Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Biometeorologija  (Pročitano 9584 puta)

Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Biometeorologija
« poslato: 21. Avgust 2010. u 21:26 »
Ova nova grana nauke se bavi ljudskim tegobama sa promenom vremenskih (ne)prilika. Biometeorologija je oblast meteorologije koja izučava uticaje vremena i klime na čoveka, životinje i biljke.


Brojni simpotomi mogu biti: bol, tegobe, promena raspoloženje (nadražaji, nervoza, neobičan umor...), lupanje srca, migrena, glavobolja, visok i niski krvni pritisak, bolovi u kostima, astma, osetljivosti zuba...


Biometeorološka prognoza je krajnji produkt primene istraživanja vezanih za medicinsku meteorologiju i humanu biometeorologiju. Ovo je multidisciplinarna oblast kojoj podjednak doprinos daju prognostičar, biometeorolog i lekar. Biometeorološka prognoza služi da unapredi život čoveka i da poboljša njegov osećaj zdravlja i raspoloženja. Na osnovu nje je moguće ispravno planirati aktivnosti narednih par dana.
Ukoliko je preporuka bioprognostičara da određena grupa bolesnika navedenog dana izbegava velike psihičke ili fizičke napore onda je potrebno napraviti takvu preraspodelu poslova da se oni planiraju za neki drugi dan kada će vremenska situacija za njih biti povoljnija, te će time izbeći dodatni nepovoljan uticaj na njihove tegobe uzrokovane osnovnom bolešću.
Ukoliko se prognoziraju povoljne biometeorološke prilike za određenu grupu bolesnika, potrebno je za taj dan isplanirati važnije i teže poslove, jer će dodatni povoljan uticaj vremenske situacije omogućiti i lakše i brže obavljanje tih poslova.
Veoma je značajan i psihički efekat biometeorološke prognoze na bolesnika jer ako on dobije stručno saznanje da su njegovi bolovi i tegobe pojačani usled vremenskih prilika, on može sačekati da nepovoljni uslovi prođu i očekivati smanjenje svojih tegoba.

DAVANjE NAJAVA O OPREZNOSTI ILI OPASNOSTI OD TOPLOTE ILI HLADNOĆE

U okviru biometeorološke prognoze  daju se najave opreznosti, izuzetne opreznosti, opasnosti i izuzetne opasnosti za dane kada je efektivna temperatura u granicama nepovoljnih vrednosti za čovečiji organizam. Efektivna temperatura predstavlja meru našeg subjektivnog osećaja realne temperature vazduha. Taj osećaj je značajno različit od stvarne temperature u zimskom periodu usled uticaja velike brzine vetra, a u letnjem usled velike relativne vlažnosti. Te razlike ponekad zimi dostižu i nekoliko desetina stepeni. U letnjem periodu se  daju najave određenim grupama bolesnika o sparnom vremenu koje naročito negativno  utiče na njihovo zdravstveno stanje. U saradnji sa lekarima, u ovakvim situacijama se daju i konkretne preporuke o ponašanju rizičnih grupa obolelih.

MIGRENOZNE GLAVOBOLjE SU VEOMA ČESTO IZAZVANE I POJAČANE NEPOVOLjNIM VREMENSKIM USLOVIMA

Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #1 poslato: 21. Avgust 2010. u 21:29 »
Kod mene izazivaju uglavnom lupanje srca, neobičan umor, osetljivost zuba i nizak krvni pritisak, ali nikad nisam obraćala naročitu pažnju da to povežem sa vremenskom (ne)prilikom.

Van mreže beket

  • **
  • Poruke: 1.628
  • Lokacija: (Novi) Beograd
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #2 poslato: 21. Avgust 2010. u 22:48 »
huh, bas si ekspanzivna...

--- imam kojesta tu da dodam, ali ne mogu sad ---
inace, ako nesto citiras, volela bih da znam izvor!

bitan je i pojam magnetskog polja, o cemu je vec negde bila rasprava ovde na forumu /sa neletom, naravno/ ---

/& mozda je tek ova tvoja tema na pravom mestu, a sve ostalo za pricaonicu?/

&& tehnicki savet: ne treba citirati prethodni post u celini, nego samo delove sa kojima eventualno polemises /nasi moderatori su sad ocigledno na odmoru, ali kad se vrate, sigurno ce imati mnogo za brisanje/


Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #3 poslato: 21. Avgust 2010. u 23:30 »
Beket, hvala za tehnički savet.Nisu svi sajtovi isti pa otud različita pravila. Nemam ništa protiv bilo što moderator odluči, ali je bitno da je sve primljeno k znanju svako od nas. ;)

Volim da istražim nešto sasvim novo pa i ono u nauci nepriznato.

