Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: :)  (Pročitano 23641 puta)

Van mreže kovrdzava93

  • Poruke: 7
:)
« poslato: 15. Jun 2013. u 16:52 »
Da li b mogao neko da mi objasni sta bi se desilo kada Zemlja ne bi rotirala oko svoje ose..? Sta je sa Koriolisovom silom, pasatima, da li bi postojala sila gradijenta pritiska, da li bi gravitaciono ubrzanje zavisilo od geografske  sirine? Pozdrav. Hvala.

Van mreže zec

  • ***
  • Poruke: 2.839
Odg: :)
« Odgovor #1 poslato: 15. Jun 2013. u 17:14 »
Odgovor od mene ćeš dobiti kasno večeras ili sutra. Osim ako neko od članova ne da odgovor ranije. :)

Van mreže kovrdzava93

  • Poruke: 7
Odg: :)
« Odgovor #2 poslato: 15. Jun 2013. u 17:24 »
Hvala mnogoo!! :)

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: :)
« Odgovor #3 poslato: 15. Jun 2013. u 17:26 »
To je, vidiš, jedno filozofsko pitanje, šta bi bilo kad Zemlja ne bi rotirala. Ali vjerujem da je Nemanja pri formulaciji ovog pitanja mislio na to, kako bi se odrazilo na opštu cirkulaciju atmosfere, koja je sama po sebi ovako složena, ponajviše zbog rotacije Zemlje. :) Svojevremeno su naučnici vršili eksperimente vezane za opštu cirkulaciju atmosfere u raznim uslovima.
Ono što je sigurno je da Koriolisove sile ne bi bilo uopšte, jer je ona posljedica isključivo rotacije Zemlje.
Pasati bi postojali svakako, jer je njihov glavni zadatak da "rashlađuju" pojas Ekvatora koji se najviše grije zbog sunčevog zračenja. Jedino što u nedostatku Koriolisove sile više ne bi imali sjeveroistočni smjer na sjevernoj polulopti i jugoistočni na južnoj, već sjeverni smjer na sjevernoj polulopti i južni na južnoj. E sad, da li bi se takvi vjetrovi mogli nazvati pasatima, tu je već odgovor u prvoj rečenici u ovom postu. :)
Sila gradijenta bi naravno postojala. Ona ne zavisi od rotacije Zemlje, već se dešava zbog različite zagrijanosti po geografskim širinama. Oblast oko Ekvatora bi bio polje niskog vazdušnog pritiska, a oblast polova visokog vazdušnog pritiska, i vazduh bi stalno strujao od Ekvatora ka polovima.
Gravitaciono ubrzanje takođe nema veze sa rotacijom Zemlje, i opadalo bi sa geografskom širinom, od Ekvatora ka polu.
Moglo bi i ovo pitanje još da se dopuni sa ciklonima i anticiklonima, koji svakako ne bi postojali da nema rotacije Zemlje.
Eto, nadam se da je jasno. :)

Može i kolega Zec da dopuni ovo ako ima nekih korisnih informacija. :)


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže zec

  • ***
  • Poruke: 2.839
Odg: :)
« Odgovor #4 poslato: 15. Jun 2013. u 22:47 »
Иако је Милош већ дао одговор, ја ћу изнети своје мишљење. Питања јесу филозофска, јер су постављена на начин шта би било, кад би било. :)
Овако, када бисмо поштовали све данашње физичке законе дошли бисмо до закључка да је то у природи немогуће, јер се сва тела у свемиру обрћу око сопствене осе, изузев комета, астероида и осталог камења. Али, чак и тада грубо можемо рећи да се то путујуће камење обрће око сопствене осе док прелази неки пут.
Постоје многобројне теорије о пореклу ротације тела око сопствене осе. Неке од њих су магнетно-хидродинамична која говори да је битну улогу играло магнетно поље у првобитном облаку плазме, друга теорија полази од сличности звезданих кретања и кретања молекула...итд. Дакле, има их разних.  Али, данас се ипак зна да обртање тела око сопствене осе зависи од разлике растојања од централне тачке, у овом случају - Сунца.

Међутим, када бисмо пустили машти на вољу, и занемарили ротацију Земље око сопствене осе, а затим уочавали евентуалне последице, развила би се два случаја.

