necu, nemam, nemoj, nisam (nisam nema "ne", al' tako su nas ucili u skoli, kao pesmicu ;))
kad smo već kod Crne Gore, zanimljiva je paralelna upotreba varijante "nisam" i "nijesam"
- pretpostavljam da razlike u značenju ne postoje, nego da je stvar još neutvrđenog standarda;
oba izraza se ponekad mogu naći u istom članku podgoričkih "Vijesti" (koji čak jedini u regionu jekavizira sve beogradske pisce koje intervjuiše)
/za razliku od splitskog "Ferala" - koji čuva originalni izraz autora/
auh, uvek ima šta da se doda, mada nije uvek lako objasniti dotične zabrane:
mrzi me sad da objašnjavam komplikaciju iz staroslovenskog (i uopšte ne znam kako bi se to laički objasnilo)
- ali pravilno je samo:
Sve vreme smo o tome razmišljali...
Sve vreme smo tamo proveli.
nepravilno je reći, a još gore napisati -SVO VREME...
Sa nikim, bio sam sam. (dosta ljudi ovako odgovara na pitanje recimo Sa kim si bio sinoć? )
pravilno je: Ni sa kim, bio sam sam.
Jesam u pravu beket?
npr. On će te prekoriti zbog ovoga, ali:doh:oni ćetezbog tog istog ceniti.
To stoji, ali ovo sam napisao vise u nekom slengu, ako to tako mozemo forumulisati, i ovo sto si ti napisala lepo izgleda, ali mi deluje malo previse formalno.
...ili samo Meteo fotke (tips and tricks - to nije baš srpski, više je anglosrpski, ali svet ide tuda... u ćorsokak).i dobar anglosrpski bolji je od - lošeg srpskog...
anglo-srpski ili anglosrpski?
ok. dobar predlog. Neko od admina to je vec sredio na forumu.
a propo solike: (mada je ovo gruba sinonimija!) - stari rečnik /negdašnjeg/ sh jezika - potvrđuje da je solika nalik na grad /a grad je po njima "padavina od sitnih ledenih zrnaca koja se stvaraju u visini i leti padaju na zemlju"/:Solika, krupa i cigančići(ubedljivo najjači sinonim :lmao:) su definitifno jedno te isto. Mislim da se i babini jarci/jarčevi uklapaju u tu terminologiju.
tu se pominje krupa kao "sitan i mekši grad koji obično pada zimi", pominje se - tuča (isto što i grad), zatim - šipraga (susnežica), sugradica (sitniji grad koji pada sa susnežicom);
zatim i - solika / solica / solja / sočica - kažu da podseća na so i znači sitan grad; navedeni su još - cigančići (sitan grad, sugradica, sitan i čvršći ledeni sneg koji pada s vetrom)
ovo nije vrhunski rečnik, ali jeste jedini koji leksikografski objašnjava ovaj pojam...
izvor: /jedini naš rečnik sinonima/: "Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika" - autor: Miodrag S. Lalević; izdanje: "Sveznanje", Beograd, 1974. /bilo je i neko novije izdanje/
a "babini jarci" - to je neka čudna pojava, proveriću da li se poklapa s ovim opisima...
u svakom slučaju, postoje velike regionalne razlike, a i nepreciznosti...
a propo solike: (mada je ovo gruba sinonimija!) - stari rečnik /negdašnjeg/ sh jezika - potvrđuje da je solika nalik na grad /a grad je po njima "padavina od sitnih ledenih zrnaca koja se stvaraju u visini i leti padaju na zemlju"/:Solika, krupa i cigančići(ubedljivo najjači sinonim :lmao:) su definitifno jedno te isto. Mislim da se i babini jarci/jarčevi uklapaju u tu terminologiju.
tu se pominje krupa kao "sitan i mekši grad koji obično pada zimi", pominje se - tuča (isto što i grad), zatim - šipraga (susnežica), sugradica (sitniji grad koji pada sa susnežicom);
zatim i - solika / solica / solja / sočica - kažu da podseća na so i znači sitan grad; navedeni su još - cigančići (sitan grad, sugradica, sitan i čvršći ledeni sneg koji pada s vetrom)
ovo nije vrhunski rečnik, ali jeste jedini koji leksikografski objašnjava ovaj pojam...
izvor: /jedini naš rečnik sinonima/: "Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika" - autor: Miodrag S. Lalević; izdanje: "Sveznanje", Beograd, 1974. /bilo je i neko novije izdanje/
a "babini jarci" - to je neka čudna pojava, proveriću da li se poklapa s ovim opisima...
u svakom slučaju, postoje velike regionalne razlike, a i nepreciznosti...
Stvarno imamo maštovit rečnik za opis vremenskih pojava. :D
Zamislite u aktuelnim vremenskim prilikama: Oblačno, +4C uz slabe cigančiće. ;D ;D
Oblačno, +4C uz slabe cigančiće.
Ili ovo: oblačno, a povremeno su mogući pljuskovi babinih jaraca.
očigledno Miodrag S. Lalević nema veze sa meteorologijom. Svaka njemu čast ali krupa je bliža snegu nego gradu.
Možda to potiče iz davnina svaki grad je bio pre samo centar i onda se proširivao i delovi grada su dobijali imena al je centar ostao. Možda nešto kao omalovažvanje ostalih delova grada u odnosu na centar. Ala sam sad nalupetao ali stvarno mi nije jasno. ???
Možda to potiče iz davnina svaki grad je bio pre samo centar i onda se proširivao i delovi grada su dobijali imena al je centar ostao. Možda nešto kao omalovažvanje ostalih delova grada u odnosu na centar. Ala sam sad nalupetao ali stvarno mi nije jasno. ???
ubaciću vam sad jednu anegdotu koja će vas verovatno još više zbuniti, ali ova razmišljanja koja je Joe ispisao - sasvim su u skladu s tim... pitanje onog Drugog, dakle suseda (kao što sam pokušala da naglasim u primeru "u Mirijevu" / "na Mirijevu" - a taj primer mi verovatno ne bi bio poznat, da i sama nisam nekad tamo živela)
ilustrativna anegdota nije odavde i time hoću da vam da naglasim da je problem sa u/na - opšteslovenski problem: nedavno sam bila na nekom festivalu u Ukrajini koji je posvećen jednom poljskom piscu koji se rodio na tamošnjem terenu, bilo je tamo puno Poljaka, ali i Ukrajinaca, naravno: u poljskom jeziku je inače uobičajeno da se kaže "na Ukrainie" (na Ukrajini) - umesto u Ukrajini... i ta se fraza, logično, često ponavljala u diskusijama, a onda je izašao za govornicu jedan ukrajinski pisac i zamolio Poljake da prestanu s tim "na": zato što - Ukrajina nije više neki neodređeni kraj pored njih (tj. na granici Poljske), nego je sad zasebna, samostalna država... Poljaci su, naravno, bili zbunjeni, pošto nikako nisu želeli da uvrede domaćine, ali... upravo je fora u tom nesvesnom: taj DRUGI, pored nas, čija teritorija nije sasvim ravnopravno bitna kao naša, itd. itd...
kao što rekoh, Joe je bio sasvim blizu, naveo veoma zanimljive opaske...
i naravno, oduševljena sam što tako uopšte samostalno sad razmišljate o svom jeziku!!!
red reči u rečenici nije baš sjajno ispao...
moja misija je delimično ostvarena... :)
ali, Joe, šta, ti definitivno ne voliš zareze? samo tačke i velika slova?
naravno, kodeksi interpunkcije su strašno poremećeni na netu, ali ostaje valjda naš osećaj gde je pauza, gde zastoj, itd.
ko je na tapetu? ;Dnije bitno, ali ko se prepozna - zapamtiće - nadam se... ;)
kecam=hvatam?
Kecam-začikavam,zadirkujem,zezam
kako je od od ovde nastalo odavde?
PS. primjetio sam da ne samo na Jadranu, već i u unutrašnjosti ljudi govore npr. ja volim slušati Dinu Merlina... Zar ne bi trebalo ići ja slušam Dina Merlina?!...
Mi u Dalmaciji kažemo Kužina (Kuhinja)
Nesto slicno je i sa "no, medjutim". Profesorica srpskog u srednjoj skoli je bila alergicna na to.
Kako si se samo toga setio... hehehehe
Da li se kaže zarez ili zapeta?
A koma?
Na Vidikovcu, na Banovom brdu.. tu je vec izrazena nadmorska visina, a i Vidikovac je nekad bio samo vidikovac, a Banovo brdo samo brdo. Od dosta ljudi koji nisu iz NS cujem npr "oni zive na Petrovaradinu". Mozda zbog tih 50+ metara visine u odnosu na ostali deo grad :-X
Znam da je u vreme kad su se Hrvati frljali sa novohrvatskim, ovde je pocela debilna odbrana nekim novosrpskim, pa znam da je jedno vreme bilo popularno da se za brojeve izgovara pet koma sedam (5.7) umesto pet zarez sedam sto je bila ustaljena praksa.
Sada sam čuo na Dnevnku 1 na RTS-u su rekli na Petrovaradinu. ;)
a da to nije ipak zbog tvrđave? zbog mešanja sa izrazom "na petrovaradinskoj tvrđavi"...
Pisanje stranih reci.
jbg pravopis mi je losa strana
ali sta da vam kazem u srednjoj HM skoli sam profesorki srpskog stavljao recke za "jeli dabome jeli"
za 45 min 30i kusur puta dabome, 50puta jeli
pa sta onda ocekujete od mene
A sta bi sa obecanim uputstvom za koriscenje apostrofa?
iako je u osnovi heroj, njegova osobina se kanonski ipak zapisuje kao - heroizam!
Sto se tice "zaboravljanja" apostrofa, nema sanse. Osecao bih se nepismeno :smartass::rules: ovo već dovodi u pitanje moj autoritet! ;D
Bio sam ubedjen da se Je li? pise kao Jel'? Ne pitajte za razloge zasto sam mislio da se spaja... moja slobodnoa interpretacija pravopisa rekao bih ;D
nesto tu ne stima. :hitna:
da napisem da sam nesto našo vec naš'o ili našao :-X
zvanično - pravilno je samo: mogli bismo...
Danas se ne očekuju padavine.
Ne očekujem da će neko doći.
Padavine su danas bile neočekivane.
Stigao nam je neočekivani gost.
Cesto vidim da ljudi pisupreključeumesto prekjuče, a tada se zapitam zasto se ne piseprejučejer se govori o danu pre juce. Jel to neki prelazak iz nicega u k ispred j?
To je vejavica. Kada duva onda je mećava.
ali ja nikad "vejanje" nisam isključivo vezivao za vetar, za razliku od "mećave"
za one koji su uporni da SUNCE u svakoj rečenici i u svakom kontekstu označavaju velikim slovom - samo jedna mala provokacija:Ja ne sedim na Suncu, jer ću da ispržim tur... Zato sedim na suncu, tj. osunčanom mestu.
šta mislite, kako se piše iskaz - 'SEDIM NA SUNCU' ???
Znači, Ameri pišu velika slova, a Englezi ne? Ja sam mislila da svi pišu velika slova! Znači pravilno je npr. "A Hard Day's Night", ali i "A hard day's night"? I još nešto, kada se pišu velika slova, šta se tačno piše velikim slovima? Jer čini mi se da članovi i predlozi idu malim slovom. Uvek naletim na različito, pa više ne znam šta je pravilno?
Da, moje Sunce je obično astronomski pojam. Međutim, zemlja i Zemlja imaju sličnu razliku, zar ne? Malo sam se lomatao oko toga u svojim tekstovima, ali pošto nisi imala primedbu, izgleda da sam dobro prošao. Uhh...
Pošto sam mahom korisnik i učesnik Portala, drago mi je da vidim i pozdravim ažurne prognoze vremena - Vojvodina, Beograd, Istoćna Srbija, Novi Sad... i sastav prognostičara (tamo piše "prognozera", to su oni koji su u kladionicama!), a prognostičari /.../
u vezi reči "S obzirom" i "Obzirom".
već godinama postoji tendencija ujednačavanja na samo jedan i najfrekventniji oblik potencijala: BI - ali pravilne su samo ovakve varijante:
Ja bih voleo/volela da su svi ljudi dobri.
Ti bi sigurno isto voleo. On bi voleo još više.
Mi bismo svi voleli da stvari krenu bolje.
Vi biste voleli da se o tome ne priča.
Oni bi voleli da je sve po njihovom.
One bi volele da je svet lepši i udobniji...
/naravno, primeri su izmišljeni nasumice i uglavnom ne nose nikakvu poruku osim pravilne upotrebe glagola BITI u potencijalnom modusu/
omiljeni naš /grešni/ pleonazam, definitivno najzastupljeniji, glasi: "čak štaviše"...
naravno, većina ljudi zna da "čak" i "štaviše" - znači jedno te isto...
ali! ali, ali... ima tu neka zdrava logika /podstaknuta govornom praksom/: kad baš treba naglasiti to "čak" - nešto ipak fali, kao da nije dovoljno naglašeno, pa se zato u drugim slovenskim jezicima javljaju ponavljanja istih reči /tipa "baš, baš"/, itd.
meni se čini da je ovo "čak" izgubilo prvobitni efekat upravo zato što se previše koristilo, a možda i zato što je reč suviše kratka...
i zato se veoma često javlja ta greška - čak štaviše, sve češće...
FIJAT umesto FIAT. Jos nikad nisam video da je neko napisao CIJA umesto CIA
jeste, Fabbrica Italiana Automobili TorinoNa nemačkom FIAT je Feller In Allen Teilen :lmao: :lmao: :lmao:
ladica ili ladlica?
Kad smo već kod mešavine srpskog i hrvatskog
vazno je da ste vi dobro obrazovani,i znate srpski jezik i kulturu:?: :-: Beket, pomozi, molim te ;)
a nas ko sisa...nas mlade iskreno to ne interesuje,nas konkretno moj pravopis pokvario je internet a to je slucaj kod mnogih ;)
A reči "itekako, ponekad, pomalo, umalo, zamalo"...
u osnovnoj školi imao dobrog profesora srpskohrvatskog jezika, tako da mislim da zaista mnogo znanja ili neznanja potiče upravo iz škole, naročito osnovne.
a ja sam u osnovnoj imala samo nastavnike, profesori su dosli posle :)Tačno tako, u srednjoj ništa iz gramatike :redface: A ja sam prve dve godine bio baš u Filološkoj (II bgd. gimnaziji)...
salu na stranu, program je kriv: gramatika /najvaznije stvari/ uci se samo u osnovnoj, a dalje nista, cak ni u gimnazijama... (osim u filoloskoj)
btw, proveri da li ti je ispravno ovo "1848-me..."Nemam pojma... Zato si ti tu... ;)
;)
izvinjavam se siroj publici i mom predjasnjem korespondentu - zbog ocigledne provokacije: /"profiko" ume da bude malo razmetljiv, a ja to opet MALO ne podnosim.../;) :D Šalimo se... Hvala na gramatičkim objašnjenjima :D
kako se piše reč "itekako"
ne postoji reč "Znam ja to, naravno. Ali ipak, ovo razdvajanje baš bode oči, priznaćeš... Kad budeš mogla, proveri još negde... Hvala na informacijama :Ditekako", to je ipak fraza - i te kako, kao i varijante: i te kakav, i te koliko...
komentar beket na "kontra teg". Da li se piše zajedno, odvojeno, sa crticom kako napisah i kako mi je zvučalo u momentu ili drugačije?
Mislim da ide odvojeno (?), ali...
ima jedna stara začkoljica sa onim što sad već piše na mnogim radnjama gde se nude gotova jela: ZA PONETI -
i kad me pitaju u pekari "za poneti ili za ovde?", ja obično iskuliram i kažem prosto - da, poneću, spakujte mi, molim vas, hvala, itd. - ne mogu prosto da prevalim preko usta to "za poneti"...
takva fraza kao što je "ZA PONETI" - nije uopšte nova u istoriji srpskog jezika /Dositej Obradović je često koristio slične konstrukcije, ali treba znati da u njegovo vreme naš jezik još nije bio kodifikovan/, i dugo se nije pojavljivala kod nas: tek negde 90-ih, kad su nastali ti kiosci brze hrane... /pre toga su bile samo viršle u crvenim kioscima :) /
ali i ta greška ima neke logike: pošto je od PONETI teško napraviti glagolsku imenicu (reč koja bi označavala pojam za aktivnost), onda taj glagol više i nije glagol, itd.
npr. nije greška reći da je nešto za odnošenje, da je nešto drugo za gledanje (lepo ili ne), itd. itd.
komplikacije nastaju u tim strogim uzusima gramatike, koji ne slede (ne)mogućnosti formiranja novih reči, tako da se u govornoj praksi ruše pravila...
i teže će biti izbaciti ljudima iz glave ovu grešku, nego smisliti obrazloženje (& odobrenje) za istu...
Evo mene sa jednim problemom,naime u pitanju je deklinacija imena,ustvari nadimaka(valjda dvosloznih?) tipa Rade,Mile...Obzirom da sam odrastao u Cacku(tako govore u celoj Zapadnoj Srbiji),navikao sam na promenu:
N Rade
G Rada
D Radu
A Rada
V Rade
I Radom
L Radu
Medjutim ,koliko god da zivim u Beogradu, zvuci mi rogobatno ovdasnje:
N Rade
G Radeta
D Radetu
A Radeta...
Koliko sam cuo,pravilne su i jedna i druga varijanta?Ili je samo jedna pravilna?
odakle se stvara ovo rad-ET-u? Jos ko me ne zna,smeje se kada kazem za Dula :)
Evo mene sa jednim problemom,naime u pitanju je deklinacija imena,ustvari nadimaka(valjda dvosloznih?) tipa Rade,Mile...
Ali nisam shvatio,da li se ovo preskakanje tastature odnosi na >>...<<?
ali pravilo pisanja rečce NE uz glagole ostaje uvek odvojeno :!:
obest
prezreno brbljanje
Naš jezik je, pogotovo po pitanju gramatike, preobiman i prekomplikovan
Jest' da ne volim da ispravljam druge, ali "i dalje" su dvije riječi i pišu se odvojeno, iako kad ih izgovaramo zvuče kao jedna riječ. Nemojte što zamjerit' ! :);) ;) ;) :lmao: :lmao: :lmao:
"i dalje" su dvije riječi i pišu se odvojeno, iako kad ih izgovaramo zvuče kao jedna riječ
dva pitanja lične prirode
Sem u sledecim slucajevima : necu , nisam , nemam , nemoj kada se ne pise sastavljeno :vidiga:
prvi i poslednji, prednji i zadnji...
Eto, sada ispravljam samog sebe... :redface: Ne treba reći "skloniti se u zaklon"... :redface: Bolje je reći "skloniti se na sigurno" ili "skloniti se u zatvoren prostor"...
ne kapiram šta fali zaklonu... :)Pa "skloniti se u zaklon" meni nekako ne ide... Kao da sam rekao "citiram citat"...
Nema toga koji zna sve. Naročito i zbog toga što se ukupna suma znanja stalno menja (tj. znanje je 'živa stvar').
Pa "skloniti se u zaklon" meni nekako ne ide... Kao da sam rekao "citiram citat"...
dakle, ipak se to ne može meriti sa meteorologijom, pošto se tu samo znanje povećava, a same pojave su navodno stare, mada ne sasvim objašnjene (jel?)U pravu si da se znanje u meteorologiji samo povećava, uprkos mnogim pokušajima da se zastrani (dala si upečatljiv primer u zagradi - baš zato i jesam protivnik teorije globalnog zagrevanja, o čemu sam pisao mnogo puta do sada). Istina je i da su pojave bile tu odvajkada, samo što se otkrivaju nove, kao i nove zakonitosti (nažalost, sve češće bazirane na koincidenciji). Zato mislim da se i kod jezika može zastraniti (treba samo čuti kako se govori na RTSu - ja taj jezik ne govorim, a taj RTSrpski se stalno menja, uveravajući me da ja ne znam akcente svog jezika ::)) Ipak, nekako sam povukao paralelu, bez namere da sad tu nešto merim.
/a ti si baš, koliko vidim, protivnik teorije o globalnom zagrevanju/...
- poređenje jezika i meteo pojava bila bi dobra samo ako bi se svakih godinu dana pojavljivala neka nova varijacija na poznate oblake, neka nova nelogična pojava, shodno analogijama po kojima funkcioniše ljudski mozak...Kao što sam ovde pomenuo, sada ću istaći: nova varijacija na poznate (recimo) oblake, ili meteo pojave (vidi temu o netačnim informacijama o meteo pojavama, deo Meteorologija), izmišljaju se nepostojeće stvari, otkrivaju rupe na saksiji, izvrnute i obrnute duge, opsanosti od pomračenja Sunca (seti se 1999-te) su baš kao i neki novi akcenti. Pomislim često 'Zašto želim da živim u kulturnoj sredini, kada je daleko od kulture? Je li moje pojmljenje kulture nešto nastrano?'
dragi moji zimoljupci, opet prepisujete tuđe pravopisne greške... :bump:
:axe: :axe:- više puta je ovde reči o tome! :antismile:
... jednačenje po zvučnosti, seća li se neko? uči se u petom osnovne /ili se barem nekad učilo/
- tako se izgovara i tako se piše, barem na srpskom!
i ako ćete da pišete srpski /a nesrbski/ - onda niste nikakozimoljubci, nego - zimoljupci :snesko
Vidiš da znam
U prvih 180 sati GFS ne crta ništa posebno... Promjenljivo, košava, povremena kiša, temperatura bi stalno varirala između 5C i 10C... To nije nikako dobro za snegoljupce... Nadam se da će se nešto promijeniti...
Pa kaže npr. "Da ja nisam mogao ic juce jel me idalje noga boli a i mora sam u susanj bit pa ce mo sjutra"... Naravno, ne citiram nikoga
mmm, veoma zanimljiv (pseudo)citat...! uglavnom dalmatinski govor, s primesom tipično crnogorskog "sjutra"...
nisam samo razumela ovo "susanj" -
/aktuelni studenti meteorologije uglavnom nemaju taj problem :D/
inače, studenti i stariji, naročito 'stariji studenti' - oni su po pitanju i jezičke i opšte kulture samostalni i za sebe lično odgovorni...
Ja baš to sa "jer" i "jel'" nisam primijetio da iko ovdje griješi. Upitna rječca, ako se tako kaže, "je li" se ovdje rijetko kad skraćuje na "jel'".
npr. "Da ja nisam mogao ic juce jel me idalje noga boli a i mora sam u susanj bit pa ce mo sjutra"... Naravno, ne citiram nikoga
Pa i nije ovo baš dalmatinski govor, već tipični crnogorski... U Crnoj Gori se, npr. kod riječi "mora(o)" drugačije naglašava slovo "a", nego kod dalmatinskog govora...
Dakle, beket, slobodno kritikuj. Kad god ostavim nešto poduže
Oli mijenjat' tastature?
#esti, #utra, #ekira, #ekiracija. (moram naruciti tastaturu)
Koliko je sve to relativna i politička stvar, najbolje govori to da će se sigurno mnogo lakše sporazumjeti Crnogorac i Vojvođanin, nego npr. neko iz jugoistočne Srbije i Vojvođanin (Boce, nemoj se ljutiš, ne ciljam na tebe. :))...A na kog ciljas be ? ;)
A na kog ciljas be ? ;)
Koja je pravilnija varijanta za upotrebu od ovih: dečji ili dečiji, jevtiniji ili jeftiniji... Pravo da ti kažem, ja stvarno ne znam šta da upotrebim, kako god da napišem imam neki utisak da sam napravio grešku...
Ne smatram da oni govore nepravilno, ali istina je da se tamo govori potpuno drugačije, nego na sjeveru Srbije.
U Dubrovčanina se može ćuti "nemojte se sjekirati" dok se u ostatku zemlje govori bez slova "j".
Slavonija opet ima "svoj jezik", ima puno ekavice što je i logično.
Ovo što je spomenuo Transmat ("skraćenice") to i meni ide na živce posebno kod Zagrepčana.
Nešto postaje neš, sve češće se koriste one "u biti", "kao", "znači" i ostali "gradski" izrazi.... ima toga još puno.
Na tebe be, će se ljutiš ? :)Skokni nekad do Pirota ili Vranja da vidis kakav je njihov lokalni govor.Em sto ih nista ne razumes,em sto su to pisijade od izraza :D
A sada ozbiljno, kad sam bio tamo kod Boceta, ne razumijem ljude tako lako... Ne smatram da oni govore nepravilno, ali istina je da se tamo govori potpuno drugačije, nego na sjeveru Srbije.
osim ako nije deo zvaničnog naziva institucije ili države, svi pridevi na -ski pišu se malim slovom (jugoslovenske republike, kineska ambasada, itd.)
Nama oblaci toliko znače da im čak dajemo i imena
da li ce sinuti Sunce i kada ce biti ono sto teba u julu, avgustu,kada vec nije bilo u junu?
Sija Sunce, a kiša lije.
/.../
'U Beogradu je sunčano i toplo, samo iznad RHMZa je jedan mali kišni oblak...'
da li se Oluja moze pisati velikim slovom kao znak postovanja. Pitam zbog Kimija ;D
u infinitivu lagati, dok slagati ima sasvim drugo znacenje?
Pravilno se kaže asfalt,ali ja uvek čujem da kažu asvalt.
Ili na primer umesto Žvizdi,kažu Zviždi... :) :)
postoji bitna razlika između baštovanstva (vrtlarstva) i povrtarstva :)
Kimi, imena dana piši malim slovom.
:lmao: :lmao: :P
Ja Oluje pišem velikim slovom samo zato što ih volim,a po poravilu bi trebalo malim :) ;D.......Nema veze,profesorka mi nema profil na SERBIANMETEO,tako da ne može da vidi da pišem velikim slovom ??? ??? :lmao:.....
okej, Kimi, necemo da uznemiravamo tvoju Profesorku, mada nije tesko naci doticnu u tako malom gradu... ;)
Pa ja sam ove reči pisao prvo velikim slovima iz šale, ali sada mi je to prešlo u naviku postao sam specifičan po ovome,.....znam ja vrlo dobro da je to pravopisna greška ;) ;),ali tako sam navikao i tako sad i pišem,kome smeta šta da radim ??? ???.....
pravilno 1999-2000.
ima jedna sitnica u kojoj svi greše, pa zato nije mnogo ni velika ni čudna greška, ali reč je prilično frekventna u meteo izveštajima, zato nije zgoreg objasniti zašto se pre/popodne piše nekad odvojeno, nekad zajedno:
kao pojam - to je imenica i zato je to jedna reč:
npr. Čitavo (nedeljno) popodne sam proveo na reci.
Proveo sam tamo čitavo poslepodne.
To prepodne je rezervisano za tebe.
ali kao odredba za vreme, to je skraćeno od - posle podne i zato se piše odvojeno:
npr. Idem u šetnju po podne.
Idem u šetnju posle podne.
Posle podne ću se videti s njim.
Pre podne je bilo malo kiše, ali popodne je bilo lepo.
/ovo poslednje može i drugačije da se shvati: Po podne je bilo lepo. - ali većina drugih slučajeva je jasna/
NEISPRAVNO: "Najtopliji dani sledece nedeljetrebali bihbiti cetvrtak i petak"
delimicno ISPRAVNO: Najtopliji dani sledece nedeljetrebalibi biti cetvrtak i petak
ISPRAVNO: Najtopliji dani sledece nedelje trebalo bi da budu cetvrtak i petak
Ja ne sedim na Suncu, jer ću da ispržim tur... Zato sedim na suncu, tj. osunčanom mestu.
Da, moje Sunce je obično astronomski pojam. Međutim, zemlja i Zemlja imaju sličnu razliku
za one koji su uporni da SUNCE u svakoj rečenici i u svakom kontekstu označavaju velikim slovom - samo jedna mala provokacija:
šta mislite, kako se piše iskaz - 'SEDIM NA SUNCU' ???
inače, pisanje velikog slova u naslovima i kod nas je poslednjih godina pod uticajem američkog pravopisa (koje je valjda pretrpelo uticaj nemačkih uzusa), a koje se npr. veoma razlikuje od britanskih navika...
dakle, kod naslova, parola i slogana - nema razloga da sva početna slova budu velika!
ima jedna stara začkoljica sa onim što sad već piše na mnogim radnjama gde se nude gotova jela: ZA PONETI -
i kad me pitaju u pekari "za poneti ili za ovde?", ja obično iskuliram i kažem prosto - da, poneću, spakujte mi, molim vas, hvala, itd. - ne mogu prosto da prevalim preko usta to "za poneti"...
takva fraza kao što je "ZA PONETI" - nije uopšte nova u istoriji srpskog jezika /Dositej Obradović je često koristio slične konstrukcije, ali treba znati da u njegovo vreme naš jezik još nije bio kodifikovan/, i dugo se nije pojavljivala kod nas: tek negde 90-ih, kad su nastali ti kiosci brze hrane... /pre toga su bile samo viršle u crvenim kioscima :) /
ali i ta greška ima neke logike: pošto je od PONETI teško napraviti glagolsku imenicu (reč koja bi označavala pojam za aktivnost), onda taj glagol više i nije glagol, itd.
npr. nije greška reći da je nešto za odnošenje, da je nešto drugo za gledanje (lepo ili ne), itd. itd.
Da li je pravilo da se kaže bici ili bitki
Da li je pravilno reći "srednjevjekovno" ili "srednjovjekovno" ? Ja sam bio ubijeđen da je pravilna ova prva varijanta sa "e", ali sam nedavno čuo da su pravilne obije varijante...
A kako se pravilno kaze Irak ili Iran? :lmao: :rofl:
poneh ili ponesoh?
poneh ili ponesoh?
jedna lepa pesma Duška Radovića
najčešće od beogradjana na pitanje "gde si ?" dobijem odgovor..."evo sam"...ili "eno su"...moje mišljenje je da je ispravno "evo me" i "eno ih"...ne vidim ovde ništa nepravilno, pošto bi "evo sam" bilo valjda skraćeno od "evo, tu sam" -
ali često se greši kod ovih primera:
strog - stroži /ne:strožiji/
ali često se greši kod ovih primera:
visok - viši /ne:višlji/
u Crnoj Gori ljudi masovno griješe. Ali ne kažu "višlji", nego "visočiji". Makar 80% ljudi tu griješi. :)
ali ne znam da li je to sad tamo ušlo u kanon.../?/
- ali uvek sam JA visočiji OD NJEGA, a on je niži od mene /ovo poslednje se ne priča, to se podrazumeva/
i još nešto: ono SUNCE koje se piše velikim slovom - to ne mrda nigde, koliko znam... stoji na svom mestu čak i kad je ovde ili negde drugde - noć... pa i kad se krije iza oblaka!
/a u svim drugim slučajevima piše se - malim slovima/
imenice "Sunce", "Zemlja", "Mjesec"
ako se ne odnose na astrološke pojmove, onda svakako - malim slovima!
Ili "astronomske" ? :)
Čuo sam jedno objašnjenje da se zaokrugliti koristi samo uz povratnu rečcu 'se'...a ovo je ipak glupost ;)
ako je iko pomislio da je zbog onog našeg čuvenog nepostojanog a ispravno napisati -'na Žabljku'- onda greši...
osim što je užasno teško izgovoriti ovako nešto, pravilo je da se ni geografska, ni bilo kakva vlastita imena - ne deformišu u padežima!
dakle: Žabljak, na Žabljaku -
Možeš da downloaduješ
dabljudabljudablju tačka ertees tačka r s
ili tačnije
даблјудаблјудаблју тачка ер те ес тачка р с
(u prevodu www.rts.rs)
kakva je to pismenost kada se jedna web adresa izgovara na tri izmešana načina?
a ipak, reč "daunloudovati" /u značenju "preuzeti fajl"/ ušla je u prvo izdanje novog rečnika stranih reči (Klajn-Šipka, 2006)Pre neki dan dosao jedan programer u kancelariju da objasni devojkama nesto oko slanja priloga za sajt...
Pa ja sad sto ucim iz nekih udzbenika(doduse jeste da je jedan iz 1968. godine), svuda se koristi termin barski sistemi.Baricki mi je nekako vise hrvatska varijanta, a i imamo jedno(ili vise?) mesto blizu BG-a, pa da ne bude da je ciklon iz Barica. :D
To ti je slicno kao da te pitam, da li je ciklon ili ciklona? Neka koristi kako ko voli. :D (tolerancija na nivou) :D
ali ako mi niko nije potvrdio da postoje imenice tipa 'barika/barica' ili glagol 'baričiti' - od kojih bi bila eventualno pravilno izvedena reč 'barički' - onda postoji samo jedno logično objašnjenje za ovakvu derivaciju prideva: oblik je nasumice i nepismeno izmišljen na osnovu nekog stranog izraza...
/a sigurno znate kako je to na engleskom i ko je uopšte izmislio te sisteme?/
Beket, verovatno si pisala o tome, ali da ne pretrazujem svih 14 strana... ukratko... da li je pravilno napisati u koliko ili ukoliko. I za jos jednu rec me isto to zanima, ali ne mogu sad da se setim koja je u pitanju... :)
dosetio sam se :
i dalje ili idalje
svo vreme ili sve vreme
Najpadavinskija oblast /.../
najkišnija oblast /.../
najviše padavina
Najsmisleniji odgovor (i najpribližniji istini) /.../ najviše padavina na nekoj srednjoj visini baze najkišnijih oblaka i mao iznad toga, u mestima najveće vodnosti oblaka.
/.../ najviše padavina
Najmanje padavina
najsušnija oblast. Najmanja godišnja količina padavina najmanje (ili najviše) padavina --------------
U Bitolji bas lepo pada sneg
nekako je postalo teško naći novu grešku u aktuelnim porukama, na koju bi trebalo reagovati... :)
ali to je i bila osnovna poenta pokretanja ove teme... (barem za mene)
- /da treba paziti na svoje izražavanje.../
kako god bilo, ako neko ima nešto da doda, nevezano za aktuelne greške, naravno - tema ostaje...
/a ja ću zaćutati/
Da li mozes da objasnis ovo nevezano za sto ti koristis? Da li se moze reci recimo navezano za aktuelne greske ili npr vezano za aktuelne greske? Intresuje me da li je pravilno tako reci ili napisati. Ja sam to izbacio iz svog govora i koristim u vezi sa umesto vezano za ili npr nije u vezi sa umesto nevezano za.
neću komentarisati ko je pogrešio i u kom postu, nego ću povremeno ovde pisati prosta uputstva i objašnjenja...Sta je pravilno: jel ili je l' ? Ja mislim da je ovo sa apostrofom pravilnije. :D
/naravno, naslov "jezičke nedoumice" nije moj: tako se zove čuveni priručnik Ivana Klajna/
često se poslednjih godina meša JER i JEL:
JEL - skraćeno od JE LI - treba da stoji na početku upitne rečenice (npr. Jel ti to meni kažeš...?!),
govorno se često skraćuje u EL ili samo u E (npr. e si vido ono tamo malopre?) -
jedino pravilno pisanje je JEL (uglavnom sa apostrofom) i knjiški korektno kao JE LI;
a JER - to je uzročno-posledični veznik:
npr. Nisam otišao na izlet, jer je padala kiša.
Jel
u Pravopisu Matice srpske lepo stoji - jel' - pa čak i jelte, jelda, mada naglašavaju da je to razgovorno -Kada sam citao 'Anu Karenjinu' i ostala velika djela, uvijek sam naisao na '' je l' ''...
kod Klajna (u Rečniku jezičkih nedoumica) piše samo da je skraćeno od je li - je l'
...
kako god se pisalo, to skraćeno se izgovara isto i u govornom jeziku je sasvim prirodno -
ovakvi jednoćelijski oblaci su obično kratkoživeći
Kuce se zove Lola.
Da li se kaze dodji Lola,ili dodji Lolo??
Ili to zavisi odakle to ime potice,ako je iz Engleske u imperativu ce glasiti Lola!
Da li neko zna,Beket?
E hvala ti Beket,tako sam i mislio,hej Lola!Ali mom drugu se to ne moze objasniti.
Zasto neki ljudi kazu ''meni hvali 5 dinara'',umesto ''meni FALI 5 dinara''?
Znam da je pravilno fali,ali kad mi kaze HVALI,to tako zapara usi.
interesantno da je ova "beogradska" varijanta novijeg datuma i da su se dugo naši gramatičari opirali tome (to je ono što vam stalno pričam - pre ili kasnije, opšteprihvaćena "greška" postane pravilo)
zato u Jezičkom priručniku (1991) Ivan Klajn piše:
"Dvosložna imena odmila (hipokoristici) sa završetkom na -e, kao Mile, Rade /.../ u gramatikama su priznavana samo s promenom Mila, Milu, Milom, Milov, kakvu imaju u centralnim i južnim govorima, ili (od) Mile, Mili, Milin (u zapadnim govorima).
Promena Mileta, Miletu, Miletov, međutim danas je toliko raširena u jeziku velikih gradova da se više ne može goniti iz standardnog jezika."
dakle, to važi samo za nadimke, ali ne i za imena na -e (Đorđe, Pavle), zato će to Mile i Dule naš gradski osećaj za gramatiku tretirati kao dete (ista promena za srednji rod: uzeću od deteta, od mačeta, od govečeta; ali - vidim dete, mače itd. - tu se genitiv i akuzativ ne poklapaju)
ali po analogiji sa padežima za muški rod, tu je došlo do ukrštanja dve paradigme:
Video sam Pavla, ali neću od njega da tražim slike, nego od Đorđa.
Video sam Duleta, ali neću od njega da tražim slike, nego od Mileta.
to je sigurno nastalo da ne bi dolazilo do zabune u tim pomenutim "velikim" gradovima, gde je uvek bilo puno ljudi s raznih strana i gde je trebalo precizno razlikovati o kome je reč... jer ako meni neko kaže da bio - kod Mileta, ja znam da se njegov domaćin zove Mile /tj. tako ga zovu/, a kad kaže da je bio kod Mila, onda se taj valjda zove - Milo! a ako je bio kod Mile (s dugim akcentom na I) - mislila bih da mu tepaju:Mila... (ovo ja sad s naivne pozicije, tako kako to deca razumeju)
e sad, problem je u tome što u tim nekim krajevima ili ne postoje nadimci Mile, Dule i sl. - ili su došli naknadno, pa se izjednačili s onim imenima na -o
u svakom slučaju, tradicija našeg standardnog jezika voli da pamti pravila koje je nekad propisivala, tako da beogradske (i ine) navike ne mogu biti baš toliko dominantne, barem što se tiče zvanične gramatike... ali u svakodnevnom govoru - sve što iskače nekom deluje smešno, nekom je samo signal različitosti... a sami govornici moraju da izaberu da li žele da sakriju svoje poreklo ili da ga baš istaknu (to je već problem druge vrste)
(a i ime je dobila po tome Golija-golema planina)
reč "rasprava" obično srećemo u frazama tipa "žustra/oštra rasprava" i zato je markirana: ređe se s tim pridevima pominju ovi drugi sinonimi i otud taj osećaj da znači nešto drugo nego što stvarno znači -
Molim Vas samo da obratite paznju na ovo sto cu dole napisati i da jednom za uvek razresimo i konacno razumemo kako se termin ciklon koristi u srpskom jeziku. Bilo bi pozeljno tako ga i koristiti...
1.ciklon
2.ciklona
3.ciklonu
4.ciklona
5.ciklone
6.s ciklonom
7.o ciklonu
:-*
Vremenska prognoza 8 - 12. februar 2015. - Pljuskovi snega!
Vremenska prognoza 8 - 12. februar 2015. - pljuskovi snega!
Malo smo zakasnili sa današnjom prognozom, nadamo se da još uvek niste zaspali. :)
Malo smo zakasnili sa današnjom prognozom, nadamo se da još uvek niste zaspali :).
Pošto tačka iza rednog broja ne označava kraj recenice, nema potrebe za velikim slovom iza crtice. Da nema crtice, onda bi bilo veliko slovo.
Kako god, ja bih napisao: "Vremenska prognoza za period od do...".