Meteorološki Forum

Vreme => Prognoze => Temu započeo: Stefano 01. Decembar 2012. u 11:23

Naslov: Pitanja
Poruka od: Stefano 01. Decembar 2012. u 11:23
Sva pitanja u vezi analize modela i sl. ovde  :-:
Naslov: Odg: Decembar 2012.
Poruka od: ciklon 03. Decembar 2012. u 17:31
Videcemo sta ce reci vecerasnji WRF  za sutra vece i sredu preko dana ali ne ocekujem na severu nista znacajnije bas kao ni kod ove situacije od juce i danas.
Bilo je nedoumica koji ce predeo dobiti najvise padavina i sta na to sve utice ali od pocetka je naginjalo ka tome da centralni i zapadni(jugozapadni) delovi zemlje imaju mnogo vece sanse za sneg od Vojvodine i da j to gotovo uvek tako kad je centar ciklona u juznom Jadranu.

Zamolio bi nekoga da okaci ovde karte sa strujanjem vazduha na odredjenoj visini i da ih objasni, neka za primer uzme bilo koji izlaz i termin ne mora da bude ovogodisnji ali bi pozeljno bilo da bude situacija sa ciklonom koji je donosio snezne padavine. Spominjalo se ovih dana u par navrata strujanje vazduha i bilo je par postova koji se pomalo razilaze u objasnjenju koje strujanje donosi najvise odnosno najmanje padavina nekoj oblasti. Mislim da je potrebno malo diskusije na tu temu kako bi sto bolje mogli da razumemo pojedine situacije. To je vazna stvar na koju dosta ljudi ne obraca paznju kada gleda prognozu, mnogo je bitnije dobro prouciti karte nego komentarisati sta je izbacio yr.no, freemeteo ili neki treci besplatni sajt za dobijanje gotove prognoze. Jedino tako se moze podici kvalitet prognoze na forumu.
Naslov: Odg: Decembar 2012.
Poruka od: ljubostinja 03. Decembar 2012. u 19:56
Zamolio bi nekoga da okaci ovde karte sa strujanjem vazduha na odredjenoj visini i da ih objasni, neka za primer uzme bilo koji izlaz i termin ne mora da bude ovogodisnji ali bi pozeljno bilo da bude situacija sa ciklonom koji je donosio snezne padavine. Spominjalo se ovih dana u par navrata strujanje vazduha i bilo je par postova koji se pomalo razilaze u objasnjenju koje strujanje donosi najvise odnosno najmanje padavina nekoj oblasti. Mislim da je potrebno malo diskusije na tu temu kako bi sto bolje mogli da razumemo pojedine situacije. To je vazna stvar na koju dosta ljudi ne obraca paznju kada gleda prognozu, mnogo je bitnije dobro prouciti karte nego komentarisati sta je izbacio yr.no, freemeteo ili neki treci besplatni sajt za dobijanje gotove prognoze. Jedino tako se moze podici kvalitet prognoze na forumu.
Bilo bi dobro da milos, gencic ili profiamater objasne neku kartu i mene zanima strujanje po visini. Trebalo bi pogledati poruke u aktuelnim u vreme onog februarskog snega ove godine ili slicne situacije od ranije ima mozda neko objasnjenje u vezi stujanja.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: ciklon 03. Decembar 2012. u 20:25
Evo prebacujem tj. kopiram ovaj post iz teme prognoza ovde.

Zamolio bi nekoga da okaci ovde karte sa strujanjem vazduha na odredjenoj visini i da ih objasni, neka za primer uzme bilo koji izlaz i termin ne mora da bude ovogodisnji ali bi pozeljno bilo da bude situacija sa ciklonom koji je donosio snezne padavine.
Spominjalo se ovih dana u par navrata strujanje vazduha i bilo je par postova koji se pomalo razilaze u objasnjenju koje strujanje donosi najvise odnosno najmanje padavina nekoj oblasti. Mislim da je potrebno malo diskusije na tu temu kako bi sto bolje mogli da razumemo pojedine situacije.
To je vazna stvar na koju dosta ljudi ne obraca paznju kada gleda prognozu, mnogo je bitnije dobro prouciti karte nego komentarisati sta je izbacio yr.no, freemeteo ili neki treci besplatni sajt za dobijanje gotove prognoze. Jedino tako se moze podici kvalitet prognoze na forumu.