Први случај је када се Земља не би обртала око сопствене осе, али би у том случају Земља целом својом површином, у неким периодима времена била изложена Сунчевом зрачењу. Дакле, Земља не би Сунцу све време била изложена једном страном.
Последица би биле те да не би постојало скретање река које теку дуж меридијана и ветрова који дувају овим правцем, скретање ка истоку тела које слободно пада, Земљин облик не би био исти итд. Самим тим ни убрзање од 9.81m/s² не би остало исто, јер оно зависи од спљоштености Земље, затим због утицаја окретања Земље односно центрифугалне силе. У то су умешани и утицаји различитих густина Земљине коре, али су они врло занемарљиви. Закључак: Убрзање тела које слободно  пада не би било исто, јер Земља не би била спљоштена на половима. А сама та спљоштеност Земље је изазвана окретањем Земље око сопствене осе.  Дакле, сила  Земљине теже би свуда била иста, јер би Земља била права лопта, а не сфера. Даље, Корлисова сила не би постојала ни у лудилу, Милош је већ рекао зашто. Сила градијента притиска би свакако постојала, јер је она последица постојања силе гравитације, ваздуха, тј. различитог распореда и различитих вредности притиска на површини Земље. У овом случају, Земља би целом својом површином примила Сунчево зрачење тек за годину дана. Дотле би, када бисмо Земљу поделили на четири стране, само једна страна била обасјана Сунцем чак 3 месеца. Док би се екватор и та страна Земље обасјана Сунцем кували, друге стране би се ледиле од хладноће, из горе наведеног разлога. Ветрова би, у том случају било само на обасјаној страни Земље, док би у тами владала тишина, јер једноставно нема шта да покрене ветар. У другом случају, када би Земља била све време окренута Сунцу једном страном не би се ништа променило од горе наведеног, само што би то било још страшније. Са једне стране топлота, са друге хладноћа. Док би на обасјаној страни можда и било места са пријатном климом, али би то зависило од нагиба Земље, који је под знаком питања да ли би се мењао, што зависи од тога колико маштамо. :)

Ето, толико од мене. Е сад, ако сам нешто штуро објаснио, и ако нешто није јасно сутра ћу то боље описати, јер ме полако хвата умор, а и данашњи дан ми је био напоран.
« Poslednja izmena: 16. Jun 2013. u 00:00 zec »

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: :)
« Odgovor #5 poslato: 16. Jun 2013. u 12:07 »
Vidim da se slažemo oko većine navedenog, jedino što ja nisam uopšte povezao da je sama spoljštenost Zemlje posljedica njene rotacije, i da je to razlog što G opada sa geografskom širinom. Tako da vjerujem da si ti u pravu.
E sad, vidim da si više puta naglašavao to da bi jedan dio Zemlje vječito bio u tami, a drugi vječito u suncu. I to je u teoriji sasvim ispravno. Međutim, u eksperimentima opšte cirkulacije atmosfere o kojima smo mi učili, to jednostavno nisu uzimali u obzir. Jednostavno su posmatrali zemljinu atmosferu kao prostor između dva cilindra, od kojih se unutrašnji hladi (sjeverni pol), a spoljašnji zagreva (Ekvator). U tom slučaju bi strujanje bilo vrlo jednostavno i uniformno, od polova ka Ekvatoru. E sad, šta bi bilo kad bi jedna polovina Zemlje bila vječito hladna, a druga vječito topla, sigurno da bi postojalo neko strujanje i između njih.

Zec, sve si ti to fino objasnio, i jako mi je drago što vidim da već u svojim godinama posjeduješ dosta znanja iz ove oblasti, i sviđa mi se kako razmišljaš. Jedino što vjerujem da koleginica nije očekivala ovako opširne odgovore od nas. :) Ovo su sigurno neka od pitanja koja je na ranijim ispitnim rokovima postavljao asistent iz "opšte meteorologije". On je uvijek volio da postavlja takva pitanja, gdje bi natjerao studente malo da razmišljaju, ali često takva pitanja (kao što je npr. ovo) ne mogu dobiti u potpunosti tačan odgovor zbog svoje složenosti.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže zec

  • ***
  • Poruke: 2.839
Odg: :)
« Odgovor #6 poslato: 16. Jun 2013. u 12:55 »
Одговори на питања, које смо ја и ти дали, су у сваком случају комплетни, иако не постоји баш тачан одговор када су у питању нека питања. :D
Пошто нисам упознат са стварима које учите на факултету, онда се свакако слажем са тобом у вези циркулације, када је у питању посматрање ствари на начин који си навео - а о коме сте учили.:)
И на крају, иако су поруке дугe "коврџавој" ће ово вероватно бити од помоћи. :)
« Poslednja izmena: 16. Jun 2013. u 13:45 zec »

Van mreže kovrdzava93

  • Poruke: 7
Odg: :)
« Odgovor #7 poslato: 16. Jun 2013. u 13:32 »
Vecinu toga sam vec znala, ali sam htela da cujem misljenja drugih kolega koji su mnogo vise obrazovaniji od mene i strucnije se izrazavaju. Da, ovo se naslo na jednom od pitanja na ispitu.. Mnogo vam hvala!  :jupi: :jupi: :jupi: :jupi: