koje bi morale (baš morale!) da nam budu uzor, a nekmoli da nas uče, tu sam nešto skeptična... ne znam šta je ko od vas učio po školama (to uglavnom zavisi od dotičnih nastavnika i profesora), ali za ovaj konkretan problem ja sam saznala tek na četvrtoj - završnoj! - godini studija (nekadašnjeg) srpsko(hrvatsko)g jezika...

i slažem se, pisanje je kompleksno, da, da, jeste... ali ne samo zbog gramatike...

mislim da reči i treba koristiti stihijski, bez puno razmišljanja, a mnoge gramatičke dogme su preterane /primer iz poslednjeg pasusa mog prethodnog posta/ -

ali takav odnos prema jeziku mogu da imaju samo ljudi koji su pročitali mnogo knjiga: većina starijih na ovom forumu očigledno jeste... a mlađima bih preporučila čitanje - bilo kakvih knjiga - ali starih izdanja, iz biblioteke!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Nele 23. Jun 2008. u 22:20
Hvala ti na ovome! Jako je inspirativno o tome govoriti, ali nekako, teško se može pronaći vremena za sve teme.
U pravu si za sve što kažeš. Slažem se da se slabo radi u školama što se toga tiče. Ne mislim konkretno na rešavanje nekih problema i primera kako šta treba pisati, već najviše na opšto obrazovanje koje ne možemo steći tutorstvom, već upravo čitanjem.
Postoji još dosta takvih pitanja koja bih imao, ali ću ih ostaviti kako na njih naiđem.
Slažem se takođe da je potrebno pisati iz duše. Samo što se to najčešće ne odobrava sistemom. Valja pronaći neku sredinu i prevrnuti svoj sopstveni tekst naglavce, toliko da se eventualne stvari poprave zarad te propusnice okoline.

Primetio sam recimo, da pisanje posle nekog vremena počinje da budi nešto nerazumljivo u čoveku. Neku osobenost, koja se teško može pokazati sada, u realnom vremenu i nema nade da će to ikada moći. A to je neka oholost jezika, koja se izražava samo i samo u pisanju.
Tako, u korespondenciji, naše izražavanje postane drugima nerazumljivo, generalizovano i posle nekog vremena, potpuno neshvaćeno. Ne verujem da je razlog ovome naša nepažnja, već više činjenica, da pisana reč ima zaista jako veliku svrhu, ali da nakon nekog vremena nailazi na zid.
Naročito se ovo izražava ako se od nas traži da nešto objašnjavamo, da stalno odgovaramo na pitanja, ili iz naše želje da se objasnimo kroz pisanje. Ovo sam primetio iz svog iskustva, kao i još puno drugih. Tada nastaju pisanja na pisanje, koja su tipa: mislio sam ovo ili ono. Onda zastanem, pa se zapitam, nisam li mogao odmah objasniti? I zašto li nisam išao direktno, nego sam pisao prvo "svojim jezikom", a zatim sam prevodio toj osobi detalje tog jezika. Pomalo nelogično.
Zato se najčeće nailazi na jako površno izražavanje što se ovoga tiče i možda otud što je jako malo pismenosti i načitanosti. Ne postoji iracionalnost... ljudi nemaju vremena da misle o tome "šta smo mi mislili pisanjem", jer svet je brz i valja preći na dela, bez mnogo umovanja... razmišljanje je teško, pa ga ostavimo onima koji ga vole. Pisanje nam je postalo poput SMS poruka: "pica, dva komada, za poneti"

Dakle osećam da pisanje ima svoju divnu svrhu i ona ostaje takva, ali da u direktnom dopisivanju, posle nekog vremena, vredi sresti se i razgovarati lično, licem u lice (ovo tačno ima svoj momenat u vremenu). Naravno i direktan razgovor je potpuno isti kao ovo što sam već opisao i ima svojih mana, pa je opet i tamo potrebno zaustaviti se i reći: pisaću ti o tome.
Ne znam zašto, ali konstantno osećam u sebi ovakve prelive, gde jedan deo izražavanja može postojati uživo, dok ne naiđe na lako osetnu granicu, a zatim je preuzima pisanje. Pa onda opet ono nailazi na granicu itd.

Pitam se šta bi se desilo kada bih znao jezik gluvonemih (želja mi je da naučim). Gotovo sam siguran da bih osećao kako se jedan deo onoga što želim ekspresionirati, mora opravdati samo takvom komunikacijom. Slično kao što bi trebalo sa ljudima razgovarati na više jezika simultano, jer samo našim jezikom, imam osećaj, teže objašnjavam neke stvari, negoli na nemačkom, engleskom i italijanskom uporedo.

U svakom slučaju, preći ću na tvoj savet o čitanju, jer je zaista potrebno :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. Jul 2008. u 21:07
pošto naši mlađi članovi (ne samo po stažu!) redovno i uporno pišu kako ne treba - npr. s' obzirom ili S'obzirom -
moram po hiljaditi put da ponovim da je jedino pravilno - S OBZIROM... (dakle, bez apostrofa!!!)
 :domacica

/kako i zašto - pisala sam već, detaljnije o svemu tome svako može naći u mojim prethodnim postovima/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: jocozr 07. Jul 2008. u 21:15
ovo se verovatno odnosi na palmarka i na mene
trudicu se da te greske ispravm,naravno radi sebe :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. Jul 2008. u 21:48
ima jos jedan, malo stariji, ali nije to bitno...
u principu, ne volim nikog ovde da prozivam, ali ko se prepozna - dobar je, pa jos ako zapamti za duze vreme, ja sam hepi :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 22. Jul 2008. u 21:27
već godinama postoji tendencija ujednačavanja na samo jedan i najfrekventniji oblik potencijala: BI - ali pravilne su samo ovakve varijante:

Ja bih voleo/volela da su svi ljudi dobri.
Ti bi sigurno isto voleo. On bi voleo još više.
Mi bismo svi voleli da stvari krenu bolje.
Vi biste voleli da se o tome ne priča.
Oni bi voleli da je sve po njihovom.
One bi volele da je svet lepši i udobniji...

/naravno, primeri su izmišljeni nasumice i uglavnom ne nose nikakvu poruku osim pravilne upotrebe glagola BITI u potencijalnom modusu/

nedavno se na ovom forumu pojavila jedna nova greška, veoma retka, reklo bi se čak - porodična... ali pošto je već i drugi članovi kopiraju - moram to sad malo grubo da objasnim:

ono BIH rezervisano je samo za JA!
SAMO JA! niko drugi! ONI BI i TI BI, ali JA BIH...

dakle, u pitanju je opet tendencija ujednačavanja, samo ovog puta u neobičnom pravcu... kao da je neko počeo da uči gramatiku u petom osnovne i stao kod prvog lica jednine...

nadam se da će se ovde prepoznati ciljna grupa, pre svega onaj što je loše prošao na prijemnom iz srpskog...  ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Nele 27. Jul 2008. u 21:58
Izgleda da se ovo slabo čita :)

Mislim da bi trebalo napomenuti i ono poznato "čak šta više" koje je potpuno nepravilno.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 27. Jul 2008. u 22:45
da, stara i cesta greska; pisala sam i o tome:

omiljeni naš /grešni/ pleonazam, definitivno najzastupljeniji, glasi: "čak štaviše"...
naravno, većina ljudi zna da "čak" i "štaviše" - znači jedno te isto...
ali! ali, ali... ima tu neka zdrava logika /podstaknuta govornom praksom/: kad baš treba naglasiti to "čak" - nešto ipak fali, kao da nije dovoljno naglašeno, pa se zato u drugim slovenskim jezicima javljaju ponavljanja istih reči /tipa "baš, baš"/, itd.
meni se čini da je ovo "čak" izgubilo prvobitni efekat upravo zato što se previše koristilo, a možda i zato što je reč suviše kratka...
i zato se veoma često javlja ta greška - čak štaviše, sve češće...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 28. Jul 2008. u 23:58
Meni ne ide u glavu uporno novinarsko potenciranje reci FIJAT umesto FIAT. Jos nikad nisam video da je neko napisao CIJA umesto CIA, KIJA umesto KIA.... al zato FIJAT pisu svi, kao po komandi.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 29. Jul 2008. u 00:06
FIJAT umesto FIAT. Jos nikad nisam video da je neko napisao CIJA umesto CIA

a da li je FIAT neka skracenica kao sto je CIA?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 29. Jul 2008. u 00:09
jeste, Fabbrica Italiana Automobili Torino
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 29. Jul 2008. u 00:19
vidim sad i ja: "vikipedija" na srpskom to isto navodi pod "fijat"...

problem je u tome sto se skracenica nije pojavljivala u filmovima (za razliku od CIA), pa se rec previse odomacila...
/a pravilo naseg pravopisa zapravo ne govori gde treba to J da se pojavi, nego gde ne treba (nije fiJoka - nego fioka), ali to su opet analogije i ujednacavanja: zapamtila deca da ne sme J izmedju I i O, a sve ostalo "po vuku".../

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 29. Jul 2008. u 01:13
hm, sad sam proverila: i Pravopis (iz 2002) i Klajnov Jezički priručnik (iz 1991) pominju isključivo - FIJAT!
/a pominju ga samo zato što je bio problem da li neko vozi fijat ili fijata, kao što ne vozi ni stojadina, pošto nije živo biće (mada za mnoge vozače jeste), ali to je već neka druga priča... problem je i s pisanjem velikog slova: fijat = auto, Fijat = fabrika/

inače, zanimljivo da najnoviji rečnik stranih reči (Klajn-Šipka) uopšte ne navodi tu reč kao stranu, ali lepo stoji FIAT - u spisku skraćenica! kao i mnoge druge... no, možda su taj propust ispravili u nekom sledećem izdanju...

dakle, Boda je u pravu: jeste nelogično da se neka reč adaptira i ulazi u kanon, a neka ne... ali šta je tu je: takvo je pravilo...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 29. Jul 2008. u 09:03
jeste, Fabbrica Italiana Automobili Torino
Na nemačkom FIAT je Feller In Allen Teilen  :lmao: :lmao: :lmao:
(za one koji ne znaju šta to znači, prevod bi doslovno bio 'greška u svim delovima')
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Brandzi 30. Jul 2008. u 22:38
Imam i ja jedno pitanje...
ladica ili ladlica?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 31. Jul 2008. u 00:41
ladica ili ladlica?

misliš - ladla kao fiokica ???
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Brandzi 31. Jul 2008. u 00:51
da da bas to mislim, zato sto sam ja uvek govorila ladlica od ladla...ali sam dobila packu..pa me interesuje ko je u pravu :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 31. Jul 2008. u 02:46
da mi je juče neki stranac koji uči srpski rekao da je ostavio peškir u ladici, ja bih ga verovatno ispravila i objasnila bih mu da je ladica - fioka i da on ako već želi da nauči razlike između srpskog i hrvatskog, mora makar te (nekadašnje) sinonime da zapamti... dakle, ili je "ručnik u ladici" ili je "peškir u fioci"! no, to je već neka druga priča...

čim se malo pretraži poreklo terminologije, pa čak i tako banalnih stvari kao što su delovi nameštaja, ispostavlja se da tu sve same strane reči: FIOKA se vezuje za mađarski koren, a "ladica" za nemački... /postoji inače gomila primera da nemamo čak ni takve sinonime, nego jednu jedinu reč, a da se ljudi i ne dosećaju da je turskog porekla: "čarape" - na primer.../
ovo sve ja sad pričam samo da rasturim neke sopstvene predrasude, ali i vaše, koje god da se roje...

inače, "ladica" je, kao i "fioka", ušla u popis stranih reči prvog izdanja Rečnika Klajn-Šipka, tako da ih treba smatrati delom srpskog jezika... ne znam šta piše u novom rečniku Matice Srpske (kompilacija višetomnih rečnika SANU i MS), koji sam u nekom prethodnom postu citirala, ali više mi nije pri ruci, pošto sam ga upravo (od)poslala u inostranstvo, ali to - verujte mi - nije ni bitno, s obzirom na (malo poznatu) činjenicu da je taj rečnik rađen na brzinu i levom nogom...

ali - LADLA... to je za mene bila potpuno nova reč pre par godina, a čula sam je u Zemunu... odmah sam znala o čemu se radi, makar iz konteksta, ali i da je tu neko tepanje (lingvistički: hipokoristik)... /Rečnik Sanu (rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika!) - proverila sam: navodi tu reč, ali upućuje na "ladica", a varijanta ladlica - naravno, ne postoji, nije zabeležena čak ni kao regionalna varijanta!/

dakle, ako je LADLA - fiokica, onda bi LADLICA bila fiokičica (dupli signal za simpatiju)

naravno, sve takve varijante su nekanonske ali moguće, doduše samo u intimnom - neknjiževnom - govoru... a toga ima na pretek i u svakodnevnom govoru se ne treba toga stideti (osim ako ih ne izgovarate pred većom publikom, u školi ili na tv-u)...

ako mene pitate, inovacije i devijacije su čak poželjne, jer tek od toga nastaje žargon, onaj gradski govor obeležen i zabeležen, duh grada, a to mogu samo maštoviti pojedinci...

@ Brandzi, u principu ovde nisi bila u pravu, ali packe nisi zasluzila: na sve slicne primedbe - ti samo kez... ??? a vreme ce pokazati ko je u pravu...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Brandzi 31. Jul 2008. u 10:11
Hvala :) zaista iscrpan odgovor, svaka cast!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 31. Jul 2008. u 10:46
Kad smo već kod mešavine srpskog i hrvatskog, najočigledniji primer kreiranja srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika je, po mom mišljenju, bio u vojsci zajedničke zemlje. Iako nigde nije pisalo koja se reč za koji termin koristi, vrlo mi je bilo čudno, a onda zanimljivo, sluišati kombinacije ovog tipa:
- Ostavi trokut u fioku!
- Složite deke i čaršafe!
- Za marendu imamo hleb i narezak.
Ipak, pazilo se i kod tih kmbinacija, jer postojao je samo jedan izraz, preuzet iz srpskog/hrvatskog jezika, ali dosledno. Tako, niko nije mogao da dobije 'paradajz sa rajčicom' ili da ostavi 'peglu pored ostalih glačala'.
Lično, meni ne smeta. U školi sam učio srpskohrvatski, mada kažem da govorim srpski... Ma mi se sada bodujemo kao poliglote! Recimo, u svetu će super da prođe CV ako stoji da 'osim srpskog, tečno govorim engleski, hrvatski i bošnjački, služim se slovenačkim i makedonskim...'
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 02. Avgust 2008. u 22:14
Kad smo već kod mešavine srpskog i hrvatskog

nije to bila poenta mog posta, ali duga je lista takvih "varijanti" i - nedoumica...
/sve dok se kod nas tvrdilo da postoji srpskohrvatski - lingvisti su to delili na istočnu i zapadnu varijatnu tog jezika/
Jovan Ćirilov je svojevremeno napravio "R(j)ečnik inačica" - veoma skroman ali zanimljiv, i to je objavljeno malo pre raspada...
- ubrzo potom i u Hrvatskoj se pojavio "Razlikovni rječnik", mnogo deblji i složeniji, pošto je uključivao i sufikse tipa -irati/-ovati (analizirati / analizovati) - brojni primeri idu unakrst, da ne navodim sad...
- to je isto kao i u ubedljivom slučaju: dom // kuća - kućanica // domaćica...

/predistorija sličnosti i razlika mnogo je duža.../
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 17. Avgust 2008. u 23:37
 :antismile:

NEISPRAVNO: "Najtopliji dani sledece nedelje trebali bih biti cetvrtak i petak"

delimicno ISPRAVNO: Najtopliji dani sledece nedelje trebali bi biti cetvrtak i petak

ISPRAVNO: Najtopliji dani sledece nedelje trebalo bi da budu cetvrtak i petak
 :domacica
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 18. Avgust 2008. u 00:17
Odlično, Beket :D Mnogi, naročito mladji (a ima i starijih, ali ipak manji broj) bi trebalo da češće udju u ovaj kutak i da nešto nauče. Na ovom forumu bi i mnogi stariji trebalo da malo više obrate pažnju na gramatičku ispravnost svojih rečenica, ipak dosta ljudi čita sve ovo, pa treba raditi na njihovoj edukaciji, pošto je očigledno da škole ne rade svoj posao kako treba. Čak mnogi izlaze sa fakultetskim diplomama, a da ne znaju najosnovnije stvari o jeziku i gramatici :redface:... Pitam se samo kakav onda oni nivo znanja o svojoj završenoj struci imaju :redface:, kada dolazi do izražaja njihova nepismenost već prilikom pisanja prvog CV-ija i  prvog odlaska na razgovor za posao  :redface:
Nekad su škole koliko-toliko uspevale da opismene decu, ali u ovih poslednjih 15-20 godina rezultati su prilično loši :(
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: jocozr 18. Avgust 2008. u 00:43
vazno je da ste vi dobro obrazovani,i znate srpski jezik i kulturu
a nas ko sisa...nas mlade iskreno to ne interesuje,nas konkretno moj pravopis pokvario je internet a to je slucaj kod mnogih ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 18. Avgust 2008. u 00:58
vazno je da ste vi dobro obrazovani,i znate srpski jezik i kulturu
a nas ko sisa...nas mlade iskreno to ne interesuje,nas konkretno moj pravopis pokvario je internet a to je slucaj kod mnogih ;)
:?: :-: Beket, pomozi, molim te  ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 18. Avgust 2008. u 01:01
skole su bile lose i u moje vreme, zato sam ucila uglavnom sama... ali mediji su tad bili pouzdaniji, TV, radio i sve zvanicne novine - bili su dobar uzor... knjige takodje (preporucujem izdanja samo od 1965-1985)
/bilo je vec komentara na tu temu u ovoj rubrici/

naravno, internet donosi masovnu komunikaciju i gomilu stereotipa, koji se medjusobno kopiraju i tako umnozavaju...
/mnoge greske ce jednom biti kanonizovane, to sam takodje ovde vec komentarisala, ali to ne znaci da treba da izmisljamo nove!/

ako od ovih mojih pisanija mladji usvoje makar jednu korekciju mesecno - bice dovoljno... i za njih, i za nas  :crutch:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 18. Avgust 2008. u 01:08
Ako si još ovde, molim te, objasni ljudima (stvarno ih je mnogo) kako se piše reč "itekako". Vidiš da pišu "i te kako" :redface:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 19. Avgust 2008. u 15:49
Beket, objasni ljudima pisanje datuma; gde ide tačka, a gde ne...
Znaš ono; 19.08.2008.  ili 19.VIII 2008.
Ili, kada nešto traje od-do; SerbianMeteo okup od 15-17.08.2008.
Ili, takodje; 15.08-15.09.2008.