Ne bih zapocinjao sa analizom strujanja vazduha iako mi je ta materija koliko toliko poznata jer smatram da ce neke kolege to uraditi bolje i razumnije. Sa nekim clanovima sam diskutovao na ovu temu u pp ali bilo bi dobro da bude javna diskusija.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Joe 03. Decembar 2012. u 20:42
I mene veoma interesuje ova tema, samo znam koliko i ti verovatno. Nadam se da će neko stručniji napisati nešto.
Jedino znam da severozapadno strujanje pri podlozi uglavnom uvek donosi običan front na severu Srbije. Najčešće pada kiša koja čim pređe u susnežicu i sneg prestane. Vetar pojača, razvedrava se i eventualno bude još koji pljusak snega, dok južnije od Beograda se gotovo uvek zadrže duže padavine. Čak sam primetio da hladnoća često sustigne padavine tako da na jugu kratko pada kiša koja brzo pređe u sneg.
Posmatrajući vremenske prilike zimi dosta godina unazad kod nas je najbolja situacija kada se zavrti ciklon sa centrom jugoistočno od nas, a pri tom imamo anticiklon elipsoidnog oblika iznad Skandinavije.
Čak i kada sam bio klinac pratio sam kretanje dima Beočinske cementare. Omiljeno mi je bilo kada dim ide sdesna na levo i zanosi ka Fruškoj Gori. Uz padavine to je za mene uvek značilo minimum par dana sankanja.  ;)
Kada je dim zanosio sdesna na levo prema Dunavu obično su se dešavali prestanci padavina čim kiša pređe u sneg.
Naslov: Odg: Decembar 2012.
Poruka od: gencic 03. Decembar 2012. u 20:45
Zasad mogu ukratko, ono sto smatram najbitnijim.
Mislim da vecina zna kakvo je strujanje u ciklonima i anticiklonima kao sistemima sa vrtloznim kretanjem. Osim sto je ono suprotno od kazaljke na satu, odnosno u smeru kazaljke, za redom ova dva, treba znati da u prizemnom sloju imamo odstupanje od kretanja duz izobare i to u pravcu nizeg pritiska. Tako, strujnice u ciklonskoj cirkulaciji se izvijaju ka centru niskog pritiska, a u anticiklonu su izvijene van njega. (to je i jedan od uzroka vertikalnog uzdizanja u ciklonima)
Kako se podizemo sa visinom strujnice se sve vise primicu pravcu duz izobara, dok potpuno ne izadjemo iz prizemnog granicnog sloja, gde nema sile trenja i to strujanje se naziva geostrofsko (doduse samo u slucaju da su izobare prave linije, za zakrivljene izobare, sto je slucaj kod ciklona i anticiklona, moramo koristiti druge pojmove- gradijentni i ciklostrofski vetar).
Kad to znamo, treba da znamo i da se strujanje u prizemlju uglavnom ne poklapa sa strujanjem na visini. Plasticno, ako imamo u prizemlju anticiklon, to ne znaci da je na svim visinama iznad njega isto anticiklon, vec kao sto znate mogu da budu razne opcije. Moguce je i da je u prisustvu prizemnog anticiklona, na visini ciklon i dalje vrti. Moze da bude i dolina.
Dakle, kada posmatramo nas region, moramo da obratimo paznju na visinsko strujanje kao vodecu struju u atmosferi za ciklone (~ 500mb),  zatim strujanje na 700 mb kao ono bitno za kretanje oblacnosti koja donosi padavine i zbog advekcije temperature, zatim na 850 mb kao najbitniji za bilo kakvu orijentaciju u vezi sa sektorima ciklona a uz to takodje i advekcija temperature. 
Iako nije bas od primarnog znacaja za prognozu za manje oblasti ipak ne treba izgubiti iz vida strujanje na nivou mlazne struje (250-300 mb).
Konacno, tu je i prizemlje, tj. strujanje u prizemlju koje moze bitno da se razlikuje od visinskog.

Po mom misljenju, najpovoljnija situacija za sneg u delu Srbije van Timocke krajine je prednja strana visinske doline (znaci juzno - jugozapadno strujanje iznad 850 mb i advekcija vlaznog vazduha u debljem sloju iz Mediterana) i naravno ciklon u prizemlju, ali tako da se nasi krajevi nalaze u delu koji ima severoistocnog do zapadnog strujanja - znaci izbegnut je fenski efekat pri prebacivanju preko planina.
Cest slucaj je da ako se isuvise nisko nalazi nivo sa jugozapadnom strujom mi dobijemo kisu jer sve do 1500 m je lako moguce da je temperatura pozitivna u oblasti Sredozemnog Mora.

Opet, sve to zavisi od konkretne situacije, kao i od polozaja frontova u ciklonu, jer su ti oni koji su glavni proizvodjaci uzlaznih kretanja i padavina vecih razmera.
Toliko od mene zasad. :D
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Akineki 05. Decembar 2012. u 09:22
Ako moze par pitanja. Upravo sam gledao meteo karte na sajtu www.meteoadriatic.net i to GFS (zadnji i sve ostale).Prvo u cemu je razlika izmedju GFS 00,06,12,18 modela, a drugo, po onome sto sam video na kartama za sneg, za Beograd se nesto ne prognozira mnogo snega odnosno bilo bi ga ako sam dobro video samo u subotu, i u nedelju bi vec prestao, dok gde god da sam gledao drugo kazu da ce sneg padati ceo vikend i u ponedelja? Da li ja nesto pogresno gledam ili sta? :neznam: Hvala unapred na odgovoru
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Dejo 05. Decembar 2012. u 09:32
GFS (Global Forecast System) je globalni prognostički model kojeg razvija američka NOAA za nacionalnu meteo službu NWS, a koriste ga i brojne druge meteorološke službe u svijetu. GFS se izvodi svakih 6 sati (00, 06, 12 i 18 UTC) i pruža prognoze atmosferskih varijabli na 26 vertikalnih razina u horizontalnoj rezoluciji 0.5 stupnjeva. Portal Windguru preciznije navodi da su za prva 84 sata izračuni u rezoluciji približno 55km, zatim oko 80km za period od 3.5 do 7.5 dana (180h), te razlučivosti 110km za ostale sate i dane do 16 dana unaprijed.

U poslednjim izlazima je tako da se crta samo sneg u subotu, a zatim ništa. Kod drugih modela snega ima i u nedelju, pa i ponedeljak. Tako da si sve dobro video :)
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Akineki 05. Decembar 2012. u 09:35
Hvala na odgovoru...to bi znacilo sedimo i cekamo sta ce biti i dalje  :popcorn: :kafa:
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Joe 05. Decembar 2012. u 10:56
Još da dodam da brojke 00Z, 06Z, 12Z i 18Z predstavljaju vreme kada su uzeti ulazni parametri za model. 00Z je 1 ujutru po našem vremenu zimi i 2 ujutru leti, 06Z je 7 ujutru zimi i 8 ujutru leti itd. U ta vremena su na osnovu ulaznih parametara pušteni modeli. Mi kažemo izlaz 06Z recimo, što znači da je izrađen na osnovu ulaznih parametara u 7 ujutru.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Akineki 08. Decembar 2012. u 21:38
Jedno pitanje, koje modele koristi sajt accuweather a koje yr.no ? Hvala unapred
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: KrLe 14. Septembar 2014. u 16:56
Pozdrav ljudi imam jedno pitanje  :) :

Da li je moguce da grmi i seva u toku zime.Citao sam da je moguce i na engleskom se to zove "Thundersnow".Hteo sam pitati ove malo starije na forumu da li ste nekad doziveli da se u Srbiji desilo tako nesto kao grmljavina zimi?Citao sam da se u Americi to desi 1 u 20-30 god.Ja to nikad nisam doziveo posto imam 15 god ali pitam vas posto mrzim grmljavinu :(
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Pavlevuk 14. Septembar 2014. u 17:00
Ja takodje kao i ti imam 15 god i jednom sam doziveo da ujedno pada sneg i grmi.Uvek su mi govorili kako zimi nikad ne grmi i kako je to jako retko.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Djordje...storm chasers.... 14. Septembar 2014. u 17:04
Jel nza neko sta bi ovo moglo biti i jel neko primetio nekad ovo u oblaku,bas je zanimljivo
(http://i31.photobucket.com/albums/c369/djordjedukic112835/20140913_184041_zps4f8f12cb.jpg) (http://s31.photobucket.com/user/djordjedukic112835/media/20140913_184041_zps4f8f12cb.jpg.html)
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Ljubiša 14. Septembar 2014. u 17:13
Senke! :super:
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Miki 14. Septembar 2014. u 17:28
Pozdrav ljudi imam jedno pitanje  :) :

Da li je moguce da grmi i seva u toku zime.Citao sam da je moguce i na engleskom se to zove "Thundersnow".Hteo sam pitati ove malo starije na forumu da li ste nekad doziveli da se u Srbiji desilo tako nesto kao grmljavina zimi?Citao sam da se u Americi to desi 1 u 20-30 god.Ja to nikad nisam doziveo posto imam 15 god ali pitam vas posto mrzim grmljavinu :(
Jel si mislio da li može grmeti u toku zime konkretno , ili da li može grmeti uz snežne padavine?  :snesko
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: KrLe 14. Septembar 2014. u 17:29
Jel si mislio da li može grmeti u toku zime konkretno , ili da li može grmeti uz snežne padavine?  :snesko

Pa da preciziram uz snezne padavine ma da ako mozes da mi odgovoris i na jedno i na drugo  :D
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Boce 14. Septembar 2014. u 17:39
Pozdrav ljudi imam jedno pitanje  :) :

Da li je moguce da grmi i seva u toku zime.Citao sam da je moguce i na engleskom se to zove "Thundersnow".Hteo sam pitati ove malo starije na forumu da li ste nekad doziveli da se u Srbiji desilo tako nesto kao grmljavina zimi?Citao sam da se u Americi to desi 1 u 20-30 god.Ja to nikad nisam doziveo posto imam 15 god ali pitam vas posto mrzim grmljavinu :(

Može naravno da grmi uz snežne padavine, ali je prilično retko. Ja sam za svojih 42 godina mislim jednom to doživeo i to uz izraženu košavsku situaciju kada je u Timočkoj krajini bila temperatura u minusu a oblačnost dolazila sa juga gde je temperatura bila daleko u plusu. Grmljavina u toku zimeuz kišu je već nešto manje retka pojava.

Jel nza neko sta bi ovo moglo biti i jel neko primetio nekad ovo u oblaku,bas je zanimljivo
(http://i31.photobucket.com/albums/c369/djordjedukic112835/20140913_184041_zps4f8f12cb.jpg) (http://s31.photobucket.com/user/djordjedukic112835/media/20140913_184041_zps4f8f12cb.jpg.html)

Mislim da je u pitanju senka oblaka iz nižih slojeva ocrtana na oblacima iz viših slojeva. Pošto je sunce nisko pred zalazak onda su niži slojevi prepreka svetlu ka višim slojevima.

Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Miki 14. Septembar 2014. u 17:40
Pa da preciziram uz snezne padavine ma da ako mozes da mi odgovoris i na jedno i na drugo  :D
Što se tiče grmljavine u zimskom periodu , kako da ne , moguće je i dešavalo se ali veoma retko naravno. Razlozi su očigledni jer za razvoj cumulonimbus oblaka koji daje pljuskove i grmljavinu mora postojati određena toplota u atmosferi i vlažnost vazduha uz to da je ta ista atmosfera nestabilna. Kako je zimi u većini slučajeva veoma hladno , do formiranja takvih oblaka retko kada dolazi. Primer kada se to desilo jeste 31. decembar 2009 godine kada smo imali pljuskove sa grmljavinom u većini zemlje , eto za Novu godinu.  ;) Temperatura tog dana je u Beogradu iznosila čitavih 17.2 °C ! Za grmljavinu u toku snežnih padavina ti ne mogu ništa reći jer u životu tako nešto nisam doživeo , a nisam ni siguran je li to moguće.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: KrLe 14. Septembar 2014. u 17:43
Što se tiče grmljavine u zimskom periodu , kako da ne , moguće je i dešavalo se ali veoma retko naravno. Razlozi su očigledni jer za razvoj cumulonimbus oblaka koji daje pljuskove i grmljavinu mora postojati određena toplota u atmosferi i vlažnost vazduha uz to da je ta ista atmosfera nestabilna. Kako je zimi u većini slučajeva veoma hladno , do formiranja takvih oblaka retko kada dolazi. Primer kada se to desilo jeste 31. decembar 2009 godine kada smo imali pljuskove sa grmljavinom u većini zemlje , eto za Novu godinu.  ;) Temperatura tog dana je u Beogradu iznosila čitavih 17.2 °C ! Za grmljavinu u toku snežnih padavina ti ne mogu ništa reći jer u životu tako nešto nisam doživeo , a nisam ni sugran je li to moguće.

Hvala ti puno na odgovoru  :D
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: igorkonkolj 14. Septembar 2014. u 18:39
Što se tiče grmljavine u zimskom periodu , kako da ne , moguće je i dešavalo se ali veoma retko naravno. Razlozi su očigledni jer za razvoj cumulonimbus oblaka koji daje pljuskove i grmljavinu mora postojati određena toplota u atmosferi i vlažnost vazduha uz to da je ta ista atmosfera nestabilna. Kako je zimi u većini slučajeva veoma hladno , do formiranja takvih oblaka retko kada dolazi. Primer kada se to desilo jeste 31. decembar 2009 godine kada smo imali pljuskove sa grmljavinom u većini zemlje , eto za Novu godinu.  ;) Temperatura tog dana je u Beogradu iznosila čitavih 17.2 °C ! Za grmljavinu u toku snežnih padavina ti ne mogu ništa reći jer u životu tako nešto nisam doživeo , a nisam ni siguran je li to moguće.
    evo da kazem da sam bio svedok, a verujem ne jedini, da seva i grmi, u sred zime i to jos uz vejavicu,i to u vise zima ranijih godina, a kada sevne i sneg pada na vec belu podlogu sjaj od munje je obicno crvenkaste boje.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Miki 14. Septembar 2014. u 19:12
Hmm to mora da je bio baš fascinantan prizor  :o , nego nešto me i dalje interesuje kako dolazi to električnog pražnjenja uz snežne padavine? "Surfujući" po internetu , došao sam do nekakvog teksta na wikipedia sajtu. Tu se navodi da može postojati 3 situacije kada može biti snežnih padavina uz električno pražnjenje :

(http://i.imgur.com/XxOLbLX.jpg)

Probao sam nekako da ovo pojasnim i prevedem , valjda je razumljivo.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Stefano 14. Septembar 2014. u 19:22
Da li je moguce da grmi i seva u toku zime.Citao sam da je moguce i na engleskom se to zove "Thundersnow".Hteo sam pitati ove malo starije na forumu da li ste nekad doziveli da se u Srbiji desilo tako nesto kao grmljavina zimi?Citao sam da se u Americi to desi 1 u 20-30 god.Ja to nikad nisam doziveo posto imam 15 god ali pitam vas posto mrzim grmljavinu :(
Što si bliže moru češća je pojava, recimo u nekim krajevima ex yu grmljavina sa snegom se dešava skoro svake zime (Mostar, Njeguši).

http://www.youtube.com/watch?v=mFiWnkkfacY

http://www.youtube.com/watch?v=_ObqhGleU08
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Јоца 14. Septembar 2014. u 20:34
Мислио сам и ја да се укључим у дискусију и поставим пар снимака где грми и пада снег (пошто сам ја знао да је то могуће). Ето, добио си одговор од Микиа и Стефано. Као што каже Стефано, што си ближе мору то су веће шансе за грмљавину у зимским месецима. Пуно пута сам читао и на овом форуму, како рецимо пада снег и грми на Жабљаку. Јер као што је и Мики рекао, за стварање cumulonimbusa, потребно је доста енергије и влаге, а самим тим и топлоте, а као што и сам знаш, на приморју и самом мору је доста топлије зими него у континенталном делу, па се ту и стварају ти облаци. Понекад се деси и да неки јачи облак зађе мало дубље у копно, рецимо до севера ЦГ, па и до крајњег југозапада Србије, и ако на југозападу Србије тада фактички нема "услова" за стварање таквих облака, а имамо снег уз грмљавину. Ја још увек нисам доживео да грми и пада снег, а то ми је највећа жеља.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Stefano 15. Septembar 2014. u 00:39
Ја још увек нисам доживео да грми и пада снег, а то ми је највећа жеља.
U BG-u je poslednji put bilo 27.1.1995.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Јоца 15. Septembar 2014. u 01:48
 Ето, нисам чак био ни рођен тада. Ваљда ће ми нека зима пружити то задовољство да доживим то у Бг-у, а највише бих волео да то буде ова зима :D. И само да коригујем свој претходни пост, где сам написао да је Крле добио одговор од Микиа и Стефано-а, добио је и од Боце-а, да не буде да сам га запоставио :D, нисам видео његов пост, јер нисам читао од почетка одговоре.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: KrLe 15. Septembar 2014. u 16:19
Drugari,hvala na odgovorima :)


U BG-u je poslednji put bilo 27.1.1995.