Sviđa mi se tvoj post i jedva čekam tvoj naredni odgovor! :-*
--------------------------------

P.S. Zaboravih da postiram sa zakašnjenjem sa onim tekstom o biometeorologiji na početku foruma.
http://www.hidmet.gov.rs/latin/meteorologija/klimatologija_biometeorologija.php

Van mreže beket

  • **
  • Poruke: 1.628
  • Lokacija: (Novi) Beograd
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #4 poslato: 23. Avgust 2010. u 01:21 »
ma nemam ja pojma, samo sam malo nesto ranije kopala po netu i povrsno shvatila da to magnetno/magnetsko (?) polje utice na zdravlje ljudi, navodno su tih dana cesci infarkti i slicne stvari...

& stvarno ne znam na osnovu kojih parametara nasi meteorolozi prave svoje bioprognoze, ali znam da samo ruski portali za svaki dan prognoze dodaju da li je magnetsko polje stabilno ili ne -

eto, bas za sutra i prekosutra kazu da ce biti nestabilno...
/ne znam da li bas u svim evropskim gradovima: proveravala sam samo nekoliko/ -

Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #5 poslato: 23. Avgust 2010. u 10:06 »
Ne znam za magnetna polja, verovatno se radi o gravitacionom polju, ali znam za gravitaciju slabe i velike jačine i da ona utiče na zdravlje i život populacije sela i grada. Na primer, ovi dugovečniji ljudi, recimo, nikada u svom životu nisu prešli preko 50km, stalno nastanjeni na istom području i plus sve ostali faktori (hrana, rad, način života, broj dece....), dok ovi koji stalno putuju od mesta do mesta kao leptir pa avionom na dugu liniju smanjuje životni prosek jer svuda menjaju gravitaciona polja, nekad slabija, nekad jača....ipak u svemu ima smisla. Ovo nije moja teorija, to sam ja negde pokupila sa nekog foruma, a koliko je to tačno, nisam stigla da pobliže prostudiram.

Kada budem imala više vremena da potpuno posvetim ovom forumu i sajtu pa ću dati neku teoriju i mišljenje, a ovako zasad ništa ne mogu da kažem.

Van mreže Nele

  • **
  • Poruke: 1.011
  • Starost: 47
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #6 poslato: 23. Avgust 2010. u 20:26 »
Nije gravitacija, to je sigurno. Tu treba biti jako obazriv, te stvari vezano za nauku su jako škakljive. O gravitaciji se veoma malo zna, ako uopšte nešto (traži dublju polemiku, nema potrebe za time ovde).

Magnetno polje s druge strane ima svoju niskofrekventnu karakteristiku (gde se opet dolazi do priče o rezonanci), a koja utiče na ljude. Naravno, magnetno polje je dobar put ka teoriji o gravitaciji, pa se ovde nalazimo u naučnom vrzinom kolu.

U svakom slučaju, uticaj prirode postoji, on je dokaziv i merljiv (bar u dovoljno očiglednim granicama, kako bismo došli do relevantnih zaključaka), a samim tim i jedan od razloga promene ponašanja ili osetljivosti na vremenske prilike.

Promene magnetnog polja dolaze kako od same zemlje, tako i od aktivnosti sunca, pa treba obratiti pažnju i na analize sunčevog zračenja, odakle najčešće dolaze prognoze promena u magnetnom polju.

Prognoze koje se postavljaju vezane za bioprognozu su jako odokativne. Pretpostavlja se samo da će ljudi reagovati na nagle ili ekstremne promene, ali... meni lično ne deluje kao korektno. Da utiče na ljude, tačno je, ali jako odokativno objašnjeno u meteorologiji...pa i u bioprognozama.

Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #7 poslato: 27. Avgust 2010. u 11:03 »
Prognoza vremena na osnovu osećaja kod ljudi

Piše Jakov Lovrić

Čula pomažu Ijudima da saznaju o prome­nama vremena. Poznato je, na primer, zujanje telegraf­skih žica, oglašavanje odre­đenih smerova vetra.

Narod poznaje bunare kao dobre predskazivače vremena. Kada se vreme menja od le­pog na ružno, vazduh izlazi iz cevi i prouzrokuje ton koji se dosta dobro čuje. Očig­ledno je to posledica pada pritiska koji prethodi pogor­šanju vremena. Bunari "za­neme" kada ponovo dođe do porasta pritiska, tj. kada se vreme poboljša.

