Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj  (Pročitano 20599 puta)

Van mreže lazar

  • *
  • Poruke: 352
  • Starost: 37
  • Lokacija: Kragujevac
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #20 poslato: 12. Januar 2011. u 14:50 »
Teznje ka pozitivnoj fazi su vise nego ocigledne, sve je izvesnije da ce tako i biti....
Ne znam kakav je trend oscilacija za naredne godine, ne postoje modeli koji to prognoziraju, a cini mi se da se to jos uvek klacka + - videcemo u godinama koje dolaze, mada cini mi se da se poslednjih godina period oscilovanja ubrzao sto dovodi do kraceg trajanja odredjene faze bilo pozitivne bilo negativne. Ali pored toga, ubrzalo se i smenjivanje ENSO sistema (La Nina, EL Nino) koji su pokretaci ovih oscilacija. Zato imamo ovako haoticne skokove i padove iznad i ispod proseka i obaranje rekorda svih vrsta sirom sveta i svaka zima je prica za sebe pocev od 2000-e pa do danasnjih dana.
Sta je dovelo do ovog narusavanja ravnoteze jos uvek se nagadja, ali i tu se moze uociti neki indikator klimatskih promena.
Dva moguca krivca su vulkanski pepeo i izlivanje nafte u Meksickom zalivu.
Za sada postoje pretpostavke da je pepeo od proslogodisnje erupcije poremetio cirkulisanje mlazne struje sto je dovelo do velikih nepravilnosti u cirkulaciji, jacini, kretanju, pa cak i njenom blokiranju sto moze izazvati katastrofalne posledice po podrucje inad koga je blokirana kao sto je to bio slucaj u Rusiji prosle godine. Nazalost i dan danas su te nepravilnosti zastupljene globalno.
Evo najsveziji primer je Australija, njihov meteoroloski biro zna da kad je na snazi fenomen Ninja da oni imaju padavine iznad proseka sto u kombinaciji sa blokiranom mlaznom strujom donosi nevidjene poplave. Trenutno dok ovo pisem Australija se se suocava sa katastrofalnim poplavama kakve se ne pamte u poslednjih sto godina.

Van mreže gabesz20

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 3.302
  • Starost: 38
  • Lokacija: SUBOTICA
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #21 poslato: 12. Januar 2011. u 15:11 »




Najnovije prognoze kretanja vrednosti NAO i AO indexa ne ulivaju optimizam za zaimoljupce, pogotovu za snegoljupce.. :-\
Naime + je nesto opste sto se jano vidi sa obe slike.. Sta to znaci, pa najverovatnije da ce zima biti gotova posle tok treceg hladnog talasa koji se za sada prognozira za period posle 18-19-og januara i koji bi trebao da traje do otprilike 28-29 januara.

NAO je vec sada u slaboj pozitivnoj fazi ( sto je nama donelo ovo aktuelno otpljenje ( doduse malo ublazeno danas i sutra ) i tako ce u dogledno vreme i ostati. I dalje ce ciklogeneza biti Kanada i cikloni ce u dogledno vreme prelaziti Atlantik, ovog puta donoseci samo kisu Britaniji, severnoj Nemackoj, Poljskoj, pa cak i juznoj Skandinaviji, jedno vreme. Postoji za sada tedencija stvaranja bloking situacije nad atlantikom, koja ce blokirati prelazak ciklona juznije od Grenlanda i Islanda, i usloviti silazak hladnijeg talasa sa krajnjeg severa Evrope,sto se poklapa sa slikom 2 na kojo se vidi blagi pad AO indexa u to vreme. Ipak oko 22-og AO index pocinje da raste da bi oko 24-25 presao u slabiji +, ali tedencija je njgovog nastavka rasta u + zoni, sto ce u kombinaciji sa + NAO indexom gotovo sigurno doneti otopljenje vec nakon 28-29 jan. Nakon toga usledice prema sadasnjem stanju postepeni i konstantni rast temperatura i najverovatnije kraj zime.. Naime, tada ce centar hladnoce biti i ostati Kanada i Sibir, polarni vortex ce se stabilizovati u potpunosti, jer ce bloking situacije u potpunosti izostati.
Ukoliko se ovo ispostavi kao tacno, ova zima ce biti iznadprosecna sto se tice temperatura kod nas.
Ipak prosek NAO i AO bi do kraja zime trebao biti negativan, i time bi se nastavio negativni trend koji je zapoceo prosle zime, a znamo da prosecne vrednosti NAO i AO indexa teze da budu u istoj oblasti ( negativni ili pozitivni ) i po desetak, i vise godina sa povremenim kratkotrajnim prekidima. Sta to znaci, pa postoji mogucnost da i naredne zime ostanu u negativnom trendu, pa bi mozda neka od narednih zima bila ostrija u nasim predelima..
Sve je ovo neko moje razmisljanje i naravno da postoji mogucnost da gresim.., no vreme ce pokazati..
Ciao for now..  :lmao:
Ne bih da se mesam, ali cisto da bude slika jasna da za jedan dan koliko se menja AO index, ti si inace jucerasnji izlaz linkovo, ja cu evo da linkujem danasnji da vidimo kakve su razlike za jedan dan. Inace ima tu istine i veze izmedu nao, i ao sa nasim vremenom, ali samo polako ne treba zimu samo tako zakopati kada vidimo koliko se indexi menjaju samo za jedan dan.