Veoma mi je drago da je retko , ali sigurno izgleda mocno  :D


Ето, нисам чак био ни рођен тада. Ваљда ће ми нека зима пружити то задовољство да доживим то у Бг-у, а највише бих волео да то буде ова зима :D.

Ne daj Boze  :oboze:  :D
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Јоца 15. Septembar 2014. u 16:43
 ^^ Хаха, ти баш не волиш грмљавину, ја волим :D. Има нас разних на овом форуму, зато смо сви овде да делимо мишљења и утиске!  :)
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: KrLe 15. Septembar 2014. u 16:48
^^ Хаха, ти баш не волиш грмљавину, ја волим :D. Има нас разних на овом форуму, зато смо сви овде да делимо мишљења и утиске!  :)

Nisam je voleo nikad , ali kad se ovo desilo : http://www.serbianmeteo.com/forum/index.php?topic=3386.400 ne da je ne volim nego je mrzim  :D . Znaci pucalo je ko da je bilo bombardovanje :O
Volim sneg i sunce  :sunce  :sun  :D
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: pcigre 18. Novembar 2014. u 13:50
Može li me neko uputiti gde da potražim kratkoročne prognoze za Nišavski okrug? Konkretno bitno mi je da ako je moguće nađem podatke o mogućim padavinama, previše puta pokisoh na bicikli  :sunce
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Miki 18. April 2015. u 23:55
Može li neko da mi pojasni zašto ponekad numerički modeli (visoke i niske rezolucije) za prognozu vremena greše prilikom prognoziranja konvektivnih razvoja? Uzeću za primer situaciju koja se desila baš juče kada su modeli (GFS , WRF i drugi), dan pre prognozirane vremenske prilike, prognozirali konvektivne razvoje na području centralne Srbije a koji se na kraju nisu ostvarili. Naime modeli su prognozirali nestabilnu atmosferu sa potencijalno konvektivnom energijom (CAPE indeksom) i do ~800 J/kg i Li indeksom do -1 . Uz ovakve parametre modeli su logično prognozirali padavine iz konvektivne oblačnosti ali do istih nije došlo zbog premeštanja slojaste oblačnosti  koja nije omogućila da dođe do razvoja. Zašto su numerički modeli prognozirali konvektivne padavine ako do istih nije moglo da dođe zbog premeštanja slojaste oblačnosti? I da uzmemo za pretpostavku da su modeli prognozirali slojastu oblačnost , zašto su onda prognozirani konvektivni razvoji pa čak i šanse za moguć grad? Shvatam da ni današnji numerički modeli, ma koliko je primena tehnologije i računara u meteorologiji uznapredovala, nekad greše i to je normalno. Možda je pomalo glupo pitanje ali me eto interesuje.  :)

Slojasta oblačnost koja je onemogućila razvoj kumulonimbusa:

(http://img.prntscr.com/img?url=http://i.imgur.com/nWA7p5N.jpg)

CAPE indeks:
 
(http://s15.postimg.org/wsd2aie17/mlcape_42.png)

Mogućnost za pojavu grada:

(http://s30.postimg.org/ml5bxeuyp/z3_sig_hail_prob_036.png)
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Milosh 21. April 2015. u 11:25
Da bi uopšte nastao jedan konvektivni oblak, mora mnogo stvari da se poklopi.
Prije svega, da se stvore termički uslovi za vertikalna uzlazna kretanja. Ti si naveo za primjer slojastu oblačnost, dobar primjer. Modeli mogu da predvide postojanje slojaste oblačnosti sa velikom tačnošću, ali ne mogu baš najbolje da predvide koliko će slojasta oblačnost zapravo uticati na temperaturu vazduha u prizemlju. Dovoljno je da umjesto npr. 26°C koliko vide modeli, bude 23°C u prizemlju, i atmosfera više nije nestabilna nego stabilna. Postoji još faktora koji mogu da naruše termičku nestabilnost atmosfere, a da ih modeli ne predvide. To su npr. razne vrste temperaturnih inverzija, kako u prizemlju, tako i na visini. Najčešći uzrok tome su različita strujanja na različitim visinama, ali opet može biti i slojasta oblačnost ili prolazak hladnog fronta uzrok.
Dakle, CAPE i LI indeks kao dva najvažnija parametra nestabilnosti se računaju na osnovu vertikalnog profila temperature i dovoljno je da iz nekog razloga modeli malo promaše temperaturu na nekom nivou i ode sve naopako.

Drugi bitan faktor za nestabilnosti je vlaga u atmosferi. Džaba da postoje dobri temperaturni uslovi, ako nema dovoljno vlage u atmosferi. Što je više vlage u prizemnom sloju, niži će biti nivo kondenzacije i nivo slobodne konvekcije i lakše će nastati konvektivni oblaci. Vlaga u prizemnom sloju je takođe problem za modele. Dovoljno je samo da neki vjetar ima veći fenski efekat i da isuši atmosferu i ništa od razvoja. Zato često konstatujemo i da je pored dobrih uslova košava spriječila razvoje.

I kad su ispunjeni svi parametri za nestabilnosti, da bi se pokrenuo konvektivni oblak, mora da postoji tzv. "okidač" za konvektivni oblak, uzlazna struja. U danima sa velikom vlagom i visokom temperaturom, dolazi do spontane konvekcije i Cb može da nastane bilo gdje. Kada je kritična vlaga, tada je najčešći "okidač" orografija, tj uzlazna kretanja uslovljena planinama. Kad već jednom nastane linijska oblačnost i kreće se u npr. jugozapadnoj struji, ona se stalno obnavlja zato što razlivanje hladnijeg vazduha ispred nje izaziva nova uzlazna kretanja (topli vazduh se podiže uz klin hladnog vazduha). Sličan je efekat i uzlaznih kretanja prilikom prelaska hladnog fronta.

Tu je i smicanje, koje pored toga što utiče na jačanje već nastalog kovektivnog oblaka, često ima efekat u stabilizaciji atmosfere. Svjedoci smo da mnogo više Cb-ova na sve strane nastaje u danima kada nemamo neko izraženo strujanje ili smicanje po visini.

I pored svega toga, i kad se ispune svi uslovi za razvoje, i kad je gotovo sigurno da će ih biti, nikad se ne može predvidjeti tačna lokacija gdje će nastati, kuda će se kretati, gdje će jačati, a gdje slabiti. I tu ponovo hiljadu faktora ima uticaj. I tako npr. neko ko je čekao pljusak sa grmljavinom u Beogradu kuka kako nije bilo ništa, iako su bili odlični parametri, a ne bude nikakva utjeha to što je npr. pljuskova sa grmljavinom bilo i 20km sjevernije i južnije.

Zbog svega navedenog, za mene lično konvektivna dešavanja i jesu najveći izazov za prognozu, jer se nikad ne mogu prognozirati sa više od 70% tačnosti.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Miki 21. April 2015. u 23:26
Hvala Miloše na ovako opširnom odgovoru, vidi se da se razumeš u tu materiju.  :)
Nisam ni u najmanju ruku razmišljao da zbog jedne "male" greške u proračunu temperature čitava prognoza može da zabrlja.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Sic 05. Novembar 2015. u 14:27
Da li neko zna da li se ikada desilo da u Beogradu ne pada kisa ceo novembar? Modeli su toliko isuseni dejstvom AC da do 20. sigurno nece biti nista, ne pamtim kad se u jesen ovako nesto desilo...
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Boce 05. Novembar 2015. u 14:52
U Knjaževcu četiri meseca bez padavina okotobar 1965. i 1969, novembar 1986. i jul 1988.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: pcelar 25. Januar 2020. u 15:12
Postovanje svima..da li neko ima pretpostavku kakvo ce biti vreme krajem Februara i pocetkom Marta. Pozdrav
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Demian 31. Januar 2020. u 14:50
Pozdrav...gledam prognizu w2u gde kazu da ce posle kratokrajnog zahladjenja opet biti toplije od 10? da li ioma sanse za neki pravi sneg?? mozda posle 10? krajem februara? da li ovako topla jesen i zima znaci da moramo da imamo hladno prolece da bi u proseku sve doslo na svoje?? da li mozda moze da bude mart hladniji od janura? ne znam da li postoje modeli za toliko unapred...hvala na odgovoru konkretnije me zanima vreme za istok jugoistok srbije? ne znam ni gde da nas svrstam :) sokobanja...pozz
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Јоца 31. Januar 2020. u 15:21
 ^^ Видим да већ ко зна који пут постављаш идентично питање у разним темама на које не добијаш одговор, па ми није јасно да још увек ниси схватио зашто је исход такав.
Пробаћу укратко да ти одговорим и појасним неке ствари, пошто видим, нов си овде.