Ima izvora koji daju dosta vode kada predstoji ružno vreme, od­nosno presahnu kada se vreme poboljša. I ovde je ob­jašnjenje u padu, odnosno rastu pritiska vazduha. Pad pritiska omogućava lakše is­ticanje vode iz izvora.

Jačina crkvenih zvona i daljina na kojoj se čuju, od­nosno brujanje avionskih mlaznih motora pri poleta­nju, mogu da posluže kao znaci predskazivanje vremena. Naime, prostiranje zvuka u vezi je sa gustinom vazduha, tj. sa pritiskom i temperaturom vazduha, a znatno zavisi i od pravca i brzine vetra. Kada god čuje­mo neuobičajeno jači zvuk sa zapadne strane (najčešće pri poletanju aviona sa ae­rodroma) treba očekivati brze promene vremena - promenljivo vreme.

I čulo mirisa možemo koristiti za prognozu vremena. Pri padu pritiska vazduha iz ka­nalizacionih cevi i zemlje­nih kapilara izlaze gasovi koji obično imaju neugodan miris i predznak su pogorša­nja vremena.

I vid nam po­maže u prognozi vremena jer primećujemo sve promene na nebu i u pravcu horizon­ta. I jedna povelja iz Vavilo­na kaže da će biti kiše ako Sunce ili Mesec imaju ve­nac, tj. krug oko njih.

Dugogodišnjim posmatra­njem neba i svega što se oko nas zbiva, može od pojedina­ca napraviti pravog "detekti­va" kome ni najmanja pro­mena na nebu ne izmakne ako ima neko prognostičko značenje. Stari ljudi, kao što su ribari i ratari, dakle oni čija aktivnost u mnogome zavisi od vremena, poseduju veliko iskustvo o vremenu i njegovim promenama. Kod pojedinca može se čak govo­riti o instinktu za vreme, ali to ne mora biti neko osobito osećanje, međutim može biti nasleđeno sećanje.

PREPORUKA
sa izvora sajta: http://www.natura.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=609%3Afeljton-vreme-sutra-19&catid=146%3Avreme-sutra&Itemid=65

Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #8 poslato: 27. Avgust 2010. u 11:05 »
OSEĆAJ ZA VREME KOD ČO­VEKA

I kod čoveka se saču­vao osećaj za vreme i njego­vu promenu, ali ni izdaleka kao u životinja. Izgleda da su životinje higroskopnije, pa su u stanju da osete i najmanje promene vlažnosti. Kod Ijudi samo "senzibilne«" naravi reaguju na vreme i promene vremena. Kod po­jedinaca osećaj za vreme može da se potencira do bo­lesti, tzv. meteoropatije. Nije još dovoljno poznato koji fi­zički faktori dovode do ovak­vih reakcija, najverovatnije je kombinovani uticaj osci­lacija pritiska, vlažnosti i temperature, a verovatno je značajan uticaj i promene električnog polja.

Svaki čovek je ovisan o vremenu, i to ne samo s ob­zirom na njegovo spoljnje delovanje, već i svojom spo­sobnošću za rad, svojom produktivnošću na radnom mestu. Čak i ljudi koji, ina­če, ne poseduju određenu osetljivost na promenu vremena, poseduju volju za ra­dom koja je zavisna od vremena. Svakome se ponekad dešava da mu posao ne ide od ruke, mada zato ne može da nađe neko objašnjenje.

PREPORUKA
sa izvora sajta: http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:6IXh_77LtlQJ:www.natura.rs/index.php%3Foption%3Dcom_content%26view%3Darticle%26id%3D604:feljton-vreme-sutra-18%26catid%3D146:vreme-sutra%26Itemid%3D65+pred+vreme+oluju+kisa+komarci&cd=1&hl=en&ct=cl


Nele, potpisujem sve što si napisao. Baš naučno vrzino kolo.  :D

Van mreže rade

  • AMS Beograd-Karaburma
  • ***
  • Poruke: 2.190
  • Lokacija: Beograd-Karaburma, 102m n.v.
    • AMS Beograd-Karaburma
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #9 poslato: 27. Avgust 2010. u 11:15 »
Citat
Ima izvora koji daju dosta vode kada predstoji ružno vreme, od nosno presahnu kada se vreme poboljša. I ovde je ob­jašnjenje u padu, odnosno rastu pritiska vazduha. Pad pritiska omogućava lakše is ticanje vode iz izvora.

Jačina crkvenih zvona i daljina na kojoj se čuju, od nosno brujanje avionskih mlaznih motora pri poleta nju, mogu da posluže kao znaci predskazivanje vremena. Naime, prostiranje zvuka u vezi je sa gustinom vazduha, tj. sa pritiskom i temperaturom vazduha, a znatno zavisi i od pravca i brzine vetra. Kada god čuje mo neuobičajeno jači zvuk sa zapadne strane (najčešće pri poletanju aviona sa ae rodroma) treba očekivati brze promene vremena - promenljivo vreme.

Ala se nalupetao Jakov Lovrić



Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #10 poslato: 27. Avgust 2010. u 11:17 »
Rade, pa ako znaš nešto, to podeli sa nama. :)

Van mreže rade

  • AMS Beograd-Karaburma
  • ***
  • Poruke: 2.190
  • Lokacija: Beograd-Karaburma, 102m n.v.
    • AMS Beograd-Karaburma
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #11 poslato: 27. Avgust 2010. u 11:57 »
Promene atmosferskog pritiska na istoj n.v. se kreću u uskim granicama i iznose oko 70hPa, što odgovara hidrostatičkom pritisku koji vodeni stub visine 7cm vrši na dno suda.
Ovakav pritisak čovek ne može čulima da oseti (zamislite nevolje po sve nas kada bi smo to mogli da osetimo), osim kada se vozite kolima ili avionom i u kratkom vremenskom intervalu dođe do promene pritiska.
Smešno je govoriti da ovako mala vrednost pritiska može zaustaviti isticanje vode iz izvora.

Za brzinu prostiranje i jačinu zvuka, tačno je da zavise od sredine kroz koju se prostire i njegove gustine, ali govoriti o promeni gustine vazduha nastale od malih promena temperature i pritiska, nastalih atmosferskim pojavama, koje povlače promenu gustine merenu promilima, to se ne može ni najpreciznijim instrumentom izmeriti, a kamo li nesavršenim ljudskim sluhom. Pre se može govoriti o smeru i brzini vetra koji imaju uticaj na prenos zvučnih talasa.




Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #12 poslato: 29. Avgust 2010. u 17:39 »
Promena vremena utiče na mnoge ljude. Sevanje u kostima, glavobolja ili bar neraspoloženje, potištenost, deo su simptoma koji najavljuju promenu vremena. Neki ljudi su se toliko izveštili da po svojim boljkama, recimo žiganju u desnom kolenu, znaju tačno kad će kiša ili sneg. Nekad se i po ponašanju životinja znalo da će se promeniti vreme. Ali neki ljudi i nisu tako vešti da pomognu sebi kad naiđu glavobolja, nemoć i haos u glavi. O toj temi koja sve više zaokuplja savremenog čoveka razgovarali smo s docentom dr Draganom Katanićem, pedijatrom–endokrinologom, načelnikom Endokrinološkog odeljenja Dečje bolnice u Novom Sadu, koji se biometeorologijom bavi već dvadeset godina.

Ljudi reaguju promenom raspoloženja, ponašanja i brojnim zdravstvenim smetnjama pred ciklonsku aktivnost (kišu, sneg, oblačnost), tokom punog meseca i pred zemljotres bilo gde u svetu. Kada su drastične vremenske promene, reaguju svi, dok uobičajene oscilacije vremena pogađaju hronične bolesnike, decu, starije osobe i trećinu inače zdrave i radno sposobne populacije. Stoga je biometeorologija počela ozbiljno da se proučava za vojne potrebe, sredinom dvadesetog veka.

Prvi radovi opisivali su meteoropatski obojene vetrove, čije duvanje izaziva naglo povećanje broja prijema u bolnicu ili poziva hitne pomoći. Tako u Izraelu vetar šarav, duvajući preko pustinjskog peska, donosi teške migrene i skokove krvnog pritiska. Fen, topao vetar sa Alpa, koji duva preko snega, uzrokuje izmene u psihičkoj sferi i izaziva epidemije samoubistava u severnoj Italiji. U Americi vetar zvani sveta Ana daje osećaj mizerije i migrene. Mediteranski vetar široko, duvajući preko vrhova morskih talasa, izaziva iritabilnost i agresiju; u staroj Dubrovačkoj republici, kriminalac je blaže kažnjavan ukoliko je krivično delo počinio kada je duvao ovaj vetar.