Objasni sve te varijante koje se najčešće koriste, naravno kad budeš imala vremena... ;)

Negde si već rekla, a trebalo bi opet ponavljati varijante pisanja naslova tema... Tu ima, vidim, dosta posla za tebe ???
Ovom našem Forumu moramo da poboljšamo kvalitet, dosta ljudi čita sve ovo, pa bar mi, još uvek mladi (postajemo već relativno mladi ???), ali iskusniji od većine ipak vrlo mladih članova, moramo da održimo zadovoljavajući nivo gramatičke ispravnosti našeg jezika :blahblah:
Možda sam malo više  :blahblah: :blahblah: :blahblah:, ali namere su mi krajnje  :-*
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Avgust 2008. u 01:38
@ profiko, sve si ispravno napisao u prethodnom postu, nemam sta mnogo da dodam...

u principu, kod nas postoji takvo pravilo da se ne gomilaju znaci interpunkcije, pa se ostavlja samo onaj vazniji>
dakle, posle tacke (za redni broj) - nikako ne ide ni zarez, ni zagrada... obicno se brise ta tacka, itd.

ali to sve ide od slucaja do slucaja i zato mnogi grese...
(naravno, to se kosi sa navikama koje postoje u stranim jezicima, koje se cesto vidjaju na netu --- zato te brojne greske...)

btw, ja nisam Beket, ja sam - beket (mali beket!)  :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 21. Avgust 2008. u 01:43
A reči "itekako, ponekad, pomalo, umalo, zamalo"... Dodaj još i objasni ljudima... U dnevnim novinama je katastrofalna situacija, to je dno dna :redface: :redface: :redface:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Avgust 2008. u 01:48
A reči "itekako, ponekad, pomalo, umalo, zamalo"...

bilo je i ranije takvih mojih komentara i sugestija, narocito povodom "maltene"... (pretrazi arhivu rubrike)
to je isti princip: ljudi osecaju poreklo tih reci i zato nisu sigurni i ne mogu da veruju da je to postala - jedna rec...
/mislim da je tu nas pravopis prestrog, ali sta sad.../
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 21. Avgust 2008. u 01:59
Ti baš imaš previše razumevanja za (ne)dovoljnu pismenost ovog naroda... Ja sam u osnovnoj školi imao dobrog profesora srpskohrvatskog jezika, tako da mislim da zaista mnogo znanja ili neznanja potiče upravo iz škole, naročito osnovne.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Avgust 2008. u 02:05
u osnovnoj školi imao dobrog profesora srpskohrvatskog jezika, tako da mislim da zaista mnogo znanja ili neznanja potiče upravo iz škole, naročito osnovne.

a ja sam u osnovnoj imala samo nastavnike, profesori su dosli posle :)

salu na stranu, program je kriv: gramatika /najvaznije stvari/ uci se samo u osnovnoj, a dalje nista, cak ni u gimnazijama... (osim u filoloskoj)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 21. Avgust 2008. u 02:09
a ja sam u osnovnoj imala samo nastavnike, profesori su dosli posle :)

salu na stranu, program je kriv: gramatika /najvaznije stvari/ uci se samo u osnovnoj, a dalje nista, cak ni u gimnazijama... (osim u filoloskoj)

Tačno tako, u srednjoj ništa iz gramatike :redface: A ja sam prve dve godine bio baš u Filološkoj (II bgd. gimnaziji)...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Avgust 2008. u 02:13
btw, proveri da li ti je ispravno ovo "1848-me..."

;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 21. Avgust 2008. u 02:16
btw, proveri da li ti je ispravno ovo "1848-me..."

;)

Nemam pojma... Zato si ti tu... ;)

PS: Da niko ne vidi i ne čuje :-X :redface:  :lmao: Ipak ću staviti samo cifre... Što je sigurno, sigurno je... ;) Pa nisam ni ja bez mana i grešaka :blahblah:

Ispravio, samo su cifre tu... ;) :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 23. Avgust 2008. u 03:16
izvinjavam se siroj publici i mom predjasnjem korespondentu - zbog ocigledne provokacije: /"profiko" ume da bude malo razmetljiv, a ja to opet malo ne podnosim.../

a poenta ove moje provokacije je ipak u domenu jezickih nedoumica: nemamo pojma kako se slovima pisu redni brojevi vise od sto! niti bilo kakve izvedenice od brojeva! pokusala sam da proverim i pregledala sam ovih par prirucnika sto imam, ali nisam nasla nista... /no, mozda mi je promaklo.../

u principu, nije preporucljivo pisati tako polovicno (malo brojevima, malo slovima), takva skracivanja ostaju van zvanicnih kodeksa... (uostalom, kao i one zezalice iz engleskog, npr. 10x) -

u svakom slucaju, mislim da je ispravno "30-ak (ljudi)", "20-og (ovog meseca)" i sl. (umesto 30-tak, 20-tog), posto nam ne treba slovo koje vec postoji u prethodnoj reci, tj. broju...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 23. Avgust 2008. u 10:45
izvinjavam se siroj publici i mom predjasnjem korespondentu - zbog ocigledne provokacije: /"profiko" ume da bude malo razmetljiv, a ja to opet MALO ne podnosim.../


;) :D Šalimo se... Hvala na gramatičkim objašnjenjima :D
PS: Kad budeš izostavila ono "malo", tada ću da se zabrinem :lmao: :lmao: :lmao:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 25. Avgust 2008. u 00:09
kako se piše reč "itekako"

ne postoji reč "itekako", to je ipak fraza - i te kako, kao i varijante: i te kakav, i te koliko...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 25. Avgust 2008. u 00:29
ne postoji reč "itekako", to je ipak fraza - i te kako, kao i varijante: i te kakav, i te koliko...
Znam ja to, naravno. Ali ipak, ovo razdvajanje baš bode oči, priznaćeš... Kad budeš mogla, proveri još negde... Hvala na informacijama :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 25. Avgust 2008. u 00:58
osnovni razlog zasto neka rec postaje zasebna delimicno je vezana za sam izgovor te reci, odnosno fraze

- to je, nazalost, oblast koju ne obradjuje pravopis (ortografija), a ortoepija (pravila izgovora) predstavlja problem druge vrste, i o tome nemamo mnogo prirucnika, gotovo ih uopste nemamo... (tu su samo recnici)

ali ta pravila ortoepije uticu i na pravopis: ako bismo izgovarali npr. itEkako umesto - i te kAko (velika slova oznacavaju mesto akcenta), onda bi to mozda i postala nova rec... ovako ne! /svejedno sto se tu gomilaju veznici istog znacenja (i / te), sto u principu nije u duhu normi srpskog jezika, ali fraza je verovatno stranog porekla, nisam sigurna kog.../
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 25. Avgust 2008. u 01:12
Hvala mnogo na iscrpnim informacijama  ;) :D, ali veruj mi, ja prosto neću moći da reč "itekako" pišem "i te kako", pa makar se  :redface: :redface: :redface: Jednostavno ne mogu, baš je tako nekako bezvezno ::)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 27. Avgust 2008. u 21:10
zanima me posebno terminologija za vetar, pa se nadam da bi tu mnogi od vas mogli da mi pomognu...

vidim da Boce ima sjajnu stanicu, a na sajtu je vecina izraza na srpskom: no, poslednjih dana javljaju se samo izrazi "tisina" i "lahor" (ja bih rekla - povetarac)... /ne znam da li je to automatski iz programa za stanicu, ili je to neko dopunjavao?/

imate li neku skalu iz udzbenika ili prirucnika? koji vetar se kako zove...
ili jos bolje: kako sami razumete te reci i na osnovu cega definisete jacinu vetra? sta znaci - npr. vihor, olujni vetar, itd.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boce 27. Avgust 2008. u 21:20
E super da si to primetila i ti opisi su rađeni po Boforovoj lestvici
Evo kako ona izgleda

(http://img413.imageshack.us/img413/3962/boforovaskalack7.jpg)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 28. Avgust 2008. u 09:50
Ovde se vraćamo na pitanje prevoda. Onaj ko prvi prevede, taj je referenca. Ostali ga samo prate i prepisuju. Eventualno bolje rešenje se možda i prihvati, ali skoro nikad zvanično.
Ovde ne mislim samo na stručnu literaturu, već na pisani materijal uopšte. To je neko moje zapažanje.
Danas ima prevodilaca i 'prevodilaca'. Recimo, moju omiljenu knjigu (po kojoj nosim nick) bih sasvim drugačije preveo, ali ja ne znam francuski. Prevodi na srpski mi se ne dopadaju, ali ih ipak poštujem. Nisam ja Johann B. Štulić da krenem da prevodim Ilijadu (OK, to svaka čast), pa da je svima nabijam na nos ('e, to...'). Jesam ljubitelj njegovor rada i dela, ali sve ima svoje granice.
Šta reći za druge knjige? Beket, verujem da ćeš ti ovde imati šta da kažeš, a ja jedva čekam.

A što se Boforove skale tiče, negde ću da potražim i 'original', pa bu'mo videli ('... a da nigdar nije a da nekak' nije, i da nigdar ne bo, a da nekak' ne bo, e u to se bu'te uvjerili' - s poštovanjem, Johnny B. Štulić)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 28. Avgust 2008. u 19:13
heh, za prevod postoji jedna zlurada (kanda internacionalna) izreka: prevod je kao zena - ako je lep nije veran i obrnuto...
no, to uglavnom vazi za poeziju, posto preciznost izraza u drugim oblastima daje mogucnost i preciznost prevoda: sto jasnije i manje zapetljane recenice, to je lakse uraditi prevod! ali sto se tice strucnih tekstova, nemoguce je uraditi dobar prevod bez poznavanja doticne oblasti, pa se te stvari uvek rade u tandemu ili barem podlezu debeloj lekturi i redakciji, itd.

nadam se da ce ovde biti jos komentara na moje prethodno pitanje za vetar: skala po Boforu je sjajna, sa sve opisima (koje sam vidjala na drugim jezicima), ali molim vas za izvor citiranog prevoda i terminologije (vihor ispada jaci od oluje, hm, da, uklapa se u neke moje definicije i one koje imam iz recnika, mada je rec "vihor", uostalom kao i "lahor", danas prilicno zastarela rec, da ne kazem previse poetska da bi bila deo meteoroloskog izvestaja...)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 29. Avgust 2008. u 10:32
Prevod iz uputstva za osmatranje na meteorološkim stanicama objavio je Ljubomir Đurić u ime meteorološke službe Jugoslavije, 1948. godine. Pošto je on bio rukovodilac, ne verujem da je bio i prevodilac. Osim ako nije bilo nikog ko bi znao terminologiju i srpski jezik. No, ima i starijih prevoda od toga, ali nema novijih!
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 02. Septembar 2008. u 22:44
komentar beket na "kontra teg". Da li se piše zajedno, odvojeno, sa crticom kako napisah i kako mi je zvučalo u momentu ili drugačije?
Mislim da ide odvojeno (?), ali...

kasno odgovaram, sorry, ali ne mogu da čitam baš sve rubrike...  :-\

elem, postoji posebna reč "kontra", kao u frazi "udarati kontru", ali to je manje-više žargon...

rečnici uglavnom to notiraju kao strani prefiks, koji je već stvorio sijaset reči: kontraakcija, kontraalt, kontrabanda, kontrakultura, kontramanevar, kontramarš, kontramiting, kontrapozicija, kontrarevolucija, itd.

i po tom principu valjda je i "kontrateg" jedna reč, naročito ako je to neki poseban, pojedinačni teg koji stoji nasuprot onom prvom...

uostalom, to je isto kao u opštepoznatim rečima - protivteža i ravnoteža, svejedno što ovi prefiksi nisu stranog porekla
- ovo su zapravo kalkovi (prevedene složenice): ravnoteža je upravo jedna od prvih izmišljenih reči u srpskom jeziku, zna se i ko je autor...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 04. Septembar 2008. u 23:04
ima jedna stara začkoljica sa onim što sad već piše na mnogim radnjama gde se nude gotova jela: ZA PONETI -

i kad me pitaju u pekari "za poneti ili za ovde?", ja obično iskuliram i kažem prosto - da, poneću, spakujte mi, molim vas, hvala, itd. - ne mogu prosto da prevalim preko usta to "za poneti"...

takva fraza kao što je "ZA PONETI" - nije uopšte nova u istoriji srpskog jezika /Dositej Obradović je često koristio slične konstrukcije, ali treba znati da u njegovo vreme naš jezik još nije bio kodifikovan/, i dugo se nije pojavljivala kod nas: tek negde 90-ih, kad su nastali ti kiosci brze hrane... /pre toga su bile samo viršle u crvenim kioscima :) /

ali i ta greška ima neke logike: pošto je od PONETI teško napraviti glagolsku imenicu (reč koja bi označavala pojam za aktivnost), onda taj glagol više i nije glagol, itd.

npr. nije greška reći da je nešto za odnošenje, da je nešto drugo za gledanje (lepo ili ne), itd. itd.

komplikacije nastaju u tim strogim uzusima gramatike, koji ne slede (ne)mogućnosti formiranja novih reči, tako da se u govornoj praksi ruše pravila...

i teže će biti izbaciti ljudima iz glave ovu grešku, nego smisliti obrazloženje (& odobrenje) za istu...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: gencic 05. Septembar 2008. u 01:20
Evo mene sa jednim problemom,naime u pitanju je deklinacija imena,ustvari nadimaka(valjda dvosloznih?) tipa Rade,Mile...Obzirom da sam odrastao u Cacku(tako govore u celoj Zapadnoj Srbiji),navikao sam na promenu:
N Rade
G Rada
D Radu
A Rada
V Rade
I  Radom
L  Radu
Medjutim ,koliko god da zivim u Beogradu, zvuci mi rogobatno ovdasnje:
N Rade
G Radeta
D Radetu
A Radeta...

Koliko sam cuo,pravilne su i jedna i druga varijanta?Ili je samo jedna pravilna?
odakle se stvara ovo rad-ET-u? Jos ko me ne zna,smeje se kada kazem za Dula :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: TRSTENIK 05. Septembar 2008. u 02:07
Evo mene sa jednim problemom,naime u pitanju je deklinacija imena,ustvari nadimaka(valjda dvosloznih?) tipa Rade,Mile...Obzirom da sam odrastao u Cacku(tako govore u celoj Zapadnoj Srbiji),navikao sam na promenu:
N Rade
G Rada
D Radu
A Rada
V Rade
I  Radom
L  Radu
Medjutim ,koliko god da zivim u Beogradu, zvuci mi rogobatno ovdasnje:
N Rade
G Radeta
D Radetu
A Radeta...

Koliko sam cuo,pravilne su i jedna i druga varijanta?Ili je samo jedna pravilna?
odakle se stvara ovo rad-ET-u? Jos ko me ne zna,smeje se kada kazem za Dula :)

Moj dobri Genčiću, Beket će ti ponajbolje odgovoriti... Vidiš i sam, lepo sparujemo "N" Rade (u padežu)... ostalo je (ako mi Beket ne zameri, a hoće!) lokalizam! U užičkom kraju,recimo, i dobrom delu srpske BIH kažu "dobio sam od Rada"... U istim krajevima kažu "dao sam Radu"... a dobio, opet, "od Rada"... U donjem delu tvog "posta" mislim da je ono "po naški", kako treba...! Ubiće me Beket zbog mešanja u ovaj "nivo", samo "gledam, vidim, beležim..."... Puno pozdrava!
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 05. Septembar 2008. u 20:18
hej, pa ovo je forum i taman posla kad bi ova rubrika bila rezervisana samo za moje postove (mislim da bih u tom slučaju ućutala)... jezikom se svi koriste i u tome su svi prirodni govornici - kompetentni...

ja čak nemam mnogo pojma kako se u kom kraju govori, pošto slabo putujem, a ono malo što sam naučila iz dijalektologije, prilično je izvetrilo u detaljima...

ali vidim da vas više zanima kanon standardnog jezika, tu ponešto mogu da objasnim: da, što se tiče ovog - dopuštene su sve regionalne varijante (čak i one koje su danas izvan državnih granica)

interesantno da je ova "beogradska" varijanta novijeg datuma i da su se dugo naši gramatičari opirali tome (to je ono što vam stalno pričam - pre ili kasnije, opšteprihvaćena "greška" postane pravilo)

zato u Jezičkom priručniku (1991) Ivan Klajn piše:

"Dvosložna imena odmila (hipokoristici) sa završetkom na -e, kao Mile, Rade /.../ u gramatikama su priznavana samo s promenom Mila, Milu, Milom, Milov, kakvu imaju u centralnim i južnim govorima, ili (od) Mile, Mili, Milin (u zapadnim govorima).
Promena Mileta, Miletu, Miletov, međutim danas je toliko raširena u jeziku velikih gradova da se više ne može goniti iz standardnog jezika."

dakle, to važi samo za nadimke, ali ne i za imena na -e (Đorđe, Pavle), zato će to Mile i Dule naš gradski osećaj za gramatiku tretirati kao dete (ista promena za srednji rod: uzeću od deteta, od mačeta, od govečeta; ali - vidim dete, mače itd. - tu se genitiv i akuzativ ne poklapaju)

ali po analogiji sa padežima za muški rod, tu je došlo do ukrštanja dve paradigme:
Video sam Pavla, ali neću od njega da tražim slike, nego od Đorđa.
Video sam Duleta, ali neću od njega da tražim slike, nego od Mileta.

to je sigurno nastalo da ne bi dolazilo do zabune u tim pomenutim "velikim" gradovima, gde je uvek bilo puno ljudi s raznih strana i gde je trebalo precizno razlikovati o kome je reč... jer ako meni neko kaže da bio - kod Mileta, ja znam da se njegov domaćin zove Mile /tj. tako ga zovu/, a kad kaže da je bio kod Mila, onda se taj valjda zove - Milo! a ako je bio kod Mile (s dugim akcentom na I) - mislila bih da mu tepaju: Mila... (ovo ja sad s naivne pozicije, tako kako to deca razumeju)

e sad, problem je u tome što u tim nekim krajevima ili ne postoje nadimci Mile, Dule i sl. - ili su došli naknadno, pa se izjednačili s onim imenima na -o

u svakom slučaju, tradicija našeg standardnog jezika voli da pamti pravila koje je nekad propisivala, tako da beogradske (i ine) navike ne mogu biti baš toliko dominantne, barem što se tiče zvanične gramatike... ali u svakodnevnom govoru - sve što iskače nekom deluje smešno, nekom je samo signal različitosti... a sami govornici moraju da izaberu da li žele da sakriju svoje poreklo ili da ga baš istaknu (to je već problem druge vrste)

i da, otkud taj takav infiks -et- ? nisam baš sigurna, ali znam da ga ima i u staroslovenskom i ostao je u još nekim slovenskim jezicima, sporadično... stvarno ne znam mnogo o tome, ali možda (ali samo možda!) to ima neke veze sa postpozicionim određenim članom koji se sačuvao u bugarskom i makedonskom (npr. čovekot, ženata)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 05. Septembar 2008. u 20:34
Evo mene sa jednim problemom,naime u pitanju je deklinacija imena,ustvari nadimaka(valjda dvosloznih?) tipa Rade,Mile...

btw, steta ipak sto gencic nije upisao filoloski: i terminologiju i padeze zna bolje nego mnogi tamosnji brucosi... samo je pokupio navike sa neta, ili i njemu preskace tastatura ;)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: gencic 05. Septembar 2008. u 21:19
Znate kako,ovo sto znam,mislim da je posledica dobre osnove iz gimnazije (iako sam bio prirodni smer), pa se trudim da se izrazavam sto je lepse moguce,ali bez preterivanja...
Ali nisam shvatio,da li se ovo preskakanje tastature odnosi na >>...<<?
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stormetta 05. Septembar 2008. u 21:37
Ali nisam shvatio,da li se ovo preskakanje tastature odnosi na >>...<<?

Ili ti nedostaje razmak posle zareza. :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: gencic 05. Septembar 2008. u 21:49
dada :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Septembar 2008. u 00:35
nedavno sam u nekom postu objašnjavala kako mesto akcenta utiče na granice između reči, ali to nikako nije opšte pravilo!

posebno ne važi za pisanje negacije:

izgovaramo - može / ne može, ide / ne ide (podvlačim mesto akcenta), vidim / ne vidim, znam / ne znam - ali pravilo pisanja rečce NE uz glagole ostaje uvek odvojeno  :!:

/za razliku od priloga i prideva, npr. nevidljiv, nemoguć, nemoguće, nevidljivo, nepoznato, itd./
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 27. Septembar 2008. u 23:46
evo šta sam ispravljala u onoj vesti o snegu:

naslov je bio okej ("pola metra snega"), ali u tekstu je stajalo ne samo "pola metara snega" (to svi znate da ne može), nego i "četiri metara visine" (tu nisam ni ja odmah bila sigurna, morala sam nakratko da razmišljam o gramatici, o pravilima, jer mi se osećaj za jezik tu već gubi...)

ovde je problem zapravo u nekadašnjoj dvojini, koja je (pored jednine i množine) nekad postojala u staroslovenskom, danas postoji samo u slovenačkom jeziku, a u srpskom napravila zabunu...

zabuna je samo u granicama te "dvojine" (zvanično od 2 do 4), koja je zapravo gramatički jednaka sa jedninom, pa i polovinom (sic!)*

npr. pola metra, dva metra, tri metra, četiri metra (metar je ovde u genitivu jednine!)
ali - pet metara, šest metara, deset metara (genitiv množine)

*naravno, polovina nema nikakve veze sa gramatičkom dvojinom, samo s jedninom... :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Sale 28. Septembar 2008. u 20:13
  ali pravilo pisanja rečce NE uz glagole ostaje uvek odvojeno  :!:



Sem u sledecim slucajevima : necu , nisam , nemam , nemoj  kada se ne pise sastavljeno  :vidiga:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Zeli 30. Septembar 2008. u 12:05
Tako je Sale! Svaka cast.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Zeli 30. Septembar 2008. u 12:18
Naš jezik je, pogotovo po pitanju gramatike, preobiman i prekomplikovan, a posebno su, između ostalog, zastarjeli i "trapavi" ti padeži. U svakom slučaju predmetna tema je bukvalno neiscrpna za raspravu i razbibrigu, ali svi treba da znamo da naš jezik niko od nas na forumu niti piše niti govori savršeno.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Nele 30. Septembar 2008. u 18:16
Već se ponavljam...
Šta je savršeno? Jezik je veoma plodna i čudna tajna. Te kada neko govori samo da bi govorio, on upravo kazuje najdivnije, najoriginalnije istine; ali ako želi da govori o nečem određenom, ćudljivi jezik ga navodi da govori smešne i sasvim naopake stvari. Otud, svi primećuju kao programirani tu jezičku obest, ali ne shvataju da je prezreno brbljanje, beskonačno ozbiljna strana jezika.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 01. Oktobar 2008. u 02:21
obest

da, svet je veliki, čovek mali, jezik njegov još manji...
obest je negde između /isključivo ljudska, naravno/, u sferi kratkih spojeva između tih stvari...
- i to smo svi mi, bez obzira na pravila

prezreno brbljanje

komunikacija je vec problem druge vrste...
/uostalom, kao i udesavanje i podesavanje sopstvenih opsesija u razumljiv niz logoreje...!/
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 01. Oktobar 2008. u 02:27
Naš jezik je, pogotovo po pitanju gramatike, preobiman i prekomplikovan

ovo je ipak klasična predrasuda: svaki jezik je težak, zbog ovog ili onog...
to je već stvar percepcije, od kakvih premisa se polazi, itd.
/od svih slovenskih jezika koje sam pokušala da učim, najteži mi je bio makedonski, koji baš nema padeže.../
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 01. Oktobar 2008. u 09:58
  ^^
Kad smo već kod toga, dva pitanja lične prirode za tebe:
1. Koje sve slovenske jezike znaš ili si pokušala da učiš?
2. Ako ti je makedonski bio težak zato što nema padeže, da li bi ti bio lakši mađarski koji ima sijaset padeža? Ne znam tačno, ali čini mi se da ima negde 23, u svakom slučaju daleko više od naših 7.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 02. Oktobar 2008. u 15:46
Jest' da ne volim da ispravljam druge, ali "i dalje" su dvije riječi i pišu se odvojeno, iako kad ih izgovaramo zvuče kao jedna riječ. Nemojte što zamjerit' ! :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 02. Oktobar 2008. u 16:24
Jest' da ne volim da ispravljam druge, ali "i dalje" su dvije riječi i pišu se odvojeno, iako kad ih izgovaramo zvuče kao jedna riječ. Nemojte što zamjerit' ! :)
;) ;) ;)  :lmao: :lmao: :lmao:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 02. Oktobar 2008. u 22:28
"i dalje" su dvije riječi i pišu se odvojeno, iako kad ih izgovaramo zvuče kao jedna riječ

da, te dve reči se, naravno, pišu odvojeno, koliko god da se često viđaju zajedno, ali - nikako ne zvuče kao jedna reč...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 02. Oktobar 2008. u 22:32
dva pitanja lične prirode

pitanje jeste personalno, ali u mom slučaju nije lične, nego profesionalne prirode -

štošta sam ja učila, ali učenje i znanje su dve različite stvari, naročito kod tako neiscrpnih područja...
u suštini, bavljenje bilo kojom oblašću podrazumeva stalno dopunjavanje znanja, tj. učenje
- zato uporno tvrdim da ni maternji jezik ne znamo do kraja, a šta tek sa stranim!

koliko god se trudila, nikad neću imati savršen osećaj za strani jezik, možda i zato što ne želim da izgubim osećaj za svoj jezik, sopstveni idiom, za svoj lični stil...

/a sopstveni jezik ne znamo do kraja pre svega zato što se stalno menja, zato što je živ...!/

sa učenjem srodnih jezika postoji opasnost da se to sve pomeša, naročito ako se polazi samo od gramatike; a upravo tako sam, samo gramatički - kroz dve studijske grupe - bila primorana da učim: po dva semestra slovenački i makedonski, plus staroslovenski /mrtav jezik/, zatim četiri semestra ruski i osam semestara - poljski, tako da ovaj poslednji sad jedino aktivno govorim, a za sve ostale, pa čak i one koje nikad zvanično nisam učila - ostaje pasivno znanje, delimično razumevanje govora ili nešto bolje čitanje /uz pomoć rečnika/...

nisam rekla da mi je makedonski bio težak zato što nema padeže, nego naprotiv - zbog toga što je mnogo sličan srpskom... i sa poljskim imam sličan problem, mnogo manji doduše, pošto su razlike tu veće, ali nikako mi ne ulaze u glavu manje frekventne reči koje zvuče i znače isto: stalno ih zaboravljam... padeži su isto problem, tj. ne sami padeži, nego tzv. rekcija - koji padež ide uz konkretne glagole, itd.
- da, lakše je i tu upijati čitave fraze /kao na engleskom ili francuskom/, nego govoriti po pravilima naučene gramatike...

a mađarski - taj jezik je za većinu ljudi težak upravo zato što ne liči ni na jedan od većih evropskih jezika /srodni su mu genetski samo finski i estonski, ali zbog geopolitičke udaljenosti danas ni oni nemaju mnogo sličnosti/...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 03. Oktobar 2008. u 00:05
Sem u sledecim slucajevima : necu , nisam , nemam , nemoj  kada se ne pise sastavljeno  :vidiga:

šteta što novi članovi ne čitaju arhivu, ali razumem tu lenjost, imam je i ja...

bilo je ovde već dosta komentara na tu 'pesmicu', koja je inače smišljena samo za osnovce, pošto oni u tom uzrastu pravila mogu da shvate samo doslovno---

ali niko od odraslih ne greši u gore navedenim primerima, pošto tu nema nikakve nedoumice -

neću / hoću
nisam / jesam
nemam / imam
nemoj / ?
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 03. Oktobar 2008. u 00:12
Da te podsetim: prvi i poslednji, prednji i zadnji... Kad možeš, ti  :blahblah:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 04. Oktobar 2008. u 20:22
prvi i poslednji, prednji i zadnji...


bilo bi jako interesantno istražiti istorijat mnogih glupih gramatičkih dogmi, ali bojim se da je to zamoran posao, bez većih efekata... pretpostavljam da je u većini slučajeva kriva neka 'uzorna', dominantna gramatika - latinska, grčka ili pak - ruska... /nije mi poznato da je nešto slično objavljeno/

elem, za ovaj konkretan problem ne mogu da nađem neke bolje i nove argumente, pa ću prosto citirati opet I. Klajna, koji se poziva na istraživanja M. Stevanovića /inače autora jedine univerzitetske gramatike u nas/ -

"Najžilavija od svih zabrana, u čiju je neosnovanost i danas teško uveriti poneke inteligentne i obrazovane ljude, ticala se prideva zadnji u značenju 'poslednji': uporno se tvrdi da je dopuštena samo prostorna upotreba, u značenju "ono što je pozadi". U stvari, kao što je još 1951. godine pokazao dr Mihailo Stevanović u 'Našem jeziku', značenje 'poslednji' sasvim prirodno proističe iz prostornog značenja tog prideva. Kao najbolju potvrdu za to, ovaj lingvista je naveo primere iz kojih se vidi da su zadnji u značenju 'poslednji' upotrebljavali maltene svi najbolji srpski i hrvatski pisci" /izvor: "Jezički priručnik", Beograd 1991, str. 194/

ovom poslednjem argumentu bi neko matoro gunđalo moglo da dobaci kako 'naši pisci' nikad nisu ni znali da pišu, ali to već spada u zlurade opaske preterano pedantnih gramatičara, koji svoje polje rada ne shvataju kreativno, nego samo kao prenošenje zakona i pravila, kao da je to kanon neprikosnoven i nepromenljiv...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 06. Oktobar 2008. u 10:03
Izvini, beket, na neposrednosti i postavljanju ovajkvih pitanja. Samo sam hteo da znam malko više...
U svemu se mogu samo složiti sa onim što si rekla u vezi poznavanja jezika. Mada, slično se može reći i za bilo koju oblast, naravno i za meteorologiju. Nema toga koji zna sve. Naročito i zbog toga što se ukupna suma znanja stalno menja (tj. znanje je 'živa stvar'). Ipak, hvala ti na tvom odgovoru.
Ja volim da upoznajem strane jezike. Pošto završim svoje obaveze prema učenju, planiram da učim jezike, eto, iz zadovoljstva. Odavno se merkam da učim španski, smatrajući ga dovoljno lakim za učenje (niko se iz naših krajeva nije žalio na težinu španskog jezika), prijatnim za slušanje i govor, a nadasve korisnim, jer ga govori dobar deo sveta. Engleski mi je prilično 'tečan', jer ga koristim svakodnevno.
Uostalom, uvek koristim priliku da naučim nešto od svakog jezika sa kojim se susretnem. Čak i mađarski.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 06. Oktobar 2008. u 23:07
Eto, sada ispravljam samog sebe... :redface: Ne treba reći "skloniti se u zaklon"... :redface: Bolje je reći "skloniti se na sigurno" ili "skloniti se u zatvoren prostor"...

ne kapiram šta fali zaklonu... :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 06. Oktobar 2008. u 23:41
ne kapiram šta fali zaklonu... :)
Pa "skloniti se u zaklon" meni nekako ne ide... Kao da sam rekao "citiram citat"...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. Oktobar 2008. u 00:03
Nema toga koji zna sve. Naročito i zbog toga što se ukupna suma znanja stalno menja (tj. znanje je 'živa stvar').

jezik je ipak malo više 'živa' stvar... lingvistika to pokušava da stopira, upravo pravilima koje propisuje, ali mnoge tekuće pojave mora naknadno da objašnjava, kao što medicina mora da objašnjava mutiranje nekog virusa...

dakle, ipak se to ne može meriti sa meteorologijom, pošto se tu samo znanje povećava, a same pojave su navodno stare, mada ne sasvim objašnjene (jel?)
/a ti si baš, koliko vidim, protivnik teorije o globalnom zagrevanju/...

- poređenje jezika i meteo pojava bila bi dobra samo ako bi se svakih godinu dana pojavljivala neka nova varijacija na poznate oblake, neka nova nelogična pojava, shodno analogijama po kojima funkcioniše ljudski mozak...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. Oktobar 2008. u 00:34
Pa "skloniti se u zaklon" meni nekako ne ide... Kao da sam rekao "citiram citat"...

naravno, u pitanju je tautologija /gomilanje reči istog ili sličnog značenja/ -
što je uočljivije u primeru "skloniti se u sklonište", a sklonište je navodno sinonim za zaklon, itd.

tautologija je u našem jeziku posebno prokažena, više nego u drugim sredinama /i u drugim jezicima/, gde se ta pojava shvata ili kao stilska figura, ili kao dopuna prethodno rečenom, pošto i inače nema savršenih sinonima...

ovde ipak nije u pitanju sinonimija, nego imamo reči istog korena, ali taj koren, tj. poreklo ovih reči - jedva je prepoznatljivo:
sklonište / zaklon / sakloni me... / skloni se / kloni me se... hm! - i šta znači taj koren -klon- ? danas praktično ništa - bez prefiksa i konteksta...

a "skloniti se na sigurno mesto" sugeriše već da si na nekom nesigurnom mestu, "zatvoren prostor" mnoge klaustrofobičare ne asocira na sigurnost, itd. itd. --- ovo već spada u psiholingvistiku, o kojoj ja nemam mnogo pojma, ali efekti takvih asocijacija svima su poznate...

...i takvih tautoloških primera u našem jeziku ima zaista puno, naročito ako se tu uvuku reči stranog porekla /u principu greška istog tipa/ - npr. pokušaj atentata: apsolutna* tautologija, pošto atentat znači samo pokušaj, u samoj reči nema ni zrnce onog značenja koje bi imenovalo ono ružno... /dakle, opet eufemizam/

jezik jeste ponekad divna stvar, savršeno ume da krije groznu istinu... 

a u ovom slučaju samo dokaz više da reči vremenom - menjaju značenja!

*kod nas zvanično "nepotpuna tautologija", pošto je atentat u našem jeziku dobio drugo značenje
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 07. Oktobar 2008. u 09:17
Znam da je off, pa ipak...
dakle, ipak se to ne može meriti sa meteorologijom, pošto se tu samo znanje povećava, a same pojave su navodno stare, mada ne sasvim objašnjene (jel?)
/a ti si baš, koliko vidim, protivnik teorije o globalnom zagrevanju/...
U pravu si da se znanje u meteorologiji samo povećava, uprkos mnogim pokušajima da se zastrani (dala si upečatljiv primer u zagradi - baš zato i jesam protivnik teorije globalnog zagrevanja, o čemu sam pisao mnogo puta do sada). Istina je i da su pojave bile tu odvajkada, samo što se otkrivaju nove, kao i nove zakonitosti (nažalost, sve češće bazirane na koincidenciji). Zato mislim da se i kod jezika može zastraniti (treba samo čuti kako se govori na RTSu - ja taj jezik ne govorim, a taj RTSrpski se stalno menja, uveravajući me da ja ne znam akcente svog jezika ::)) Ipak, nekako sam povukao paralelu, bez namere da sad tu nešto merim.

- poređenje jezika i meteo pojava bila bi dobra samo ako bi se svakih godinu dana pojavljivala neka nova varijacija na poznate oblake, neka nova nelogična pojava, shodno analogijama po kojima funkcioniše ljudski mozak...
Kao što sam ovde pomenuo, sada ću istaći: nova varijacija na poznate (recimo) oblake, ili meteo pojave (vidi temu o netačnim informacijama o meteo pojavama, deo Meteorologija), izmišljaju se nepostojeće stvari, otkrivaju rupe na saksiji, izvrnute i obrnute duge, opsanosti od pomračenja Sunca (seti se 1999-te) su baš kao i neki novi akcenti. Pomislim često 'Zašto želim da živim u kulturnoj sredini, kada je daleko od kulture? Je li moje pojmljenje kulture nešto nastrano?'
Da sumiram: ne želim da poredim jezike i meteorologiju, jer je neuporedivo. Međutim, danak tzv. razvoju (ali samo tzv. razvoju) plaćamo svi svojim onesposobljavanjem da živimo normalno, zaglupljivanjem izmišljotinama i svemu što nas odvlači od znanja i istinskog razvoja. Ne samo u meteorologiji ili lingvistici, već i u bilo kojoj nauci, pa čak i oblasti života. I uopšte nismo daleko od onog slogana iz prošlosti 'Ko drukčije kaže, kleveće i laže'.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Oktobar 2008. u 00:14
@ ptprince,
blokirao si mi temu previse iskrenim i otvorenim komentarom... i sama bih stosta imala da dodam, ali ovaj forum ima ipak striktna pravila - koja svi mi postujemo.
elem, svesna sam da ova tema ponekad moze da bude na ivici i trudim se da je ostavim na nivou citljivog i tolerantnog diskursa: a sve ostalo... hm!
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Nele 19. Oktobar 2008. u 14:26
Hm da, u pravu si, ovde bi se dalo razići na više tema koje oskudevaju komentarima, ali... nije predmet razgovora, što je uopšteno nedostatak svakog foruma.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 01. Novembar 2008. u 21:08
& pojedinac mora ostati jači od množine:

stvaraoci, mislioci, čitaoci, gledaoci, itd.

ali: stvaralac, mislilac, čitalac, gledalac!

nepravilno je, mada prilično rašireno "stvaraoc" - to je još samo jedna od mnogih analogija po kojoj se vidi da već godinama i naš jezik polako gubi i deformiše padeže...

a po nekoj unutrašnjoj logici jezika, nije bitno - stvaralac ili stvaraoc, pošto ih ionako ima puno, deo su gomile, naročito gledaoci i slušaoci...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Nele 01. Novembar 2008. u 21:13
Hm, da. O ovome nisam nikada razmišljao, niti znao. Interesantno.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 13. Decembar 2008. u 19:02
dragi moji zimoljupci, opet prepisujete tuđe pravopisne greške...  :bump:
 :axe: :axe:- više puta je ovde bilo reči o tome!  :antismile:
... jednačenje po zvučnosti, seća li se neko? uči se u petom osnovne /ili se barem nekad učilo/
- tako se izgovara i tako se piše, barem na srpskom!
i ako ćete da pišete srpski /a ne srbski/ - onda niste nikako zimoljubci, nego - zimoljupci  :snesko
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Joe 13. Decembar 2008. u 19:51
dragi moji zimoljupci, opet prepisujete tuđe pravopisne greške...  :bump:
 :axe: :axe:- više puta je ovde reči o tome!  :antismile:
... jednačenje po zvučnosti, seća li se neko? uči se u petom osnovne /ili se barem nekad učilo/
- tako se izgovara i tako se piše, barem na srpskom!
i ako ćete da pišete srpski /a ne srbski/ - onda niste nikako zimoljubci, nego - zimoljupci  :snesko

:redface: :redface: :redface:

Znam ja to ali eto dešava se i najboljima kada nabrzaka pišem, pa i mnogo gore greške.  :redface: :redface: :redface:
Parnjak se dobija tako što se šapne zvučno b. Kada šapnete b čuje se p i tako se može odrediti svakome parnjak. Znači  b prelazi u svog bezvučnog parnjaka p.  ??? Vidiš da znam, ali eto pogreši čovek.  :redface:
 
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 13. Decembar 2008. u 20:13
Vidiš da znam

naravno da znaš, samo što pamtiš pravila, a zaraza grešaka je jača...!
/morala sam da reagujem, prosto da se ne bi širilo dalje/
- i dobra je fora s tim šaputanjem, ali ne znam da li bismo samo šapatom bili pismeniji... ne znam, možda  ::)

/a zbog brzopoteznog kucanja - i ja sam u prethodnom postu izostavila čitavu reč! uporedite citat i ispravljen post :)/

kako god, snegoljupci svih zemalja - ujedinite se!  ;D

/ali u nekim slučajevima, kao što je zadatak iz matematike, ili ukucavanje pojma u pretraživaču ili pak - cifre za takmičenje, tu je svako slovce, tj. brojka - bitan segment! aljkavost je loša navika/
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 13. Decembar 2008. u 22:29
Baš sam sada tražio da vidim jesam li ja pravio tu grešku, ali ipak nisam. :)

U prvih 180 sati GFS ne crta ništa posebno... Promjenljivo, košava, povremena kiša, temperatura bi stalno varirala između 5C i 10C... To nije nikako dobro za snegoljupce... Nadam se da će se nešto promijeniti...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 14. Decembar 2008. u 21:33
da, dobro je proveriti i svoje greške, svakom se dešava... i uludo je imati stav tipa 'to se meni ne može desiti' ;)

/aktuelni studenti meteorologije uglavnom nemaju taj problem  :D/

inače, studenti i stariji, naročito 'stariji studenti' - oni su po pitanju i jezičke i opšte kulture samostalni i za sebe lično odgovorni...