Као прво, одговор на твоје питање о дугорочној прогнози за типа 10-20 дана унапред па и више, нећеш добити на овом форуму, то нико не зна. Може се радити само о претпоставкама или нагађањима за које постоји никаква, или врло мала вероватноћа за остварење.
Најпозданије су прогнозе за 3-5 дана унапред, са великом вероватноћом остваривања, мада у неким компликованијим ситуацијама је тешко одредити прецизно и за мање од 24h. За све преко 7 дана унапред се доста смањује вероватноћа остварења прогнозе, већ се више посматра као неки тренд могућег развоја ситуације.

Саветујем ти да мало више прочиташ теме по форуму док не почнеш да "хваташ" конце како и шта. Читај и теме "прогнозе" и "актуелне временске прилике" од ранијих зимских сезона.
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Demian 31. Januar 2020. u 15:44
pa upornost se isplati eto ti si mi odgovorio joco...  :tu: a uvek ocekujem neki nov zanimlj odgovor valjda jos nekog zanima sneg sem mene pa da se posveti rpacenju toga i da nas obavestava detaljnije malo kako sta kad...pzz svako dobro
Naslov: Pitanja
Poruka od: dejca 31. Januar 2020. u 17:00
I ja sam ti jednom odgovorio u temi januar 3 dekada ali su nam obrisali i tvoje pitanje i moj odgovor, obrisani su opravdano jer tema nije za to namenjena. A ja nisam bio obratio pažnju na naslov teme i tako.
Uglavnom Joca ti je dao odgovor, ako baš želiš prognozu i za više meseca unapred eno ti akuweather ima prognozu valjda za tri meseca unapred pa ako želiš prati to.
Ovako za ovu zimu moja pretpostavka je da ova zima nije ni počela ali je sigurno završila. Ove blic prodore sa mokrim snegom koji će i biti od srede i ne računam, toga će biti sigurno još. Dok atlantik ovako divlja nema nama prodora sa severo istoka bez kog kod nas zime nema. A on će i dalje nastaviti ovakvu aktivnost.


Poslato sa jugoistoka.

Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Demian 15. Oktobar 2020. u 11:03
Pozz, videh da je neko pisao da se i sada od 3. Dekade očekuje stabilno vreme kod nas, i da se stvara anticiklon, da li to znači još jedan aodvratna zima kao proslogodinja ili je suviše rano o tome
Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Liki 15. Oktobar 2020. u 14:36
Previše je rano govoriti kakva će zima biti. Ono što je kod nas sve izvesnije to je stabilizacija posle ove serije ciklona. Kako mi sada deluje postavka sistema stabilno bi moglo da se zadrži do kraja meseca, naravno sve na duže od 3 dana je manje pouzdano, ali po običaju kada je stabilizacija u pitanju veće su šanse da se to i ostvari :)
Naslov: Pitanja
Poruka od: dejca 15. Oktobar 2020. u 17:16
Pa ako se ovaj ritam nastavi od skandinavca nema ništa a tada nema ni prodora sa sibira. AC ako imamo nad evropom tada i imamo šanse za njegovo izmeštanje na severoistok i blokadu zapadnih vetrova i zimu u našem regionu.

Послато са Mi A3 помоћу Тапатока

Naslov: Odg: Pitanja
Poruka od: Demian 05. Januar 2021. u 15:31
sta se desava ovo...svaki put kad bacim pogled prilicnoi drugacije prognoze...a vec je 8 jako blizu...sta kazu iskusni meteoroliz ovde...hvala unapred