Koji su simptomi, kako počinje to loše delovanje izmene vazdušnog pritiska i šta čovek oseća?
– Daljim proučavanjima, pretežno u dva velika svetska centra (Americi i Holandiji), otkriven je precizan mehanizam meteoropatskih smetnji. Pred promenu vremena menja se atmosferski elektricitet i povećava se nivo pozitivnih jona u našem delu aerosfere. Kod vetrova dolazi do jonizacije pri duvanju preko peska, snega ili talasa. Kada se udiše vazduh s povećanom koncentracijom pozitivnih jona, u telu nastaje plima hormona serotonina (prvi put izolovan iz seruma, sužava ili tonizuje krvne sudove), koji se nalazi u krvnim pločicama (trombocitima), moždanim ćelijama (neuronima) i zidu creva (argentafinim ćelijama). Meteoropati reguju 24 sata pre kiše ili snega (ponekad 12-48 sati, zavisno od brzine kretanja fronta talasa); njihove zdravstvene smetnje nemaju toliko veze s vremenom koje vidimo kroz prozor, već sa onim koje će sutra doći. Greška pojedinih radova i knjiga jeste poređenje smetnji sa aktuelnim (trenutnim) vremenom.
Zbog delovanja na male (glatke) mišiće u zidu krvnih sudova i bronha, serotonin povećava krvni pritisak (izazivajući lupanje srca, osećaj drhtavice, migrene) i sužava disajne puteve (produkujući astmatične krize). Potvrđeno je da se u bolnicu prima više dece sa opstruktivnim bronhitisom pred kišu ili sneg.
Efekat skore promene vremena primetan je i po pojačanju crevnih pretakanja pred nepogodu i povećanja broja spontanih pobačaja, usled kontrakcija materice.
Migrene obično imaju osobe sa slabijim vezivnim tkivom, što se prepoznaje po plavkastim beonjačama, lumboišijalgijama, proširenim venama, elastičnim zglobovima, lakom dobijanju modrica i obilnim menstruacijama u žena. Krvni sudovi ovih osoba su, zbog slabosti elastina u zidu, uglavnom široki i zato imaju nizak krvni pritisak 105/70 (koji im odgovara). Pred promenu vremena, zbog suženja promera krvnih sudova (i zadržavanja tečnosti), krvni pritisak naglo skače na takozvanu “normalu” (120/80 ), što se manifestuje hladnim rukama i nogama, zatezanjem vrata, glavoboljom u slepoočnom predelu i bolom u očnim jabučicama, često uz lupanje srca (sve do paroksizmalne tahikardije), osećaj hladnoće, drhtavice i mučnine. Mnoge osobe tada pogrešno misle da im krvni pritisak pao, te piju kofeinske napitke. Uz dogovor s lekarom, potrebno je koristiti klasične lekove koji obaraju krvni pritisak ili novije koji su antagonisti serotonina (triptani).

Angelina Arbutović

PREPORUKA
sa izvora sajta: http://5ko.mojblog.rs/p-sicusna-smo-bica-pred-kosmickim-silama/12490.html

Van mreže Dana

  • *
  • Poruke: 190
  • Starost: 53
  • Lokacija: Niš
Odg: Biometeorologija
« Odgovor #13 poslato: 29. Avgust 2010. u 17:41 »
Kako ste vi “otkrili” preosetljivost na vremenske uticaje i kako ste time počeli da se bavite?
– Meteoropatija je, kao i slabost veziva (kolagena i elastina), dominantno nasledna. U pojedinim porodicama (kao što je moja) zbog različite osetljivosti, može jedan član reagovati hipertenzivnom krizom dva dana pred kišu, drugi glavoboljom dan pred kišu, a treći lupanjem srca 12 sati ranije. Ciljanim paralelnim praćenjem svog stanja i meteoroloških promena tokom dva–tri meseca osobe mogu zaključiti da li su meteoropate, pogotovo ako imaju druge znake slabog veziva. Lako je primetno da prvo reaguju meteropate, a tek potom igla barometra počinje da se spušta. Stanovništvo Vojvodine je, zbog ravničarske konfiguracije terena, izloženo čestim promenama vremena, naročito januara-februara i avgusta-septembra. U tom razdoblju je obično potrebna veća doza uobičajenih lekova.
Uočeno je iz raznih disciplina ljudskog znanja da na zdravlje utiču i drugi činioci, na primer Mesec. Kako medicina gleda na to?
– Pun mesec značajno deluje na živi svet. Morske ribe se isključivo tada mreste, da bi plimski talas kasnije odneo mrest na nove životne prostore. Kod ljudi dominira zadržavanje tečnosti u telu, što se manifestuje skokom pritiska, nesanicom, iritabilnošću, migrenom, izbijanjem epilaptičnih napada, većom učestalošću infarkta i šloga. Zanimljivo je da su smetnje najizraženije četiri dana pred zenit.

Angelina Arbutović

PREPORUKA
sa izvora sajta: http://5ko.mojblog.rs/p-sicusna-smo-bica-pred-kosmickim-silama/12490.html