što se mene tiče, ova rubrika je uglavnom njima i namenjena, pošto školarci /osnovci i srednjoškolci/ imaju svoje nastavnike plaćene i zadužene za njihovo opismenjavanje, koje je još u toku...
/a ta deca sad mnogo vise na netu, ništa ne čitaju - ni knjige ni novine, samo šire jezičke nedoumice i greške, pa moram povremeno da reagujem, sorry/
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 14. Decembar 2008. u 22:52
Ja se trudim da pišem i pričam što pravilnije i da pravim što manje grešaka... Naravno da po neka greška uvijek promakne, ali čovjek uči i napreduje dok je živ, pa čak i kad je pismenost u pitanju...
Ovo je zabrinjavajuća situacija koliko je ova mlađa generacija, slobodno mogu reći, nepismena... Pogotovo ovi još mlađi od mene... Kao što beket kaže, više se ne čitaju ni novine, a kamoli knjige... Vrlo često mi se dešava kad se sa nekim dopisujem preko chat-a, da zbog silnih grešaka i neupotrebe znakova interpunkcije, ne shvatim ni "šta je pisac htio da kaže"... Pa kaže npr. "Da ja nisam mogao ic juce jel me idalje noga boli a i mora sam u susanj bit pa ce mo sjutra"... Naravno, ne citiram nikoga, ali su tu neke greške koje se najčešće potkradaju... Da ne dužim više, siguran sam da i u ovom mom tekstu ima dosta pravopisnih grešaka, al' ajde... :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Decembar 2008. u 00:36
Pa kaže npr. "Da ja nisam mogao ic juce jel me idalje noga boli a i mora sam u susanj bit pa ce mo sjutra"... Naravno, ne citiram nikoga

mmm, veoma zanimljiv (pseudo)citat...! uglavnom dalmatinski govor, s primesom tipično crnogorskog "sjutra"...
nisam samo razumela ovo "susanj" -

da, pitanje regionalnih, lokalnih i dijalekatskih primesa u svakodnevnoj komunikaciji - to je već neka druga priča... !!!
u principu, mislim da treba odvojiti te neke stvari /zvanični i nezvanični standard/, ali sad to ide na drugu stranu i teško mi je sad to da obrazložim /probaću ovih dana, ali ne obećavam/
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 15. Decembar 2008. u 00:45
mmm, veoma zanimljiv (pseudo)citat...! uglavnom dalmatinski govor, s primesom tipično crnogorskog "sjutra"...
nisam samo razumela ovo "susanj" -

Pa i nije ovo baš dalmatinski govor, već tipični crnogorski... U Crnoj Gori se, npr. kod riječi "mora(o)" drugačije naglašava slovo "a", nego kod dalmatinskog govora... Nije ni čudo što nisi razumjela riječ "susanj", to je dio Bara (naselje). :)

E sad, što se tiče riječi "sjutra", tu imam neki svoj stav i mislim, iako se tako kaže samo u Crnoj Gori, da je tako pravilno... Naime, trebalo bi da je ta riječ izvedena od dvije riječi: sa + jutro = sa-jutra = s'jutra = sjutra... Nebitno da li se priča ekavski, ijekavski ili ikavski, svuda se kaže "jutro", a ne "utro"... Barem tako ja mislim... :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Decembar 2008. u 01:14
dobro misliš, Miloše, samo što ovo konkretno nema veze s (i)jekavicom, nego s etimologijom slovenskih reči uopšte:
npr. na poljskom "jutro" znači - sutra! a jutro je na tom istom jeziku - rano / ranek...
postoji sijaset devijacija i asocijacija postojećih reči i mnoge su se različito definisale i fiksirale u postojećim jezicima...

nastavak sledi, samo ako me dalje ovako povuče inspiracija / provokacija... :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 15. Decembar 2008. u 09:43
/aktuelni studenti meteorologije uglavnom nemaju taj problem  :D/

inače, studenti i stariji, naročito 'stariji studenti' - oni su po pitanju i jezičke i opšte kulture samostalni i za sebe lično odgovorni...

U tom smislu, beket, ja se trudim da svoje postove ostavljam čistim toliko da mogu da idu na štampu. Uvek pročitam ono šta sam napisao, pa ispravljam greške u kucanju (dok se još može), ali i druge greške. Ponekad umem da budem i dvosmislen, višesmislen itd, što je 'mač sa dve oštrice', ali volim da se poigravam sa tim. Naravno, želim da taj stil pisanja nikog ne povredi i da niko ne shvata to lično. Ne mogu se pohvalti da mi je to uvek išlo od ruke, ali ima raznih ljudi, raznih shvatanja...
Dakle, beket, slobodno kritikuj. Kad god ostavim nešto poduže, prosto očekujem da se javiš sa nekim intervencijama, jer tu može svašta da mi ispadne. Gramatički.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Decembar 2008. u 23:40
Ja baš to sa "jer" i "jel'" nisam primijetio da iko ovdje griješi. Upitna rječca, ako se tako kaže, "je li" se ovdje rijetko kad skraćuje na "jel'".

npr. "Da ja nisam mogao ic juce jel me idalje noga boli a i mora sam u susanj bit pa ce mo sjutra"... Naravno, ne citiram nikoga

Pa i nije ovo baš dalmatinski govor, već tipični crnogorski... U Crnoj Gori se, npr. kod riječi "mora(o)" drugačije naglašava slovo "a", nego kod dalmatinskog govora...

zapamtila ja sta mi je ko pre godinu dana odgovorio, pa sam zbog ovog jer/jel - mislila da je dalmatinski... :-\
ali verujem ti u oba slucaja: nesto ranije nisi primetio, a da je ovo tipicna recenica za crnogorsko primorje - ni u to ne sumnjam
/i u toj recenici ne vidim neke vece greske, osim ovog opsteg jel i aljkavog pisanja sastavljenih i rastavljenih reci: "i-dalje", "ce-mo"... a i ono "mogao" valjda je moga ili mogo, kao sto je - mora?/
- ali sve te lokalizme - i leksicke i sintaksicke - treba cuvati... taman posla kad bismo svi govorili po strogim gramatickim normama, onako unisono, svi do jednog... /narocito u svakodnevnoj komunikaciji, posto je to ono sto jezik cini zivim i promenljivim, upravo ono sto ga cini zanimljivim/

btw, nikad se ne naglasava "slovo" /ono se samo pise/ - nego glas, tj. slog
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 16. Decembar 2008. u 00:07
Dakle, beket, slobodno kritikuj. Kad god ostavim nešto poduže

mon cher, tesko gutam vece zalogaje, narocito u poslednje vreme... nije samo zbog varenja, nego zbog vremena:
nisi prozvan ovog puta... :)
- i kad bi gramatika bila i poetika, kao sto je to nekad stara retorika ucila, bilo bi sve na mestu, bilo bi i sablona kako se sta pise, ali savremeni svet vec ima previse drugih sablona...
- dakle, slobodno ti pisi i ne brini za gramatiku, a sve ostalo - mozda neki drugi put, u nekoj drugoj rubrici...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 05. Februar 2009. u 12:28
Malo da oživim ovu temu.
Blago sam zatečen jučerašnjim vestima, ali opet me ni to ne čudi. Beket, molim te da prokomentarišeš ovo:

http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=129&status=jedna&vest=137161

Evolucjia jezika, ili...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 05. Februar 2009. u 12:34
Ptprince, šta reći, nego... svašta li će ljudi izmisliti...  :-\
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 05. Februar 2009. u 12:37
Oli mijenjat' tastature?
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 05. Februar 2009. u 12:46
Oli mijenjat' tastature?

Moraću, što će mi tastara bez $ i з slova... Moraću da počnem da ih upotrebljavam da ne bih odudarao od standardizovanog jezika kojim govori čak 22% populacije u Crnoj Gori.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Transmat 05. Februar 2009. u 12:55
Sta reći osim da su ti stručnjaci sto su statavljali ovaj "novi" jezik OBIČNE ĆEPANICE!
Nije džabe rečeno :
Nema budale bez skolovane budale!

zamislite to :  vrćeti - provrćeti.
Po njihovom bi znacilo :  D i J U đ  znači  :  đelimično   :lmao:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 05. Februar 2009. u 12:59
Pa da Transmat, i ja sam se slatko nasmijao kad sam čitao tekst... :lol:
Al' dobro, niko me neće ĆERATI da i ja govorim tako. :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 05. Februar 2009. u 13:02
Uz to, mislim da je ovo legalizacija govornih mana. :P
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 06. Februar 2009. u 02:47
već godinama ne gledam TV, ali pričali su mi da je bila neka reklama za kafu u kojoj dve babe gledaju u šolju, pa jedna drugoj kaže "IMAŠ T - NEŠTO SI 'TELA"
/elem, od svakog srbijanskog lokalnog govora mogao bi da se napravi novi kanon, samo ako nekom tako dune/

- zato razumem vaše duhovite komentare na ovu bajatu vest --- i mada bi stvarno možda trebalo da ostavim ovo bez komentara, pošto je ovo pre svega političko - a ne lingvističko pitanje --- ponoviću ipak ono što sam već u raznim prilikama na ovom forumu i u ovoj rubrici već pisala:

svaki jezik je u nekom trenutku nastao, a proces kodifikacije i priznavanja je toliko dug da ga je teško obuhvatiti... često su se razilazile političke i lingvističke logike, tu je more paradoksa bilo...

nadam se da me niko neće shvatiti pogrešno, ali pokušaću ukratko da obrazložim da to nije nimalo jednostavno...

/nemamo dugu jedinstvenu kulturnu tradiciju i zato ću namerno ostaviti po strani stare pisce kao što su Sterija, Njegoš i mnogi drugi... jer neka njihova dela u originalu mnogi od vas ne bi razumeli bez predznanja ruskog/

navešću samo jedan primer iz naše relativno bliske prošlosti:
Aleksandar Belić - jedan od najvećih srpskih lingvista XX veka, ako ne i najveći, na početku tog istog veka je pisao da je kajkavski dijalekat deo - slovenačkog jezika! /posle, kad se formirala zajednička država, ispostavilo se da je taj kajkavski u zoni gde žive isključivo Hrvati, te je kasnije i sam Belić prihvatio da je to deo hrvatskosrpskog odnosno srpskohrvatskog; nema veze što je lingvistički bliži slovenačkim dijalektima.../

ovo posle što se desilo sa usitnjavanjem tog teško formiranog i osporavanog našeg bivšeg književnog jezika /"srpskohrvatski" treba zadržati kao istorijski pojam/ - znate isto koliko i ja...

u ostatku sveta postoje slični istorijski paradoksi, mada uglavnom u obrnutom smeru:

npr. Poljska - sve donedavno, dok nisu ušli u EU, oni su tvrdili da je kašupski dijalekat deo poljskog, mada lingvistički nema nikakve veze ni sa jednim slovenskim jezikom... i sad su mu priznali status posebnog jezika, svejedno što taj jezik sad gotovo odumire koliko malo ljudi ume da ga piše...

a Španija je tek fantastična /znate kakve su imali probleme sa Baskima/ - danas u toj zemlji postoje četiri zvanična jezika: osim baskijskog /koji ne liči na romanske jezike/, tu su naravno - španski (kastiljanski), katalonski i - galicijski /ovaj poslednji je naročito zanimljiv: to je na prvi pogled mešavina španskog i portugalskog, a nije zapravo nijedan od njih/

dakle, politika - a ne lingvistika - odlučuje gde su granice jezika, tako je uvek bilo i biće... inače bismo svi sad govorili neki dijalekat indoevropskog ili kako-bi-se-već-zvao takav neki jezik...

što se mene tiče, o svom jeziku možete da pričate šta vam je volja, ali ako je to tuđ jezik - onda imate obavezu da poštujete geopolitičku stvarnost... /tu se ja trudim da tu našu stvarnost posmatram sa distance, koliko god to bilo teško, naročito uz ovako površne novinske članke koji služe za dnevne propagandne potrebe; ne treba tome pridavati pažnju... primeri koji se navode u članku navođeni su svojevremeno kao odstupanja i u gramatici srpskohrvatskog jezika M. Stevanovića.../
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 06. Februar 2009. u 10:11
Hvala, beket, na tvom odgovoru. Doduše, nisam očekivao da to bude suri odgovor, ali mislim da si u najmanju ruku tako bila raspoložena.

U politiku se razumem nešto manje nego prosečan Srbin (ne pravim se da znam sve). Deo tvog odgovora jednostavno ne razumem. Mislim, razumem, ali teško mi je da prihvatim. Ali znam da ima istine u tome. Mala digresija: u nacionalnoj meteorološkoj službi meteorologija se završava državnom granicom. Meteorološke karakteristike postoje za Đerdap, ali ne i za Drobeta Turnu-Severin. Postoje za Palić, ali ne i za Segedin. Postoje za Dimitrovgrad, ali ne i za Dragoman (15 km odatle, u Bugarskoj). Postojale u za Zagreb, Ljubljanu, pa i Podgoricu, ali ih više nema. Pravim meteorolozima treba da je granica sama atmosfera, a ne državna granica. Međutim, nacionalne meteorološke službe ne samo kod nas, već i u svetu, mnogo se vode državnim granicama, jer je meteorologija kod takvih službi državni, a ne naučni posao. Pošto ja svojim duhom pripadam potonjoj kategoriji, mene je zanimao leksički pogled na svet.

Što se tiče bajatosti vesti, izvini, ali nijednom nisam rekao da je vest sveža. Samo da sam je čuo tog dana (ponovo ili ne), te da mi je to bio povod za ovakvo pripremljeno pitanje. Doduše, sa decom u kući mnogo se više gleda Ultra nego RTS ili bilo šta drugo, pa ni ja ne gledam TV, osim ako sam se baš nameračio (retki slučajevi, i to kad 'anđeli spavaju', a ja nisam umoran i neraspoložen). Zato izvini što imam P, pa bi nešto pit'o. Ne mogu da živim na mentalnom Marsu!
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 06. Februar 2009. u 15:36
Evo ilustracije iz novina koje su me potakle na prethodne postove, pa da vidite bolje o čemu se radi.

(http://i229.photobucket.com/albums/ee92/ptprince/NovaSlova.jpg)

Ih, nemam ova slova, fale mi đelovi za tastaturu!
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Transmat 06. Februar 2009. u 16:32
E ovako, evo sad malo ozbiljnije i ja da odgovorim, posto ssam se u prvom postu dosta salio.

Beket i ja se zahvaljujem na strucnom misljenju.
Pt prince , slazem se sa tobom.

Posto sam iz Crne Gore i pricam ovaj "jezik" evo i mog misljenja.

Generalno nemam nista protiv Crnogorskog jezika. Ovo inace jeste politicka stvar i tu se slazem sa vama.  Politicarima je bio merak da posto imamo Drzavu Crnu Goru da onda stvore i jezik koji ce se zvati crnogosrki. To mi je recimo logicno. I nisam protiv toga. Ali samo pod uslovom da se sad ne "kasapi" ovaj jezik kojim smo se do sad sluzili u CG a to je bio srpski, odnosno bivsi srpskohrvatski (da ne idemo skroz u istoriju jezika jer bi smo previse otisli,a to ne bi imalo smisla mada se i tu po malo razumijem jer sam malo izucavao, kao i starogrcki i latinski i njemacki.)

Ok, imacemo novi jezik. Ali nema potrebe da se mijenja postojeci. Samo mu dati novi naziv i kraj.
I meni fale đelovi za tastaturu  :lmao: ali kad malo bolje razmislim, sve je tu. dovoljni su mi i ovih 28 slova engleskog alfabeta. A ko hoce da se zaglupljuje nek samo izvoli i neka uci nova slova i neka kasapi ove rijeci koje imamo i neka ih zamijeni starim rijecima koja su se koristila u brdima i čukama od polupismenih ljudi (mada su makar bili posteni i dobri, mislim na stare crnogorce) (a za ove nove generacije, nemam komentara, uzas, sve polupismeno!)
Bice sve dobro jednog dana, ali kad odem daleko odavde i zaboravim ovaj jezik...  Sto da ne :) (ova zadnja recenica je vise za sebe)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Transmat 06. Februar 2009. u 16:59
Inace ovo prvo slovo je ok. mada nema potrebe da se uvodi. Jer se ne mora koristiti sluzbeno. vec samo u slobodnoj upotrebi. recimo i sam govorim sledece:  #esti, #utra, #ekira, #ekiracija. (moram naruciti tastaturu) ali recimo ako razgovaram sa profesorom, nepoznatom osobom ili slicno, onda mi se automatski ukljucuje neki prekidac u glavi i onda kazem.  "Zelite li sjesti?", "Nemojte se sjekirati" itd... a ne "oli #es? , "nemo se #ekirat"  Posto inace podgoricani, posto su toliko lijeni, oni u zadnje vrijeme gutaju po koje slovo, pa kazu:  "Nemo mi to davat", "oli bit tamo" "pa jes" "no što"  pa otud i onaj vic :    "Šta kaže Podgoričanin kad izjavljuje saučešće?  -Ti znaš-   :lmao: a tu su i legendarne poštapalice sa kojima zavrsavaju 50% razgovora, a uz to ostaju i totalno urbani (ruralni) a to su : vrh, banja,ekstra,vrhunski,crnjak,macka mala,  :lmao:,  Sto je najgore, tako pocinje i da se izrazava nazovi intelektualni sloj ljudi, koji glumi kulturnu elitu, pa se i sami sve vise pocinju tako izrazavati u medijima i slicno, misleci da je to skroz "in" i "opusteno" , "open mind" razmisljanje (boze, kakvih sve izraza mozes cuti od tih retarda  :lmao:).
Najbolje je sto ih ne slusam i ne citam. A kad ih cujem to samo jos dotatno utice da shvatim koliko nazaduju a ja na neki nacin napredujem pomocu njih ( tako sto se trudim da budem sve samo ne glupi kao oni) .
Otud najvise i postujem i primenjujem onu staru misao :  "Uticalo je na mene tako sto uopste nije uticalo" 
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 06. Februar 2009. u 17:30
Oko dosta toga se i slažemo... Mada mislim da je to sve malo više politička, nego lingvistička tema... Bojim se da ćemo previše otići o offtopic, ali kao neko ko je rođen u Crnoj Gori, imam potrebu da prokomentarišem sve ovo...
Što se samog imena jezika tiče, može bilo ko da ga zove kako god hoće. Ne mogu ja da kažem nekome: "Tvoj maternji jezik nije crnogorski, nego japanski npr.". Niko ti ne može oduzeti pravo da jezik kojim govoriš nazivaš kako hoćeš...

Sad, što se istorijske činjenice tiče, za vrijeme bivše SFRJ, postojao je jedan službeni jezik koji se zvao "srpsko-hrvatski"... Međutim, sa raspadom SFRJ, svaka država je dobila svoj poseban jezik, što je bilo normalno. Sada je došao red i na Crnu Goru. Iako se ovaj novi jezik, skoro ni po čemu ne razlikuje od srpskog, kad već postoji i bosanski jezik, slobodno može postojati i ovaj. Koliko je sve to relativna i politička stvar, najbolje govori to da će se sigurno mnogo lakše sporazumjeti Crnogorac i Vojvođanin, nego npr. neko iz jugoistočne Srbije i Vojvođanin (Boce, nemoj se ljutiš, ne ciljam na tebe. :))... Ako ćemo ići samo po Crnoj Gori, koja ima samo 600 000 stanovnika, u svakom gradu se govori drugačije... Zamislite kakav bi haos nastao kada bi svaki grad imao svoj jezik. :) U Evropi i svijetu je ipak malo drugačije. Mnogo je Evropskih zemalja i naroda koji nemaju svoj jezik (Švajcarska, Austrija, Andora...). A da ne pominjemo tek države u Sjevernoj i Južnoj Americi...

Što se tiče tih novih slova, moram priznati da se i meni ponekad omakne da kažem ovo prvo ($), ali naravno da ga nikada neću pisati, i trudiću se da što više puta kažem "sj"... Ona druga dva se u toliko malo riječi pojavljuju, da stvarno ne vidim svrhu da se ubacuju. I zaista ne vidim tu potrebu da se jezik bukvalno MIJENJA, samo da bi se što više razlikovao od srpskog, hrvatskog i ostalih sličnih.
Znači, ja imam svoj jasan stav o svemu tome, ali ne mogu ni ja nikoga natjerati da misli i govori drugačije.
Da dodam još i da me strašno nervira kada me pitaju jesam li za crnogorski ili srpski jezik. Nisam ja ni za jedan, ni za drugi... Ja samo govorim jezikom koji zovem "srpski". :)

I ovo u zadnjoj Transmatovoj poruci, sve mi je to poznato. Živa istina. :lol:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Nele 06. Februar 2009. u 18:06
Kao što će sila vodilja u našim životima prestati biti sticanje materijalnog bogatstva u nekoj daljoj budućnosti, tako će i jezik jednoga dana biti nepotreban.
Gledajući strože, ne postoji "pravilan" ili "nepravilan" izraz, niti jezik po granicama neke države. Sve što ljudi govore je tačno, ma kako mi sve to nazivali, ili gledali s prezrenjem na "ono što je gramatički".
Svakako se slažem sa zaključcima da je sve to politički. Jer samo tada ima svrhu. Svaka sitnica koja nas može podeliti, za politiku je dobra, dok je svakom normalnom pojedincu potpuno strana.
Ali pojedinac, naročito ako nema puno uključenih vijuga, jednostavno voli da bude vođen. A to je divno oruđe.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 06. Februar 2009. u 20:36
#esti, #utra, #ekira, #ekiracija. (moram naruciti tastaturu)

neće biti problem dodati koje slovce /pogledajte dijapazon grafema u wordu: insert - symbol/

ali dok ne stignu, evo pozajmiću vam iz poljskog latiničnog fonta:

śesti, śutra, śekira, śekiracija :)

imam i ź... (to je poljsko dz, a kod makedonaca je to - s)
ali ovaj treći grafem nemam, to je zapravo poljski glas ź (meko z)

to je što se tiče praktične strane, nije problem pozajmiti koje slovce levo ili desno, ali ostatak problema ste sasvim lepo obrazložili /naročito Milosh i Transmat/ ---
a poenta mog noćašnjeg posta bilo je upravo to - moje ograđivanje: da mi u Beogradu nemamo prava da se podsmevamo ni hrvatskom novogovoru, ni drugima koji nastoje da formiraju svoj ortografski kanon...

s druge strane, kako stvar napreduje u pogledu razvoja jezika - uskoro će biti teže razlikovati hrvatski, bošnjački i crnogorski međusobno... a srpski ostaje po strani /čitam sve te izvore, i štampane i elektronske/

a znate li kako to strani novinari lepo pojednostavljuju - DO YOU SPEAK BCS?
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 06. Februar 2009. u 20:42
Nije vrijedno śekiracije ! ;D
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Sale 06. Februar 2009. u 21:00
Koliko je sve to relativna i politička stvar, najbolje govori to da će se sigurno mnogo lakše sporazumjeti Crnogorac i Vojvođanin, nego npr. neko iz jugoistočne Srbije i Vojvođanin (Boce, nemoj se ljutiš, ne ciljam na tebe. :))...
A na kog ciljas be ?  ;)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 06. Februar 2009. u 21:02
A na kog ciljas be ?  ;)

Na tebe be, će se ljutiš ? :)

A sada ozbiljno, kad sam bio tamo kod Boceta, ne razumijem ljude tako lako... Ne smatram da oni govore nepravilno, ali istina je da se tamo govori potpuno drugačije, nego na sjeveru Srbije.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: JOPA 07. Februar 2009. u 10:26
E jesam se načitao. :)
Ista stvar je i u Hrvatskoj. U Dubrovčanina se može ćuti "nemojte se sjekirati" dok se u ostatku zemlje govori bez slova "j".
Slavonija opet ima "svoj jezik", ima puno ekavice što je i logično.

Ovo što je spomenuo Transmat ("skraćenice") to i meni ide na živce posebno kod Zagrepčana.
Nešto postaje neš, sve češće se koriste one "u biti", "kao", "znači" i ostali "gradski" izrazi.... ima toga još puno.

Sada sam se baš sjetio jedne zanimljivosti koje ne mogu, a da ne podjelim s vama. :)
Od malena sam gledao crtiće na tada najpopularnijem Cartoon Networku. Moji vršnjaci najviše zbog istog razloga odlično govore engleski, ali sa mnom to nije slučaj. Nekako mi "ne ulazi" taj jezik, ali sam svjestan da je danas vrlo tražen. Nije da ga ne znam, ali "nije to to". S druge strane kada sam prije 3 godine upisao gimnaziju i dobio latinski i (staro)grčki odlično sam se snašao i sada sam među najboljima, posebno u grčkom. Alfabet sam odmah naučio (a tome je jednim dijelom zahvalno prijašnje poznavanje ćirilice koja ima dosta sličnosti sa alfabetom :)), a sa gramatikom i govorom uopće nemam problema. Poznajem još nekoliko takvih "tipova" ljudi.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 07. Februar 2009. u 12:05
Evo za Beket još malo "materijala" za rad... ;)

Koja je pravilnija varijanta za upotrebu od ovih: dečji ili dečiji, jevtiniji ili jeftiniji... Pravo da ti kažem, ja stvarno ne znam šta da upotrebim, kako god da napišem imam neki utisak da sam napravio grešku... ::)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: gencic 07. Februar 2009. u 12:09
Cisto da ubacim, ja se dobro secam sam ucio- дечји, не дечији .... Као Дечје новине  :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 07. Februar 2009. u 17:33
Koja je pravilnija varijanta za upotrebu od ovih: dečji ili dečiji, jevtiniji ili jeftiniji... Pravo da ti kažem, ja stvarno ne znam šta da upotrebim, kako god da napišem imam neki utisak da sam napravio grešku...

imaš utisak da je greška - zato što su obe varijante dopuštene!

ipak, preporučuje se - dečji i jeftin -

u drugim slučajevima to je lakše: vražji, mačji, lisičji, vučji, pasji (pasji - samo ovaj oblik), ali se kod gomilanja suglasnika preporučuje ubacivanje tog -i- (npr. ovčiji, guščiji)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 07. Februar 2009. u 23:43
Hvala, Beket, na razjašnjenjima... ;) Vidi se da sam ja teška picajzla što se mnogih stvari tiče... :redface: Meteorološke cifre su mi pomogle da i u drugim stvarima dam maksimum od sebe... :)
Bar mi malo stariji (ali ipak još uvek mladi  :) ;D) trebalo bi da predstavljamo uzoran primer omladini što se tiče gramatičke ispravnosti srpskog jezika... :blahblah: Ipak dosta ljudi čita sve ovo... :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 08. Februar 2009. u 00:15
Ne smatram da oni govore nepravilno, ali istina je da se tamo govori potpuno drugačije, nego na sjeveru Srbije.

U Dubrovčanina se može ćuti "nemojte se sjekirati" dok se u ostatku zemlje govori bez slova "j".
Slavonija opet ima "svoj jezik", ima puno ekavice što je i logično.

Ovo što je spomenuo Transmat ("skraćenice") to i meni ide na živce posebno kod Zagrepčana.
Nešto postaje neš, sve češće se koriste one "u biti", "kao", "znači" i ostali "gradski" izrazi.... ima toga još puno.

stalno pokušavam to da vam sugerišem: lokalni i individualni govor je pravo svakog pojedinca i ne podleže zvaničnom kanonu!

kanon se odnosi isključivo na štampane medije /knjige, novine/ i na spikere na tv-u /bar je tako nekad bilo/

a sva gutanja "slova" - tj. glasova i čitavih slogova - to je prirodan proces, koji služi za bržu komunikaciju /i nije samo lenjost!/ - ...tako su uglavnom nastale i razlike među jezicima... 

zato su ljudi masovno "dvojezični" - na jedan način govore u javnosti, drugačije u svojoj kući, skroz drugačije sa prijateljima...

i to ostaje /kao što je već naveo neko ovde neke primere za ponašanje u javnosti/
 - to je ista promena komunikacijskog koda kao u slučaju porodične autocenzure, kad se ne psuje pred majkom ili se ne koriste žargonske reči pred starijom osobom /makar to bila neka bezvezna baba iz komšiluka/ -

poenta je samo u tome da se prenese poruka, a izbor tog komunikacijskog koda je takođe deo poruke /ko sam, šta sam, ili šta hoću da budem/

a nezvanični kanon je mnogo gadna kategorija::
preterano knjiške konstrukcije bile bi smešne u selu iz kojeg potičete, a tek na pijaci - veselo...
(dobićete jeftinije najbolje parče sira, samo ako dokažete babi da ste iz njenog kraja)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Sale 08. Februar 2009. u 10:49
Na tebe be, će se ljutiš ? :)

A sada ozbiljno, kad sam bio tamo kod Boceta, ne razumijem ljude tako lako... Ne smatram da oni govore nepravilno, ali istina je da se tamo govori potpuno drugačije, nego na sjeveru Srbije.
Skokni nekad do Pirota ili Vranja da vidis kakav je njihov lokalni govor.Em sto ih nista ne razumes,em sto su to pisijade od izraza :D
Slazem se s tobom Beket,potpuno je besmisleno bezati od svog lokalnog govora u razgovoru s prijateljima,mada opazam novi trend kod mladih ljudi koji se trude da govore najpravilnije i u bliskom drustvu ,pa mi to ponekad ispadne smesno jer nisam navikao na takav govor kod njih.Bar je tako ovde u Nisu,koji je inace poznat po gramaticki nepravilnom izrazavanju.
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ocelot 08. Februar 2009. u 17:37
ja baš volim kada se nađem u društvu gde svako različito govori tj. dolazi iz drugog kraja..

time jako ne volim kada neko u takvoj situaciji ispravlja drugog (akcentovanje pogotovu) jer isto tako smatram da je to čisto pretvaranje kada neko menja svoj govor zbog drugih (moj drug/cimer je takav :D )

jeste da i ja jedva razumem neke ljude iz leskovca kada razgovaramo, ali ih nikada nisam ispravljao nego mi je prosto bilo zanimljivo što govorimo isti jezik na različite načine
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Februar 2009. u 23:13
--------NO COMMENT--------------
--------NO COMMENT--------------
--------NO COMMENT--------------

Srednjoškolci (ne)dovoljno pismeni
21. februar 2009. | 00:46 | Izvor: B92 
Beograd -- Kao uzroci nepismenosti srednjoškolaca u Srbiji navode se slabosti školskog plana i programa, nezainteresovanost učenika za čitanje, kao i način života.

/.../

Mali test za učenike

Ekipa Jutarnjeg programa B92 posetila je Prvu beogradsku gimnaziju i postavila nekoliko pitanja.

Da li se kaže plačući ili plakajući?

- Plakajući. Zbog glagola plakanje, nastaje plakajući.

- Kaže se plačući. Ne znam tačno, postoji glasovna promena, zbog toga se menja "k" u "ć".

Pravilno je reći "plačući". Glagolski prilog sadašnji gradi se dodavanjem nastavka "ći" na treće lice množine prezenta glagola koji u ovom slučaju glasi "plaču".

Da li se kaže delikvent ili delinkvent?

- Delikvent, bez "n".

Pravilno je reći "delinkvent" jer ova reč potiče od latinske reči "delinquere".

Da li se glagol "trebati" menja po licima?

- Da, menja se.

- Kada mi nešto trebamo, onda se menja, a trebalo bi uraditi nešto i treba da uradim nešto, tad se ne menja.

- Kaže se trebalo bi, treba da, ja trebam da - tako se ne kaže; ali kao glagol može da se menja - trebam, trebaš, treba.

Kao glavni glagol "trebati" se menja po licima, a kao pomoćni ne.

izvor: b92

--------NO COMMENT--------------
--------NO COMMENT--------------
--------NO COMMENT--------------
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 23. Februar 2009. u 02:03
 ^^
Nije ništa čudno što se tiče rezultata ovakvih anketa po školama.

U osnovnim školama se gramatika objašnjava, ali očigledno nedovoljno, jer je rezultat poražavajući. :redface: :-X A u srednjim školama se već decenijama ništa ne radi po tom pitanju-gramatike nema u planovima i programima za srednju školu, već se izučava isključivo književnost. ::)
Stvarno je teško objasniti zašto se u planovima i programima za srednju školu ne nalaze i gramatičke partije. :neznam:


Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 23. Februar 2009. u 09:41
Ma opšta kultura je ispod svake kritike. Kakvi planovi i programi? Ko da ih drži? Mislim, svaka čast pojedincima, jer polako bivaju izopšteni iz društva zbog toga što su ostali dosledni opštoj kulturi i znanju.
Hajde, molim te, već smatram da se vesti čitaju na nekom drugom jeziku, koji nazivam RTSrpskim. Akcenti su definitivno unakaženi devedesetih godina, da bi sada prešli na ovo što je beket okačila.
Evo jednog priloga o tome kako se na kraju Dnevnika speluje web adresa Radio Televizije Srbije. Pisaću srpski, onako, kao po Vuku (piši kao što govoriš...)

dabljudabljudablju tačka ertees tačka r s
ili tačnije
даблјудаблјудаблју тачка ер те ес тачка р с

(u prevodu www.rts.rs)

Sad, učeni ljudi, objasnite mi kakva je to pismenost kada se jedna web adresa izgovara na tri izmešana načina? Prvi deo je 'pomodarski' spelovan na engleski način, drugi deo na način kako se u srpskom jeziku čitaju latinična slova, a treći i najkraći deo je pročitan na ćirilični način, sa sve neodređenim glasom koji stoji iza svakog suglasnika.
Tačke su tačke, i tačka! Dobro, moglo je da se kaže i 'dot' kad već može dablju itd.

Još da dodam opasku Douglasa Adamsa (autor urnebesnog Autostoperskog vodiča kroz Galaksiju) kako je www jedina skraćenica koja se čita duže od onoga šta ta skraćenica skraćuje. Probajte i sami, da li je možda brže izgovoriti World Wide Web ili www (dabljudabljudablju).
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Sale 23. Februar 2009. u 11:42
er te es tacka rs :lmao:  :lmao:  :lmao:
Smesno ali zalosno,kakva drzava takva televizija,bolje i ne ocekujem  ???

Mozda sam mladji pa me pamcenje ne sluzi toliko dobro,ali se ipak secam one bakice Dusanke Kalanj (nekadasnja spikerka vesti na RTS-u),e to je bila muzika za usi  :first:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 23. Februar 2009. u 12:36
Lepo se sećaš, svaka čast. Žena je jedna od poslednjih dobro učenih spikera, bar po nekom mom skromnom mišljenju kao gledaoca.
Ruku na srce, Vlada Jelić se dobro i trudi da održi neki nivo, ali većina je ..  :bang: Devedesetih je Dnevnik bio ne samo izvor nepismenosti, već i sajam govornih mana. Ne bi me iznenadilo da sam video i Šojića kako vodi Dnevnik. :lmao:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 23. Februar 2009. u 13:56
Ipak nije sve tako crno, bar što se tiče elektronskih medija.
Primećuje se pomak po ovom pitanju u poslednje, recimo 2 godine. Većina TV kuća je zaposlila ljude sa zavidnom opštom kulturom i obrazovanjem. Ipak nam sada vesti prezentuju spikeri sa solidnim znanjem akcenata... ;) To je ipak ohrabrujuća vest... :jupi:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 17. Mart 2009. u 01:17
fraza "u smislu ove teme" toliko je rogobatna i prazna, ali tipična - nažalost - za mnoge kvazinaučne tekstove, naročito pravne i administracione ujdurme kojima se popunjava nepostojeći sadržaj... preporučujem izbegavanje pomenute fraze! a inače, što se tiče stila, veoma je loše ponavljati istu frazu /nevažno koju/ u samo par rečenica!
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: pavlovic 17. Mart 2009. u 01:18
Hehe fakultet i zakoni mi isprali mozak beket :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Maj 2009. u 21:24
--- mali podsetnik ---

osim ako nije deo zvaničnog naziva institucije ili države, svi pridevi na -ski pišu se malim slovom (jugoslovenske republike, kineska ambasada, itd.)

isto se odnosi na prideve na -čki
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: jocozr 19. Maj 2009. u 22:01
Banatski se piše velikim slovom,ipak je to Banat  :P :lmao: :lmao:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 19. Maj 2009. u 22:06
Ako je vlastito ime, onda se ipak piše velikim slovom. Npr. Banatski Karlovac.

Nama oblaci toliko znače da im čak dajemo i imena, pa sam tako ja ovaj današnji nazvao "Beogradskim oblakom", iako je to gramatički nepravilno. )
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Maj 2009. u 22:45
Nama oblaci toliko znače da im čak dajemo i imena

da, to je okej, narocito ako se stavi pod navodnike ;)

u drugim postovima je danas bilo masovno, pa reko da podsetim...
/na forumima je sve dopusteno, ali bolje da ne predje u naviku/
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Boda Tajson 03. Jul 2009. u 10:58
jul, juli ili oba?

da li se Oluja moze pisati velikim slovom kao znak postovanja. Pitam zbog Kimija ;D
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 03. Jul 2009. u 11:29
da, Pravopis dopusta oba oblika u nominativu, ali nepotrebno zbunjuje, posto su svi ostali padezi prema ovom kracem obliku /jul, jula, julu... - isti princip vazi i za prethodni mesec/

i da, sve sto je jedinstveno i neponovljivo - treba da se naglasi velikim slovom /koliko mi je poznato, uragana i oluja ima mnogo i da bi ih razlikovali - neki ljudi im daju imena, a ime kao ime uvek se pise kako se pise/

ovaj forum /hm, pardon: ovaj Forum/ - u poslednje vreme mnogo popularizuje velika slova /ona greska sa suncem se bas primila/

Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 03. Jul 2009. u 18:44
da li ce sinuti Sunce i kada ce biti ono sto teba u julu, avgustu,kada vec nije bilo u junu?

Sija Sunce, a kiša lije.
/.../
'U Beogradu je sunčano i toplo, samo iznad RHMZa je jedan mali kišni oblak...'

po hiljaditi put ponavljam: to sto se zove Sunce i pise velikim slovom - to ne mrda nigde!
(kako bese? sta se oko cega okrece...?
btw, ima jedna knjiga pod naslovom KAD JE SUNCE BILO BOG
- cak i u tom slucaju sunce i bog idu malim slovima, posto je "bilo" - vise nije)

a ovo sto mi vidimo - to je sunce, koje greje ili ne greje, ponekad se sakrije iza oblaka, ponekad przi, itd.
i onda imamo suncano /malim slovom/ ili oblacno vreme...

kako ste krenuli, jos malo pa cete i "oblak" pisati velikim slovom...  :(
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Kimi 03. Jul 2009. u 19:48

da li se Oluja moze pisati velikim slovom kao znak postovanja. Pitam zbog Kimija ;D

 :lmao: :lmao: :P

Ja Oluje pišem velikim slovom samo zato što ih volim,a po poravilu bi trebalo malim  :) ;D.......Nema veze,profesorka mi nema profil na SERBIANMETEO,tako da ne može da vidi da pišem velikim slovom  ??? ??? :lmao:.....
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 03. Jul 2009. u 20:53
okej, Kimi, necemo da uznemiravamo tvoju Profesorku, mada nije tesko naci doticnu u tako malom gradu... ;)

treba ipak razmisliti da li cemo da pisemo velikim slovom sve sto volimo:

npr. "Podelila sam Ručak sa svojim Mačorom."

/nesto tu ne valja? ... mislite da ja manje volim svog macora ili rucak?!

hm, da... to se svakako ne moze izmeriti/
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 04. Jul 2009. u 07:33
Teško je izmeniti neku naviku, beket, čak i kada je pogrešna. Ponekad vodimn račina, ali desi mi se da račun vodi mene.
Što se ručka tiče, neka slova budu velika, mala, važno je da je mačor bio za ručak. Ali šta je bilo posluženje? Ručak ili mačor? :lmao:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: gencic 04. Jul 2009. u 12:10
Mene zanima jedna stvar koja se mnogo provlaci kroz govor.Kaze neko: ''Slagao si me...'' , a koliko znam glagol se zove u infinitivu lagati, dok slagati ima sasvim drugo znacenje?
Sta je tu pravilno?
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 04. Jul 2009. u 14:48
u infinitivu lagati, dok slagati ima sasvim drugo znacenje?

mislis da taj sto je jednom slagao, nikad pre nije lagao, niti ce opet ???

ali nema tu nikakve gramaticke greske!
zbunio si se zbog homonima, koji se cak razlicito izgovaraju:

slagati - lagati
sloziti - slagati

razlika je u trajanju radnje /strucno receno, to su svrseni i nesvrseni glagoli/
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: gencic 08. Jul 2009. u 14:47
Pa da.... skroz sam se sludeo! U svakom slucaju hvala...
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Kimi 27. Jul 2009. u 00:45
Evo dve nedoumice....Zna se kako se ispravno izgovaraju,ali ljudi u mom kraju a pretpostavljam i u ostatku Srbije ne govore tako
Pravilno se kaže asfalt,ali ja uvek čujem da kažu asvalt.
Ili na primer umesto Žvizdi,kažu Zviždi...  :) :)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: JOPA 25. Avgust 2009. u 10:58
Pravilno se kaže asfalt,ali ja uvek čujem da kažu asvalt.
Ili na primer umesto Žvizdi,kažu Zviždi...  :) :)

Tako i kod nas... Ima još puno toga samo se sad ne mogu na brzinu sjetiti... ;)
Neki ljudi, čuo sam, uglavnom stariji, kažu i zvižđi ili žvižđi... :blahblah: :lmao: :selam:
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 03. Septembar 2009. u 21:11
--- piši kao što govoriš --- piši kao što govoriš --- piši kao što govoriš --- piši kao što govoriš ---

ispravno je: napitak - napici, želudac - u želucu, apsorbovati, itd.

uglavnom je problem zbog onog jednačenja suglasnika po zvučnosti i gubljenja suglasnika, jer kad se pored -c- /koje je postalo od -k usled druge palatalizacije/ tu nađe nađe neki višak koji ne izgovaramo, a glas -c- već sadrži elemente glasa -t- ili -d- (obezvučenog)... itd. itd. /sad davim...  :-X/
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Septembar 2009. u 21:43
postoji bitna razlika između baštovanstva (vrtlarstva) i povrtarstva :)

ne bih mogla tako lako da objasnim zašto se -L- pojavljuje u vrtlarstvu, a ne i u povrtarstvu, ali to slovo definitivno nedostaje u poslednjoj reviziji naslova rubrike...

međutim, veoma je zanimljiva razlika u shvatanju ovih reči između (ne samo prostorno?) udaljenih sagovornika:
vrt i bašta su nekad bili zvanično sinonimi u srpskohrvatskom jeziku, ali - pošto je bašta reč turskog porekla, logično da nije bila tako rasprostranjena na zapadu, tj. u današnjem hrvatskom, a kod nas su se ti sinonimi izdiferencirali: vrt asocira samo na cveće, eventualno na neko žbunje ispred nekakvog kraljevskog zamka, a bašta je mesto gde se gaji povrće, jelte... /tu je kriva i činjenica da se retko isti ljudi bave i cvećem i povrćem/

dodaću još zanimljiv spisak prevoda te reči na dvadesetak jezika, pošto se upravo bavim bibliografijom koja tu reč sadrži:
mađ. kert, polj. ogród, nem. garten, fr. jardin, eng. garden, mak. градина, šved. trädgård, špan. jardín, port. jardim, it. giardino, slov. záhrada, hol. tuin, tur. bahçe, dan. have, češ. zahrada, rum. grădina, slovenački vrt... grč. Κήπος, fin. Puutarha

Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 17. Septembar 2009. u 09:24
Pošto nisam neki lingvistički 'umetnik', voleo bih da znam poreklo jednog malenog jezičkog apsurrda u srpskom jeziku. Imam svoju ideju, ali bih voleo da vidim i neki pravi odgovor.
U pitanju je odnos između vlastitih imena i odgovarajućih prideva.
Kraljevo - kraljevački
Valjevo - valjevski (a ne 'valjevački', kao što se ptprinceza i ja šalimo)
Da li je ovajizuzetak zbog treće imenice:
Kralj - kraljevski
U stvaranju srpskog jezika, mnogo kasnije je nastala vlastita imenica Kraljevo, ali čak i da je ovaj grad zadržao svoje staro ime, odgovarajući pridev bi bio u istoj 'dubiozi' (Karanovac - karanovački).
Ko ovde ispada iz pravila? Ili, još bolje pitanje: imamo li dvojaka pravila za ovo?
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 17. Septembar 2009. u 18:35
kralj - kraljevski
Kraljevo - kraljevački
Valjevo - valjevski


odlični primeri, koji sami sve objašnjavaju!
tvorba reči je prepuna takvih 'nepravilnosti', bolje reći - nelogičnosti... i to nije samo kod nas!
morfologija, kao deo gramatike, koliko sam ja shvatila - nikad nije propisivala pravila, nego je pre opisivala postojeće pojave!

naravno da je ovo "kraljevački" blesavo: neki stranac koji slabo zna srpski pomislio bi na osnovu tog prideva da se mesto zove "Kraljevac" /kao Boljevac - boljevački, Kragujevac - kragujevački/, a deca tek imaju veoma kreativan običaj da izmišljaju reči po uzoru na neke druge, te otud i to "valjevački"...

dakle, sve što se ustalilo u jeziku predstavlja takođe deo jezičke norme, koliko god odstupalo od paradigme... to je ono što i deca i stranci uče tek iskustvom, a mi o tome i ne razmišljamo dok se ne suočimo s njima -
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 25. Septembar 2009. u 22:14
Kimi, imena dana piši malim slovom.

/Možda uči nemački? i ima peticu?  :-[/
Kimi ima svoj sistem ekspresije, ne vredi s njim o tome raspravljati. Recimo da se to zove 'Kimijev serbometeo pravopis' ??? koji takođe uključuje barem desetak ponovljenih emotikona, tek da se bolje vide  :-:

 :crutch: ... ali zabrinjava kad ostali krenu da ga kopiraju, to već nikako ne valja!!!  :sos:

a sad i ja nagomilala ove sličice, kao da emocije ne mogu da izrazim rečima /po Kimijevom pravopisu: Emocije, Reči?/

:lmao: :lmao: :P

Ja Oluje pišem velikim slovom samo zato što ih volim,a po poravilu bi trebalo malim  :) ;D.......Nema veze,profesorka mi nema profil na SERBIANMETEO,tako da ne može da vidi da pišem velikim slovom  ??? ??? :lmao:.....

okej, Kimi, necemo da uznemiravamo tvoju Profesorku, mada nije tesko naci doticnu u tako malom gradu... ;)
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Kimi 25. Septembar 2009. u 23:15
Pa ja sam ove reči pisao prvo velikim slovima iz šale, ali sada mi je to prešlo u naviku postao sam specifičan po ovome,.....znam ja vrlo dobro da je to pravopisna greška  ;)  ;),ali tako sam navikao i tako sad i pišem,kome smeta šta da radim  ??? ???.....

Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: JOPA 25. Septembar 2009. u 23:16
Pa ja sam ove reči pisao prvo velikim slovima iz šale, ali sada mi je to prešlo u naviku postao sam specifičan po ovome,.....znam ja vrlo dobro da je to pravopisna greška  ;)  ;),ali tako sam navikao i tako sad i pišem,kome smeta šta da radim  ??? ???.....



Imaš pravo. Sve paše dok ne dođe VIKANJE I VELIKA SLOVA. :D
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 22. Novembar 2009. u 20:51
ima još jedan način (ne)pismenog "vikanja": preterana upotreba znakova uzvika

 :hitna:

/poslednjih godina inače karakteristična za kvazi-senzacionalistički stil nekih naših dnevnih tabloida, tj. onog što "liči na novine", lako se vari - ako imate dobar stomak, a verovatno se kupuje više od drugih - zato što manje košta/

znak uzvika se inače u književnom i novinarskom kanonu koristi vrlo retko, samo u slučajevima kad treba nešto stvarno naglasiti, kad je sadržaj zaista iznenađujući, itd.

/pomenute novine to uglavnom ubacuju kad neki trač hoće da naduvaju, a pošto su toliko lenji da trućaju i dalje izmišljaju - oni samo umesto tačke ubacuju taj nesretni znak uzvika/

nažalost, ista fora se sad pojavila u aktuelnoj prognozi na ovom forumu -  :!:
/a to je već alarmatna pravopisna greška!/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Brandzi 31. Januar 2010. u 23:09
Imam pitanje za beket :)

Šta je pravilno?

1999-2000. ili 1999.-2000.

Meni se sve čini da sam učila da je pravilno 1999-2000. i da je priča bila da crtica u tom slučaju vrši funkciju tačke.
Pošto pišem neke bitne stvari, ne bih da pogrešim pa rekoh da pitam.
Hvala :)

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 01. Februar 2010. u 10:35
pravilno 1999-2000.

tako je, dobro se secas -

u principu se ne stavljaju dva znaka interpunkcije jedan pored drugog:
uvek se brise onaj manje bitan, cak se brise tacka posle rednog broja ako treba zbog neceg drugog da ide zarez...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Februar 2010. u 20:08
- MALI PODSETNIK -

ima jedna sitnica u kojoj svi greše, pa zato nije mnogo ni velika ni čudna greška, ali reč je prilično frekventna u meteo izveštajima, zato nije zgoreg objasniti zašto se pre/popodne piše nekad odvojeno, nekad zajedno:

kao pojam - to je imenica i zato je to jedna reč:
npr. Čitavo (nedeljno) popodne sam proveo na reci.
Proveo sam tamo čitavo poslepodne.
To prepodne je rezervisano za tebe.

ali kao odredba za vreme, to je skraćeno od - posle podne i zato se piše odvojeno:
npr. Idem u šetnju po podne.
Idem u šetnju posle podne.
Posle podne ću se videti s njim.

Pre podne je bilo malo kiše, ali popodne je bilo lepo.
/ovo poslednje može i drugačije da se shvati: Po podne je bilo lepo. - ali većina drugih slučajeva je jasna/

NEISPRAVNO: "Najtopliji dani sledece nedelje trebali bih biti cetvrtak i petak"

delimicno ISPRAVNO: Najtopliji dani sledece nedelje trebali bi biti cetvrtak i petak

ISPRAVNO: Najtopliji dani sledece nedelje trebalo bi da budu cetvrtak i petak

Ja ne sedim na Suncu, jer ću da ispržim tur... Zato sedim na suncu, tj. osunčanom mestu.
Da, moje Sunce je obično astronomski pojam. Međutim, zemlja i Zemlja imaju sličnu razliku

za one koji su uporni da SUNCE u svakoj rečenici i u svakom kontekstu označavaju velikim slovom - samo jedna mala provokacija:

šta mislite, kako se piše iskaz - 'SEDIM NA SUNCU' ???

inače, pisanje velikog slova u naslovima i kod nas je poslednjih godina pod uticajem američkog pravopisa (koje je valjda pretrpelo uticaj nemačkih uzusa), a koje se npr. veoma razlikuje od britanskih navika...
dakle, kod naslova, parola i slogana - nema razloga da sva početna slova budu velika!

ima jedna stara začkoljica sa onim što sad već piše na mnogim radnjama gde se nude gotova jela: ZA PONETI -

i kad me pitaju u pekari "za poneti ili za ovde?", ja obično iskuliram i kažem prosto - da, poneću, spakujte mi, molim vas, hvala, itd. - ne mogu prosto da prevalim preko usta to "za poneti"...

takva fraza kao što je "ZA PONETI" - nije uopšte nova u istoriji srpskog jezika /Dositej Obradović je često koristio slične konstrukcije, ali treba znati da u njegovo vreme naš jezik još nije bio kodifikovan/, i dugo se nije pojavljivala kod nas: tek negde 90-ih, kad su nastali ti kiosci brze hrane... /pre toga su bile samo viršle u crvenim kioscima :) /

ali i ta greška ima neke logike: pošto je od PONETI teško napraviti glagolsku imenicu (reč koja bi označavala pojam za aktivnost), onda taj glagol više i nije glagol, itd.

npr. nije greška reći da je nešto za odnošenje, da je nešto drugo za gledanje (lepo ili ne), itd. itd.

dakle, umesto - za očekivati je - bolje reći "može se očekivati" ili "treba očekivati"
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Kimi 19. Februar 2010. u 20:24
Evo Beket ako možes da mi pomogneš ovo jedne stvari  :)  Da li je pravilo da se kaže bici ili bitki (iz istorije  :) ) :?: :?: Ja lično mislim da se mogu upotrebiti i bitki i bici :-\
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Februar 2010. u 20:34
Da li je pravilo da se kaže bici ili bitki

da, po zvaničnom pravopisu pravilne su obe varijante - ali ipak je u ovom slučaju bolje reći "u bici kod Angore", npr.

/a u mnogim drugim slučajevima sve češće odbacujemo to staroslovensko pravilo palatalizacije i otud konfuzija... drugi put možda navedem konkretne primere/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 19. Februar 2010. u 21:50
Ajd' kad smo već kod istorije, da postavim i ja jedno pitanje...
Da li je pravilno reći "srednjevjekovno" ili "srednjovjekovno" ? Ja sam bio ubijeđen da je pravilna ova prva varijanta sa "e", ali sam nedavno čuo da su pravilne obije varijante...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Februar 2010. u 22:44
Da li je pravilno reći "srednjevjekovno" ili "srednjovjekovno" ? Ja sam bio ubijeđen da je pravilna ova prva varijanta sa "e", ali sam nedavno čuo da su pravilne obije varijante...

naprotiv: pravilno je samo ovo sa -o-

cak je i zvanicna hrvatska varijanta - srednjovjekovno /u znacenju - iz perioda srednjeg veka/, mada mnogi tu grese...

isto znacenje prvog dela slozenice stoji i u recima: srednjoskolski, srednjoevropski, itd.

a u slucaju sa pocetnim srednje-
prvi deo slozenice je rezervisan za stvari koje su u principu osrednje:
npr. srednjerazvijen, srednjeproduktivan i sl.
/mada se retko ove reci mogu naci u publikacijama: obicno ih pisu odvojeno/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 09. Mart 2010. u 22:17
ne valja: u košavskom područiju-
treba: u košavskom području
/reč: područje/

ne valja: sumljivo
-- treba: sumnjivo
/od reči: sumnja/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: dikile 09. Mart 2010. u 22:22
Ok beket ispravlja se odmah. Dobro je da neko kontroliše naše piskaranje.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Amaterko 11. Mart 2010. u 23:25
Intezitet  :-: Intenzitet

 ;) :) :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ciklon 11. Mart 2010. u 23:33
A kako se pravilno kaze Irak ili Iran?  :lmao: :rofl:
Sala mala drugari,stvarno volim ovu temu,dobro je da imamo nekog ko kontrolise ovo nase silno piskaranje!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 07. April 2010. u 09:20
A kako se pravilno kaze Irak ili Iran?  :lmao: :rofl:

Kaže se Irac! :lmao:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 17. Jul 2010. u 17:32
pisala sam već o tome u ovoj rubrici, ali možda nije zgoreg da vas podsetim:

potencijal je malo nezgodan i nepravilan:
ja bih / ti bi / on bi
mi bismo / vi biste / oni bi

& potpuno je logična stvar da se sve ujednačava na najfrekventnije "bi" ...
/samo što u tom slučaju ne znamo ko šta radi!/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: any 18. Jul 2010. u 20:28

poneh ili ponesoh?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 19. Jul 2010. u 08:59
poneh ili ponesoh?

Ne znam, ali neću da moj posti ispadne da preskačem tvoje pitanje. Samo mi pade na pamet jedna lepa pesma Duška Radovića, koju sam vrlo radi čitao svojoj dečici (sada je oni čitaju sami), iz knjižice 'Nije-jeste'.

Slonovi ne volu
da ih noge bolu.
Kad se samo setu
i oni poletu
da ne idu peške,
i to nema greške!

Gde je greška?

Ne kaže se volu, nego vole
I be treba bolu, nego bole
I ne ide setu, nego sete
I ne valja letu, nego lete.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Jul 2010. u 11:39
poneh ili ponesoh?

"poneh" - naravno, zato što se aorist gradi od infinitivne osnove - "poneti":
"ponesoh" bi bilo od "ponesti" - što je nepravilno /devijacija zbog prezentske osnove "ponesem"/

isto važi i za - doneti, odneti i sl.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Jul 2010. u 11:44
jedna lepa pesma Duška Radovića

on je bio majstor! u pesmici se zapravo poigrava dijalekatskim oblicima, koja su 'gradskoj' deci nekad bila zanimljiva i smešna... uostalom, lepo se to sve rimuje -

a ova prethodna nedoumica spada već u frekventne 'urbane' greške, pošto nije uticaj lokalnih govora, nego prosto tendencija ka ujednačavanju paradigme -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: any 19. Jul 2010. u 13:48
hvala na odgovoru!
evo još jedne nedoumice:
naime, najčešće od beogradjana na pitanje "gde si ?" dobijem odgovor..."evo sam"...ili "eno su"...moje mišljenje je da je ispravno "evo me" i "eno ih"...to mi užasno para uši, ali ih ne ispravljam...jako je učestala pojava...
šta je ispravno?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Jul 2010. u 16:26
najčešće od beogradjana na pitanje "gde si ?" dobijem odgovor..."evo sam"...ili "eno su"...moje mišljenje je da je ispravno "evo me" i "eno ih"...
ne vidim ovde ništa nepravilno, pošto bi "evo sam" bilo valjda skraćeno od "evo, tu sam" -
ali iskreno rečeno, nisam nikad čula tu varijantu, mora da je to neka nova moda?

na to staro kolokvijalno pitanje /umesto pozdrava/ - "ej, gde si" /čak bez upitne intonacije/ - pre dvadesetak godina se u beogradu stvarno odgovaralo tako 'iskreno' - "evo me", ali valjda je taj već besmisleni lanac pitanja i odgovora potpuno izgubio smisao čestim ponavljanjem...? nisam sigurna -

dakle, svaka generacija ima svoje konvencije, a naročito mikrojezičke zajednice, u šta spada i žargon konkretnog grada; sleng se inače toliko brzo menja iz godine u godinu da niko ne stiže da to ozbiljnije prouči i niko sa strane ne može /niti pokušava/ da im nametne pravila kao što ih gramatičari nameću standardnom jeziku - tako da pravila određuju sami govornici, a i to je podložno promenama i varijacijama...

a što se tiče ozbiljnog pitanja "gde si?" - koje se obično postavlja ljudima preko mobilnog, na to se - koliko se sećam tih tuđih razgovora iz autobusa - uglavnom odgovara sa "evo me kod hajata", na primer... a čak i da kaže "evo sam kod hajata" - to je opet skraćena varijanta od "evo, ja sam sad tu kod hajata, pa se vidimo za pet minuta" -

u stvari, moguće da je ovde zapravo neka suptilna razlika u značenju, jer kad neko kaže "evo me kod buvljaka" - to je neutralno, a ova druga varijanta valjda znači da ga neko tamo s druge strane - očekuje da stigne?  :-\

nisam sigurna, ali već se mnogo puta ispostavilo u ovim nedoumicama da je jezik pametniji od nas...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 20. Jul 2010. u 16:17
komparativ, tj. poređenje prideva - ponekad stvara problem, pošto se i tu po analogiji masovno greši:

u primerima kao što su:
jak - jači, mlad - mlađi, drag - draži, sladak - slađi, kratak - kraći, debeo - deblji, brz - brži, tih - tiši, dubok - dublji, itd. --- uglavnom niko ne greši, koliko god da su i tu neki nastavci koji menjaju osnovu raznim glasovnim promenama...

ali često se greši kod ovih primera:
visok - viši /ne: višlji/
gorak - gorči /ne: gorčiji/
strog - stroži /ne: strožiji/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Kimi 20. Jul 2010. u 16:37


ali često se greši kod ovih primera:

strog - stroži /ne: strožiji/


E posebno ovaj Beket  :) Na ovom greše skoro svi  :redface: :redface:

Beket,šta je ovde ispravno...  :-\ :-\

Oni su zarobili 150 taoca.

Oni su zarobili 150 talaca.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 20. Jul 2010. u 16:53
a ovo je isto kao ono gledalac - gledaoci /o čemu sam već pisala/

ukršaju se paradigme u jednini i množini, pa otud greške u svim pravcima:
dakle, jedan gledalac /ne gledaoc/ i jedan talac /ne taoc/ - (nominativ jednine)

dva, tri gledaoca/taoca (ostaci nekadašnje dvojine*)

ali - pet gledalaca/talaca i sto pedeset gledalaca/talaca -
kao i - tamo ima puno gledalaca/talaca - (to je sve genitiv množine)

ali - tamo su taoci zarobljeni, a gledaoci ne mogu da im pomognu (nominativ množine)
/naravno, glupi primeri, ali nadam se da je barem gramatika jasna/

*možda je za sve kriva ova dvojina, pošto zvanično više ne postoji u slovenskim jezicima /osim slovenačkog/, tako da tu kategoriju gramatike /naročito školske/ retko pominju -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 20. Jul 2010. u 21:12
ali često se greši kod ovih primera:
visok - viši /ne: višlji/

Kad si već navela ovaj primjer, u Crnoj Gori ljudi masovno griješe. Ali ne kažu "višlji", nego "visočiji". Makar 80% ljudi tu griješi. :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 21. Jul 2010. u 09:12
u Crnoj Gori ljudi masovno griješe. Ali ne kažu "višlji", nego "visočiji". Makar 80% ljudi tu griješi. :)

A možda i ne. Ne znam, ali mislim da je izraz 'visočiji' odlika crnogorske varijante našeg jezika. Možda nije književno, ali je bar kolokvijalno. Mislim, ne kaže se 'visočija školska sprema'. :nelupaj:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Jul 2010. u 19:29
taj primer greške 'visočiji' /tipično za crnogorske govore, bez obzira gde žive njihovi pripadnici/ stoji u svim gramatikama nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika, a pominju to i ovi naši noviji priručnici, pošto se navike prenose s kolena na koleno...
/činjenica je da su i mnogo ranije pojedinci ne/svesno isticali svoje poreklo upravo takvim primerima/

ali ne znam da li je to sad tamo ušlo u kanon.../?/

- i da... simpatično kako se taj pridev najčešće javljao u muškom rodu, barem koliko se ja sećam:
naravno da nema 'visočije' škole, niti zgrade, još manje đevojke... /možda grešim? a možda se to posle samo dupliralo/

- ali uvek sam JA visočiji OD NJEGA, a on je niži od mene /ovo poslednje se ne priča, to se podrazumeva/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 21. Jul 2010. u 20:08
ali ne znam da li je to sad tamo ušlo u kanon.../?/

Nije...

- ali uvek sam JA visočiji OD NJEGA, a on je niži od mene /ovo poslednje se ne priča, to se podrazumeva/

Upravo u tom slučaju. ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 05. Avgust 2010. u 20:23
 :kick:
hm, i dalje se na ovom forumu piše - "idalje"

i još nešto: ono SUNCE koje se piše velikim slovom - to ne mrda nigde, koliko znam... stoji na svom mestu čak i kad je ovde ili negde drugde - noć... pa i kad se krije iza oblaka! /a u svim drugim slučajevima piše se - malim slovima/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 05. Avgust 2010. u 20:42
Da, oko toga je već bilo priče. Usput, prijateljski savjet: nemojte da "nemoj te" pišete odvojeno. Važi i za ostale slične situacije kad ljudi odvojeno pišu "će mo", "odgovori te".
Nije strašno griješiti, čovjek uči dok je živ. :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 05. Avgust 2010. u 20:48
i još nešto: ono SUNCE koje se piše velikim slovom - to ne mrda nigde, koliko znam... stoji na svom mestu čak i kad je ovde ili negde drugde - noć... pa i kad se krije iza oblaka!

Moram malo da dodam poetičnosti. :) Naravno, priznajem grešku.

/a u svim drugim slučajevima piše se - malim slovima/

Hoćeš da kažeš da se imenice "Sunce", "Zemlja", "Mjesec" pišu malim slovima ? To već nisam znao...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 05. Avgust 2010. u 21:00
imenice "Sunce", "Zemlja", "Mjesec"

ako se ne odnose na astrološke pojmove, onda svakako - malim slovima!

/za komentare na ovom forumu uglavnom sam sigurna da se pomenuti pojmovi tiču samo onog što se vidi iz naše male, zemaljske perspektive, ali bilo je nedoumica u tekstovima koje je za portal pisao ptprince - a on je dobro upamtio tu razliku i pazio da ne pogreši; a kad je trebalo tu dati primedbe - prosto nisam mogla, pošto ne poznajem tematiku o kojoj je pisao!/

važno je zapamtiti princip: zvanični astrološki, geografski i administrativni pojmovi pišu se velikim slovom, a sve ostalo malim -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 05. Avgust 2010. u 21:02
Hvala na detaljnom objašnjenju.

ako se ne odnose na astrološke pojmove, onda svakako - malim slovima!

Ili "astronomske" ? :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 05. Avgust 2010. u 21:07
Ili "astronomske" ? :)

i astrološke i astronomske!

btw, odvajanje naglašenog znaka interpunkcije karakteristično je samo za francuski pravopis... ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: drugcee 21. Septembar 2010. u 12:40
Imam jedno pitanje.
Elem, čuo sam da se u matematici koristi izraz zaokrugliti (odnosi se na svođenje decimalnog broja na određen broj decimala) umesto izraza zaokružiti (u smislu omeđiti kružnicom).
Da li je korišćenje izraza zaokrugliti pravilno u ovom slučaju ili ne?
Čuo sam jedno objašnjenje da se zaokrugliti koristi samo uz povratnu rečcu 'se'...
Unapred hvala
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Septembar 2010. u 15:54

evo nekih izvoda iz rečnika SANU (tom šesti, objavljen 1969):

zaokrugliti - I.1. dati nečemu zaobljen oblik;
                2.a. povećati neku površinu; b. dopuniti do okruglog broja
/.../
zaokrugliti se - 1.a. postati okrugao, uobliti se; b. ugojiti se;
                     2.a. dopuniti se do okrugle brojke; b. uobličiti se.

zaokružiti - I.1.a. nacrtati krug oko nečega /.../ c. početi leteti oko nečega; 2. opkoliti;
                 3. isto kao 'zaokrugliti' (I.1. i 2.)
zaokružiti se - 1. dobiti oblik kruga.

dakle, leksikografija potvrđuje to što kažu matematičari, pošto su malobrojni i arhaični primeri u ovom trećem značenju; a inače je naučna terminologija u svakoj oblasti problem, naročito ako treba razgraničiti šta je šta i tu se lingvisti uglavnom ne mešaju...

/međutim, nije jezička greška: okrugla cifra ili zaokružen broj!/

Čuo sam jedno objašnjenje da se zaokrugliti koristi samo uz povratnu rečcu 'se'...
a ovo je ipak glupost ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 26. Oktobar 2010. u 20:11
ako je iko pomislio da je zbog onog našeg čuvenog nepostojanog a ispravno napisati - 'na Žabljku' - onda greši...

osim što je užasno teško izgovoriti ovako nešto, pravilo je da se ni geografska, ni bilo kakva vlastita imena - ne deformišu u padežima!

dakle: Žabljak, na Žabljaku -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: dikile 26. Oktobar 2010. u 20:35
ako je iko pomislio da je zbog onog našeg čuvenog nepostojanog a ispravno napisati - 'na Žabljku' - onda greši...

osim što je užasno teško izgovoriti ovako nešto, pravilo je da se ni geografska, ni bilo kakva vlastita imena - ne deformišu u padežima!

dakle: Žabljak, na Žabljaku -

Greška je nastala dok sam kucao , desava mi se, što je normalna stvar da u toku kucanja zaboravim neko slovo..
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 08. Novembar 2010. u 23:10
Citat
Možeš da downloaduješ

 :kick:

Citat
dabljudabljudablju tačka ertees tačka r s
ili tačnije
даблјудаблјудаблју тачка ер те ес тачка р с

(u prevodu www.rts.rs)

kakva je to pismenost kada se jedna web adresa izgovara na tri izmešana načina?

 :kick:

elem, ne samo što nismo adaptirali skraćenice za naš novi domen, nego nismo dobro prisvojili ni te strane reči...

a ipak, reč "daunloudovati" /u značenju "preuzeti fajl"/ ušla je u prvo izdanje novog rečnika stranih reči (Klajn-Šipka, 2006)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Mili-CQ 09. Novembar 2010. u 01:05
a ipak, reč "daunloudovati" /u značenju "preuzeti fajl"/ ušla je u prvo izdanje novog rečnika stranih reči (Klajn-Šipka, 2006)
Pre neki dan dosao jedan programer u kancelariju da objasni devojkama nesto oko slanja priloga za sajt...
Prvi put sam cuo da programer ne koristi rec download-ovati i upload-ovati!!!
Imo je jos dosta zanimljivih prevoda. :)
Koristio je sledece: Download-ovati = spustiti,spuštati... ; Upload-ovati = Podići,podižeš...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 21. Novembar 2010. u 17:06
Pa ja sad sto ucim iz nekih udzbenika(doduse jeste da je jedan iz 1968. godine), svuda se koristi termin barski sistemi.Baricki mi je nekako vise hrvatska varijanta, a i imamo jedno(ili vise?) mesto blizu BG-a, pa da ne bude da je ciklon iz Barica. :D

To ti je slicno kao da te pitam, da li je ciklon ili ciklona? Neka koristi kako ko voli. :D (tolerancija na nivou) :D

naravno da je kod nas ciklon, a kod komšija/susjeda - ciklona...

ali ovo drugo - hm!
naši stari rečnici ne navode te prideve u tom značenju, pa ni novi rečnik stranih reči...

doduše, zabeležena je odavno imenica bar - kao 'jedinica za merenje atmosferskog pritiska' -
tako je i u prvom tomu Rečnika SANU (iz 1959), gde postoji samo pridev barski - 'koji se odnosi na baru' ili na grad Bar -
/novija značenja vezana su za noćni klub/ - ali to je sve!

inače, nekad je postojao 'barometar' (prema francuskom), a još pre njega - 'baroskop' (po uzoru na nemački)

dakle, ako u meteorološkoj stručnoj terminologiji postoji /takođe nezabeležena i meni nepoznata/ reč - 'barika' - pored znanih bar i milibar, onda ima smisla i ovo 'barički', bez obzira da li se radi o našem ili susednom jeziku -

a možda je sve to nečija stara 'greška', tj. namerno diferenciranje od postojećih reči, kao u onom lepom primeru kraljevski - kraljevački?

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: gencic 21. Novembar 2010. u 17:12
Hvala na razjasnjenju.Ja sam koristio ovaj izraz baricki, sve dok nisam poceo da citam udzbenike u kojima stoji barski sistemi i to ne na jednom, nego na vise mesta.Bitno je da se zna sta je tacno, pa cemo se mi sluziti po volji. :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 22. Novembar 2010. u 14:56
Tek sad vidim raspravu na ovu temu na svom mestu.
U Srbiji se uvažava termin 'barički', dok je 'barski' dozvoljen i razumljiv (da ne teramo mak na konac).
Termini koji su nastali od pojmova vezanih za atmosferski pritisak ima još. Recimo, 'termobarički greben' (nigde još nisam čuo za termobarski greben, čak ni kod 'susjeda'). Dovoljno za podršku mojim tvrdnjama?
Ali, 'barički' ili 'barski' gradijent je vešto i solomonski rešen u terminu 'gradijent pritiska'. Kad ne znaš šta da odabereš između dva termina, smisli treći termin i sve ih zezni. ???
Šalim se. Uvaži barički. Najzad, znam da te pamet ne koči (iako je imaš), pa pitaj šta kažu profesori (naročito Ćurić). Živo me zanima. Ako ti oni kažu drugačije, i to pod pretnjom padanja ispita, javi mi da ne roknem i ja, te rasreši ovu zavrzlamu.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 22. Novembar 2010. u 18:59
naravno, stručna terminologija bilo koje oblasti nije usko lingvističko pitanje /kao što sam već više puta naglasila, naročito povodom onog lepog trik pitanja inspirisanog matematičkim terminima/

a to što leksikografi iz naše akademije nisu uvrstili 1959. nijedan udžbenik iz meteorologije, to ne znači da pridevi barski/barički danas ne postoje -

ali ako mi niko nije potvrdio da postoje imenice tipa 'barika/barica' ili glagol 'baričiti' - od kojih bi bila eventualno pravilno izvedena reč 'barički' - onda postoji samo jedno logično objašnjenje za ovakvu derivaciju prideva: oblik je nasumice i nepismeno izmišljen na osnovu nekog stranog izraza...
/a sigurno znate kako je to na engleskom i ko je uopšte izmislio te sisteme?/

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 23. Novembar 2010. u 10:30
ali ako mi niko nije potvrdio da postoje imenice tipa 'barika/barica' ili glagol 'baričiti' - od kojih bi bila eventualno pravilno izvedena reč 'barički' - onda postoji samo jedno logično objašnjenje za ovakvu derivaciju prideva: oblik je nasumice i nepismeno izmišljen na osnovu nekog stranog izraza...
/a sigurno znate kako je to na engleskom i ko je uopšte izmislio te sisteme?/

Nešto se ne sećam da je neki engleski tekst imao reč 'baric'. Zaista, u pravu si. Moraću da prelistam Bjerknesovu Dinamičku meteorologiju, to mi je nekako literatura koju mogu da pregledam za ove termine. Dakle, ako je čak i taj pridev neko izmislio, nije bio Englez. U ovom slučaju, to je Norvežanin.

Sećam se (možda sam i pominjao ovde, na forumu), kako je na jednom međunarodnom stručnom skupu (kojem sam prisustvovao u Bukureštu, maja ove godine), bila korišćena reč 'recommendable' (što bi u slobodnom prevodu bila reč 'preporučljiv', ali...) sve dok se za reč nije javila koleginica iz Irske, stavljajući primedbu da takva reč ne postoji u engleskom jeziku. Zaista, pregledajući MacMillana, nisam naišao na tu reč koju su izmislili ljudi kojima engleski nije maternji jezik.

Uvek se setim jedne lekcije u višem kursu engleskog jezika, u kojoj postoji sledeći dijalog (prevedn na srpski, da ceo svet razume):
- Da li u Australiji možemo govoriti engleski jezik?
- Da, ali morate prvo da ga naučite.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 23. Novembar 2010. u 18:38
Beket, verovatno si pisala o tome, ali da ne pretrazujem svih 14 strana... ukratko... da li je pravilno napisati u koliko ili ukoliko. I za jos jednu rec me isto to zanima, ali ne mogu sad da se setim koja je u pitanju... :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 23. Novembar 2010. u 19:45
ne, o tome do sada nije bilo reci, barem koliko se ja secam -

a kad se stef doseti sta je jos zanimljivo - bice i odgovora ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 23. Novembar 2010. u 19:54
Sam si već odgovorio. Evo ovdje:

Beket, verovatno si pisala o tome, ali da ne pretrazujem svih 14 strana... ukratko... da li je pravilno napisati u koliko ili ukoliko. I za jos jednu rec me isto to zanima, ali ne mogu sad da se setim koja je u pitanju... :)

Vjerovatno nikad ne bi napisao "u kratko...". :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Kimi 23. Novembar 2010. u 22:01
Beket još jedna nedoumica:

U tekstu u aktuelnim sam napisao:

''S obzirom''

ili je trebalo ''s'obzirom'' ? :D

Ja mislim da sam pravilno napisao,bez ovog apostrofa :) E sad da li sam u pravu ? ;)

dosetio sam se :

i dalje ili idalje
svo vreme ili sve vreme

Stefano, ono što je sigurno je da ''idalje'' ne može zajedno...dakle piše se ''i dalje''  :) ;)

A za ovo drugo..hmmm...nisam siguran  :-\
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 24. Novembar 2010. u 09:47
mali dijalog:

"Ukoliko želiš da me vidiš, moraš da dođeš tačno u toliko i toliko sati!"
"U koliko sati?"
"U osam i deset."

/nadam se da se iz primera jasno vidi kad se piše odvojeno, a kad zajedno/

ovo sve ostalo sam više puta objašnjavala, sad samo kratko da ponovim kako je pravilno:
s obzirom
i dalje
sve vreme
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 24. Novembar 2010. u 10:45
'Ukoliko si dostupan, u koliko sati ćeš doći?'

Dva različita pojma, dva različita pisanja. Vrlo jasno.

Još jedan primer: 'U kratko vreme je sve ukratko ispričano'

Edit: Beket i ja smo poslali slične postove... neka stoje oba.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 06. Mart 2011. u 23:30
Imena mjeseci u godini, dana u nedjelji, se pišu malim slovom.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 16. Mart 2011. u 20:39
iako / i ako ---
 
"Doći ću, iako sam umoran." /u značenju: mada/
"Ako bude kiše i ako bude grmljavine - neću doći."
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 19. Mart 2011. u 19:24
Najpadavinskija oblast /.../
najkišnija oblast /.../
najviše padavina
Najsmisleniji odgovor (i najpribližniji istini) /.../ najviše padavina na nekoj srednjoj visini baze najkišnijih oblaka i mao iznad toga, u mestima najveće vodnosti oblaka.
/.../ najviše padavina
Najmanje padavina
najsušnija oblast. Najmanja godišnja količina padavina najmanje (ili najviše) padavina --------------

joj, koliko superlativa u jednom jedinom postu... /u skladu sa temom, naravno/

smetaju mi samo neki oblici /u citatu boldovani/

superlativi se grade samo od pravih prideva, a sve ostalo - uključujući i glagolske prideve - spada u neologizme /izmišljene reči/

/tja, čisto sumnjam da bi u onoj "slagalici" priznali reč najpadavinskiji/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ptprince 21. Mart 2011. u 10:41
Ih, malo slobode na forumu nije naodmet, ali u pravu si, treba se držati književnih oblika.
Međutim, u RHMZ postoje tri vrste meteoroloških stanica. To su glavne, klimatološke i padavinske. U literaturi na engleskom se ovaj pojam susreće u obliku 'precipitation station'. Sad, ako sam ja zabrljao sa najpadavinskijim - od prideva 'padavinski' koji je (ne)pismeno usvojen - ja sam samo sebi dao za pravo da osmislim ovakav superlativ za koji sam svestan da nepismeno zvuči (što fino i pristojno kažeš 'neologizam').

Najsmisleniji... i to je više neologizam, zaista. Vodiću više računa o tome.

Zaista, post obiluje superlativima, a kao i skoro svi ostali, pisan je u jednom dahu ('piši kao što govoriš'). Najzad, kako bez toliko superlativa smisliti tekst koji bi opisao ekstremne vrednosti tih klimatskih elemenata? Može se to, naravno, ali znaš, kad neko zapeni objašnjavajući...

Za Slagalicu sam smislio reč koja glasi 'najslagalističniji', ali mi ne bi priznali, jer ima više od 12 ponuđenih slova. :lmao:

Hvala što nas čitate! ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 04. Novembar 2011. u 19:51
da li je neko čuo za "pršić" ili "ponovac" - ?
za "celac" ili "snežanik" -
pa onda "stojser" -
"sušac" -
"istresine" -

to su sve stari nazivi za pojedine vrste snega -
verovatno regionalni - ne znam odakle -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ciklon 04. Novembar 2011. u 22:26
Haha, nikad nisam cuo ni za jednu od tih vrsta ali citajuci sad tvoj post otprilike sam razumeo o kakvom tipu snega(sneznih padavina) se radi.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 17. Decembar 2011. u 23:05
nepravilno je 'potforum' - treba podforum!
 :kafa: /objašnjenje neki drugi put, ako nekog baš zanima/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Darko_9 17. Decembar 2011. u 23:06
Negde sam video da je neko pisao "će te" odvojeno umesto zajedno  :lmao:
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ciklon 17. Decembar 2011. u 23:14
Ne treba se nikom smejati vec ukazati na pravopisne greske kojih naravno ima dosta kao i na svakom forumu.
Pravopis je generalno na dosta niskom nivou a ovo je jedno od mesta gde mozemo da uticemo na njega i ispravimo sve sto treba.

beket je naravno tu da objasni sve....
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 06. Januar 2012. u 15:00
U Bitolji bas lepo pada sneg

ne, nego u - Bitolju!
/na makedonskom je Bitola, ali na srpskom - Bitolj... ne znam kako i zašto, ali tako je/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Darko_9 06. Januar 2012. u 17:10
Beket je u pravu http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B8%D1%82%D0%BE%D1%99
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ciklon 06. Januar 2012. u 17:29
Da, moja greska. Otac mi je rodjen u tom gradu a ja i dalje ne znam kako se izgovara  :nelupaj:, uvek sam imao nedoumica kako se kaze pravilno.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stojan24 18. Januar 2012. u 21:20
nekako je postalo teško naći novu grešku u aktuelnim porukama, na koju bi trebalo reagovati... :)

ali to je i bila osnovna poenta pokretanja ove teme... (barem za mene)
- /da treba paziti na svoje izražavanje.../

kako god bilo, ako neko ima nešto da doda, nevezano za aktuelne greške, naravno - tema ostaje...
/a ja ću zaćutati/

Cao Beket, ja sam nov ovde :) Pozdravljam te i svidja mi se ova tema. Inace, zivim i radim u Africi i cesto koristim Google da proverim svoj pravopis priliko npr pisanja mejlova i sl.

I sada :) bas bih hteo nesto da te priupitam :) 

Da li mozes da objasnis ovo nevezano za sto ti koristis? Da li se moze reci recimo navezano za aktuelne greske ili npr vezano za aktuelne greske? Intresuje me da li je pravilno tako reci ili napisati. Ja sam to izbacio iz svog govora i koristim u vezi sa umesto vezano za ili npr nije u vezi sa umesto nevezano za.

Please advice :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 18. Januar 2012. u 22:09
Da li mozes da objasnis ovo nevezano za sto ti koristis? Da li se moze reci recimo navezano za aktuelne greske ili npr vezano za aktuelne greske? Intresuje me da li je pravilno tako reci ili napisati. Ja sam to izbacio iz svog govora i koristim u vezi sa umesto vezano za ili npr nije u vezi sa umesto nevezano za.

da, za sve fraze koje imaju u osnovi reč "veza" preporučuje se ta konstrukcija sa instrumentalom i predlogom "sa" -
npr. u vezi s tim - a ne: u vezi toga (konstrukcija sa genitivom tipična za javni/birokratski stil)
& tako stoji u svim jezičkim priručnicima, pošto je precrtana fraza mnogo frekventnija od ove moje govorne varijacije na rasprostranjene 'greške'...

ali kad kažemo da je nešto vezano za - npr. kuku - onda tu, naravno, nema nikakve greške -
& ovaj akuzativ sa predlogom "za" upotrebljava se u mnogim sličnim frazama, mada više za materijalne stvari, a nešto ređe - po analogiji - i za apstraktne pojmove, kao u primeru vezano za greške -

a ako bih morala ovako nešto da spremam za štampu, u ovom konkretnom slučaju - umesto fraze sa "vezom" - bila bi neka sasvim drugačija /npr. bez obzira na aktuelne greške/
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefoo 23. Januar 2012. u 01:06
neću komentarisati ko je pogrešio i u kom postu, nego ću povremeno ovde pisati prosta uputstva i objašnjenja...
/naravno, naslov "jezičke nedoumice" nije moj: tako se zove čuveni priručnik Ivana Klajna/

često se poslednjih godina meša JER i JEL:

JEL - skraćeno od JE LI - treba da stoji na početku upitne rečenice (npr. Jel ti to meni kažeš...?!),
govorno se često skraćuje u EL ili samo u E (npr. e si vido ono tamo malopre?) -
jedino pravilno pisanje je JEL (uglavnom sa apostrofom) i knjiški korektno kao JE LI;

a JER - to je uzročno-posledični veznik:
npr. Nisam otišao na izlet, jer je padala kiša.
Sta je pravilno: jel  ili  je l' ? Ja mislim da je ovo sa apostrofom pravilnije. :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Darko_9 23. Januar 2012. u 13:27
Jel
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefoo 23. Januar 2012. u 15:19
Jel
 
je: ovaj glagolski oblik je enklitika, što znači da čini akcenatsku cjelinu sa susjednom riječju i mora biti s njom u smisaonoj vezi. Predstavlja kraći oblik (nenaglašeni) pomoćnog glagola jesam. Ima samo oblike prezenta:
1. jesam sam , jesmo smo
2.jesi si , jeste ste
3.jeste je , jesu su

li:rječca bez akcenta; spada u nepromjenljive reči (one koje se uvek upotrebljavaju u jednom obliku).Piše se odvojeno kada ima upitno, namerno ili pogodbeno značenje (je li, da li, bi li, šta li, gde li, ako li,itd.) ali sastavljeno u veznicima doli, kadli, negoli, (a)kamoli, (a)negmoli.
I zasto be bi bilo ispravno  ''  je l '  '' ? Ja  mislim da je ispravno i 'jel'  i ''  je l'  ''... PITACU SUTRA PROFESORICU SRPSKOG JEZIKA! :D Pa cu javiti sta je 100% ispravno. :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefoo 24. Januar 2012. u 13:31
Darko,pitao sam profesoricu srpskog jezika da li je pravilno napisati ''  je l'   '',rekla je da je pravilno , ali da nije knjizevna rijec.Koriste je samo pjesnici i njima je dozvoljeno zbog pjesnicke slobode!Najbolje bi bilo da pisemo  '  je li  '. Ako vec ne pisemo, onda jedino moze  ''   je l'  '' , a nikako  ''   jel   ''  ili  ''  jel'   ''! :D
P.S.  isto je i sa ''  da li ''. :D
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 24. Januar 2012. u 18:34
u Pravopisu Matice srpske lepo stoji - jel' - pa čak i jelte, jelda, mada naglašavaju da je to razgovorno -
kod Klajna (u Rečniku jezičkih nedoumica) piše samo da je skraćeno od je li - je l'
...
kako god se pisalo, to skraćeno se izgovara isto i u govornom jeziku je sasvim prirodno -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefoo 24. Januar 2012. u 19:52
u Pravopisu Matice srpske lepo stoji - jel' - pa čak i jelte, jelda, mada naglašavaju da je to razgovorno -
kod Klajna (u Rečniku jezičkih nedoumica) piše samo da je skraćeno od je li - je l'
...
kako god se pisalo, to skraćeno se izgovara isto i u govornom jeziku je sasvim prirodno -
Kada sam citao 'Anu Karenjinu' i ostala velika djela, uvijek sam naisao na ''  je l'   ''...
Ma najbolje je pisati '' je li ''. :D ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 11. Jun 2012. u 15:56
ovakvi jednoćelijski oblaci su obično kratkoživeći

joj, nije valjda meteorološki termin ovo - "kratkoživeći"?
... ne valja!
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 11. Jun 2012. u 16:02
Hehe, meteorolozi nikad nisu bili poznati po pismenosti. :) Na svakakve sam termine i greške nailazio u stručnoj literaturi za fakultet, pa čak i na ovo da su jednoćelijski oblaci "kratkoživeći", a višečelijski i superćelijski "dugoživeći".
Slažem se da ne zvuči kao da je gramatički ispravno. :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 08. Jul 2012. u 14:57
infinitivna i prezentska osnova razlikuju se samo u jednom slovcu: ja stojim, on stoji, oblaci stoje, sve stoji... i tako će stajati i stajati... i stajalo je tako dugo a onda prestalo da stoji -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 10. Novembar 2012. u 14:52
i ja mrzim vetar, onda mi je mrsko da izlazim, to mi je najomraženija pojava...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: ciklon 10. Novembar 2012. u 18:05
 ^^

 :lmao:  Ne znam kako mi se otelo da napisem tako nesto, hahahah...
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: zec 15. Decembar 2012. u 19:38
Kuce se zove Lola.
Da li se kaze dodji Lola,ili dodji Lolo??
Ili to zavisi odakle to ime potice,ako je iz Engleske u imperativu ce glasiti Lola!
Da li neko zna,Beket?
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 15. Decembar 2012. u 20:16
Kuce se zove Lola.
Da li se kaze dodji Lola,ili dodji Lolo??
Ili to zavisi odakle to ime potice,ako je iz Engleske u imperativu ce glasiti Lola!
Da li neko zna,Beket?

vokativ je taj specijalni padež koji označava dozivanje - (ne samo psa, nego i čoveka, mačke, medveda i svakog drugog stvorenja koji će to razumeti) ;)
elem, dozivanje pomenutih persona u našem jeziku se poklapa sa nominativom, tj. tako kako se zove -
barem u našim krajevima (a ne garantujem za druge) - dođi, Lola, ovde sam...
(kod Poljaka bi sigurno bilo "Lolo" - možda još negde u slovenskim zemljama, ali u drugim jezicima - gde odavno ne postoje padeži - sigurno ostaje onako kako je u nominativu)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: zec 15. Decembar 2012. u 20:52
E hvala ti Beket,tako sam i mislio,hej Lola!Ali mom drugu se to ne moze objasniti.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 16. Decembar 2012. u 13:01
E hvala ti Beket,tako sam i mislio,hej Lola!Ali mom drugu se to ne moze objasniti.

nije ni tvoj drug mnogo pogrešio, jer razmišlja po logici koja važi za neke ženske nadimke:
Jela, Zoka, Maca - tu će uvek biti vokativ Jelo, Zoko, Maco...

objasni ti njemu lepo da se kuca prosto tako zove i da to nije nadimak ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: zec 16. Decembar 2012. u 13:07
Zasto neki ljudi kazu ''meni hvali 5 dinara'',umesto ''meni FALI 5 dinara''?
Znam da je pravilno fali,ali kad mi kaze HVALI,to tako zapara usi.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 16. Decembar 2012. u 13:14
Zasto neki ljudi kazu ''meni hvali 5 dinara'',umesto ''meni FALI 5 dinara''?
Znam da je pravilno fali,ali kad mi kaze HVALI,to tako zapara usi.

to je opet greška po analogiji: znaju da nije pravilno reći "e fala ti, brate" (umesto "hvala ti, brate"), pa misle da je u pitanju ista reč istog korena, a eto nije... (to se zove hiperkorektnost)
e, kad se zahvaljuješ - u pitanju je reč slovenskog porekla, a ovo kad nam nešto nedostaje, tj. fali - u tom slučaju je reč nemačkog porekla, a to se slabo zna -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 03. Februar 2013. u 13:53

interesantno da je ova "beogradska" varijanta novijeg datuma i da su se dugo naši gramatičari opirali tome (to je ono što vam stalno pričam - pre ili kasnije, opšteprihvaćena "greška" postane pravilo)

zato u Jezičkom priručniku (1991) Ivan Klajn piše:

"Dvosložna imena odmila (hipokoristici) sa završetkom na -e, kao Mile, Rade /.../ u gramatikama su priznavana samo s promenom Mila, Milu, Milom, Milov, kakvu imaju u centralnim i južnim govorima, ili (od) Mile, Mili, Milin (u zapadnim govorima).
Promena Mileta, Miletu, Miletov, međutim danas je toliko raširena u jeziku velikih gradova da se više ne može goniti iz standardnog jezika."

dakle, to važi samo za nadimke, ali ne i za imena na -e (Đorđe, Pavle), zato će to Mile i Dule naš gradski osećaj za gramatiku tretirati kao dete (ista promena za srednji rod: uzeću od deteta, od mačeta, od govečeta; ali - vidim dete, mače itd. - tu se genitiv i akuzativ ne poklapaju)

ali po analogiji sa padežima za muški rod, tu je došlo do ukrštanja dve paradigme:
Video sam Pavla, ali neću od njega da tražim slike, nego od Đorđa.
Video sam Duleta, ali neću od njega da tražim slike, nego od Mileta.

to je sigurno nastalo da ne bi dolazilo do zabune u tim pomenutim "velikim" gradovima, gde je uvek bilo puno ljudi s raznih strana i gde je trebalo precizno razlikovati o kome je reč... jer ako meni neko kaže da bio - kod Mileta, ja znam da se njegov domaćin zove Mile /tj. tako ga zovu/, a kad kaže da je bio kod Mila, onda se taj valjda zove - Milo! a ako je bio kod Mile (s dugim akcentom na I) - mislila bih da mu tepaju: Mila... (ovo ja sad s naivne pozicije, tako kako to deca razumeju)

e sad, problem je u tome što u tim nekim krajevima ili ne postoje nadimci Mile, Dule i sl. - ili su došli naknadno, pa se izjednačili s onim imenima na -o

u svakom slučaju, tradicija našeg standardnog jezika voli da pamti pravila koje je nekad propisivala, tako da beogradske (i ine) navike ne mogu biti baš toliko dominantne, barem što se tiče zvanične gramatike... ali u svakodnevnom govoru - sve što iskače nekom deluje smešno, nekom je samo signal različitosti... a sami govornici moraju da izaberu da li žele da sakriju svoje poreklo ili da ga baš istaknu (to je već problem druge vrste)

Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 13. Februar 2013. u 20:24
(a i ime je dobila po tome Golija-golema planina)

da je tako (kao što neko napisa u vikipediji, kojoj ne treba verovati!) - planina bi se zvala Golema, ali ime Golija verovatno potiče od prideva "goli", kao i imenica golet (sinonim za goliju u značenju planine) -

doduše, postoji i retka reč golemija (nešto veliko), pa bi odatle moglo da ide i skraćenje do naziva planine Gol-em-ija -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 18. Jun 2013. u 16:14
mnogi kažu da pravih sinonima praktično i nema, ali postoje neke suptilne razlike koje svako od nas različito oseća... leksikografija to pokušava svojim definicijama da precizira, uglavnom vodeći se konkretnim primerima (pošto nijedna reč na ovom svetu nema svoju konkretizaciju/materijalizaciju izvan konteksta i raznih naših asocijacija)

elem, u "Rječniku sinonima hrvatskoga jezika" (by Šarić & Wittschen) - /koji je bolji i precizniji od svih naših/ stoji ovako:

"diskusija - rasprava, pretresanje, razmatranje, razgovor, konverzacija, dijalog, debata... /preskačem dva izraza koji nisu i srpski/, borba mišljenja"

;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Milosh 18. Jun 2013. u 16:21
Pa da, sve se to u suštini svodi na isto, ali mora se priznati da riječ "rasprava" zvuči malo grublje nego npr. "razgovor, dijalog, diskusija, konverzacija...". Riječ "rasprava" sam nekako uvijek doživljao kao neki "razgovor koji teži ka svađi" ili neki "oštar dijalog".
Ali, kao što kažeš, sve su to neke nijanse, sve zavisi kako koji pojedinac doživi koju riječ. :)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 18. Jun 2013. u 16:52
reč "rasprava" obično srećemo u frazama tipa "žustra/oštra rasprava" i zato je markirana: ređe se s tim pridevima pominju ovi drugi sinonimi i otud taj osećaj da znači nešto drugo nego što stvarno znači -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Srks 18. Jun 2013. u 17:18
reč "rasprava" obično srećemo u frazama tipa "žustra/oštra rasprava" i zato je markirana: ređe se s tim pridevima pominju ovi drugi sinonimi i otud taj osećaj da znači nešto drugo nego što stvarno znači -

Možemo je često sresti i sa pridevom "konstruktivan", tj. "konstruktivna rasprava", pa bi se za taj pridev moglo reći da donekle "ublažava" reč "rasprava", isto kao što pridevi "žustar/oštar" je "pojačavaju". Ipak, ostala je uvreženija ta pomalo negativna konotacija reči "rasprava".
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 18. Jun 2013. u 17:30
da, konotacije su najbitnije -

ali  izbor takvih sinonima naročito je nezgodan u prevodima: tu uvek nešto zaškripi, pa smo skloni da se povinujemo navikama, tako da ja nikad ne bih napisala "konstruktivna rasprava" - nego prosto "konstruktivni dijalog" (zvuči baš diplomatski, zar ne?)

i ponavaljam: sve su to sinonimi, samo što imamo nešto veću distancu prema rečima stranog porekla i olako ih usvajamo, a ovo "rasprava" - uf! kao da ćeš da se izboriš za svoje neko pravo... nećeš, naravno, to je samo jedna od silnih zamki takozvane "narodne etimologije" -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 02. Oktobar 2013. u 19:37
nisam stručnjak za geografske pojmove, ali koliko je meni poznato, ne postoji termin "Veliko Pomoravlje", nego samo - sliv Velike Morave ;)  na takve stvari treba posebno paziti na ovakvom forumu, naročito ako te pojmove pišete velikim slovima...! samo zvanično usvojeni geografski nazivi imaju prava na veliko slovo -
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 03. Decembar 2013. u 11:40
Molim Vas samo da obratite paznju na ovo sto cu dole napisati i da jednom za uvek razresimo i konacno razumemo kako se termin ciklon koristi u srpskom jeziku. Bilo bi pozeljno tako ga i koristiti...

1.ciklon           
2.ciklona         
3.ciklonu       
4.ciklona
5.ciklone
6.s ciklonom
7.o ciklonu

 :-*

greška u 4. padežu (isti je kao prvi):
nominativ - "stiže ciklon"
akuzativ - "vidim ciklon"

ali: "vidim Ciklona" - nadimak ;)
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: zoezoe 18. Jul 2014. u 15:45
www.pitajtelektora.com (http://www.pitajtelektora.com)

Rešite jezičke nedoumice.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 25. Decembar 2014. u 21:00
Imenica MRAZ ne sadrži ni E ni O, tako da nema potrebe za razjednačavanjem, kao u slučajevima mesec - sa mesecom ili zec - sa zecom (ali mnogi kažu i - sa mesecem, zecem). Ne završava se "mraz" ni nekim mekim suglasnikom (kao npr. sa zmajem, konjem, lovcem, krojačem). Ovo su sve primeri iz Klajnovog "Rečnika jezičkih nedoumica". Za samu reč MRAZ - Pravopis srpskog jezika dopušta dve varijante za nominativ množine: MRAZOVI i MRAZEVI (to su takozvani dubleti).

Tendencija našeg književnog standarda je takva kakva je, ali ja bih ipak preporučila:

N sg mraz
I sg mrazom

N pl mrazevi
I pl mrazevima
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: Stefano 07. Februar 2015. u 23:45
Beket, imam dva pitanja za tebe oko pravopisa u web pisanju.

U naslova za vremensku prognozu na portalu uvek stavljamo kratak opis iza datuma. Zanima me da li je pravilnije da opis započne sa malim ili velikim slovom?

Citat
Vremenska prognoza 8 - 12. februar 2015. - Pljuskovi snega!
Vremenska prognoza 8 - 12. februar 2015. - pljuskovi snega!

Drugo pitanje je vezano za korišćenje emotikona. Zanima me da li je pravilnije da tačka na kraju rečenice bude pre ili posle emotikona?

Citat
Malo smo zakasnili sa današnjom prognozom, nadamo se da još uvek niste zaspali. :)
Malo smo zakasnili sa današnjom prognozom, nadamo se da još uvek niste zaspali :).
Naslov: Re: Jezičke nedoumice
Poruka od: Caligula 08. Februar 2015. u 09:47
Pošto tačka iza rednog broja ne označava kraj recenice, nema potrebe za velikim slovom iza crtice. Da nema crtice, onda bi bilo veliko slovo.
Kako god, ja bih napisao: "Vremenska prognoza za period od do...".

Po meni, emotikon može da označi kraj recenice, pa ako iza njega ide veliko slovo kao početak sledeće, ne stavljam tacku. Ali ne smatram da ne može da se stavi tačka posle emotikona. Pre njega ipak ne bi trebalo da je pravilno.

Sent from my Galaxy Nexus
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 08. Februar 2015. u 10:39
Pošto tačka iza rednog broja ne označava kraj recenice, nema potrebe za velikim slovom iza crtice. Da nema crtice, onda bi bilo veliko slovo.
Kako god, ja bih napisao: "Vremenska prognoza za period od do...".

S ovim se slažem.

A što se tiče smajlića - to ne spada u pravopis :) nego u internet kulturu... tako da možeš da ih udeneš gde hoćeš, ako baš moraš :(
Ako mene pitaš, prognoze treba da budu kratke i precizne, bez ikakvih emocija, ni u slici ni u reči.
Naslov: Odg: Jezičke nedoumice
Poruka od: beket 08. Februar 2015. u 18:31
Još par reči oko ovih sličica koji se grupišu kao emotikoni. To je zamišljeno kao zamena za grimasu u usmenoj komunikaciji, jer svaki izraz lica šalje dodatnu poruku, pa tako i posle svake napisane rečenice ili kraćeg izraza bi išao takav neki kez... ;)

Lično ne volim da vidim ove sličice u tekstu koji se piše po pravilima pravopisa, s tačkom, zarezima i po svim pravilima interpunkcije.

/ja to radije koristim samo kad sve pišem malim slovima, imitirajući govor/

Dakle, ako baš želite da mešate različite nivoe komunikacije - onda te emotikone treba tretirati kao posebnu "rečenicu", dodatnu izjavu, a to svakako ide posle tačke.