A evo i NAO da vidimo kolike razlike za jedan dan, juce skoro sve u pozitivi a danas?
« Poslednja izmena: 12. Januar 2011. u 16:47 gabesz20 »

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #22 poslato: 12. Januar 2011. u 16:32 »
Hmm, jesu velike razlike, ali dok se god prognoza kretanja vrednosti ovih indexa bude bazirala na izlazima GFS-a tj. njegovih ENS-a, prognoze ce se stalno menjati, to stoji..
Ipak nastavicu da pratim situaciju sa prognozama kretanja vrednosti ovih indexa, ali licno mislim da ce AO krajem meseca poceti da prati NAO, i da ce otici u +.., naravno to nije 100% sigurno.
Gabes naravno da mozes da ostavis svoj komentar, :super: jer ovu temu sam i otvorio nebi li svi oni koji nesto znaju o AO i NAO mogli da razmene misljenje, pa da i ostali clanovi i gosti mogu isto da procitaju, i eventualno saznaju nesto sto mozda nisu znali. ;)

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #23 poslato: 12. Januar 2011. u 21:20 »
Evo odlicnog objasnjenja zasto je doslo do poplava u Australiji, i koja je povezanost fenomena La Ninja sa klimom tamo. Mislim da je odlicno i edukativno pogledati ovaj video.
Ostavljam ga ovde iako je off,ali nadam se da nema veze.. :)

http://news.bbc.co.uk/go/em/fr/-/weather/hi/news/newsid_9340000/9340513.stm

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #24 poslato: 14. Januar 2011. u 21:51 »




NAO Index trenutno u umerenoj pozitivi i ostace tako do 20-og januara, kada ce ponovo imati blago negativnu vrednost. Ovu blago negativnu vrednost od 20-og januara uzrokovace blok koji ce se stvoriti nad severnim atlantikom. Ova situacija nasim predelima donosi spustanje hladnog vazduha sa severoistoka i samim tim zahladjenje od 20-og. Oko 28-og januara ENS-i vide 2 scenarija kretanja vrednosti NAO-a, prvi,65% verovatnoce, destabilizacija anticiklona nad Atlantikom,i ponovni prelazak NAO indexa u  blagi +, sto bi nama donelo ponovno otopljenje, i drugi, 35% verovatnoce, nastavak blagog opadanja vrednosti NAO indexa sto bi znacilo postepeno dodatno jacanje AC nad atlantikom i samim tim i odrzavanje hladnoce nad nasim predelima, tj.,nastavak zime.

AO index sa druge strane trenutno u blagoj negativnoj fayi sa tedencijom rasta vrednosti, i oko 17-og jan. on ce dostici 0-tu vrednost i kratkotrajno preci u +, da bi od 18-og zapoceo pad vrednosti ovog indexa, koji bi se nastavio do 24., a potom opet 2 scenarija. Prvi njegov ostanak u negativnoj fazi, samim tim i opstanak zime kod nas (35%), i drugi pocetak stabiliyacije i prelazak u + od 28-og jan(65%).



Ovako bi polarni vortex izgledao tog 20-tog jan. koji predstavlja prekretnicu. Jasno se vidi pocetak stabilizacije Atlantika, i cikloni vise ne prelaze atlantik po putanji kojom su to cinili prethodnih 15-tak dana, vec to sada cine severnije, pa je omogucen prodor hladnog vazduha prvo srednju a potom i jugoistocnu Evropu kasnije.

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #25 poslato: 15. Januar 2011. u 12:25 »




Slike ispred ukazuju na to da je 2010.god.bila zajedno sa 2005-om.,najtoplija ikada zabelezena na globalnoj rameri. Ipak jasno se vidi sa prve slike da je veci deo Evrope, sa izuzetkom jugoistocne naravno:D, bio u proseku nesto hladniji od npr. SAD-a i dobrog dela Kanade..

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #26 poslato: 15. Januar 2011. u 23:34 »
Any talk of spring coming early is vastly premature, and indeed there are indications of a return to colder conditions next week as winds turn to come at us from the north or east again for a while.

Because the UK was so abnormally cold through December and into early January and because the atmosphere strives for balance, it stands that some other part of the northern hemisphere should have been unusually warm.

And so it proves when we take a look at Greenland and northeast Canada, where it has regularly been warmer than our own frigid shores.

In fact there has been record-breaking warmth. South Baffin had temperatures 20 degrees above normal in the first week of January, with, for example, Iqaluit breaking its date record on January 3rd. A maximum of +1.2 deg C might not sound impressive but this is well inside the Arctic Circle, and the previous record for the day was -1.7 deg C in 1970.

Pangnirtung was even more impressive, rising to +8 deg C on January 4th, about the same as London today, trouncing the previous date record of -3.7C in 2002.

And on December 22nd the world’s most northerly permanent settlement at Alert, at the northern end of Ellesemere Island and only 817 kilometres from the North Pole, rose to +0.2 deg C, which was thirty degrees above the December average.

 ^^ ^^

Oprostite forumasi, stvarno mi je bilo malo mrze da prevedem ovo, ko razume English shvatice, a ko ne radi se o tome da je dok je severna i severozapadna Evropa bila izuzetno hladna u decembru 2010-te, za to vreme su na grenlandu i SI Kanadi obarani temperaturni rekordi i temperatura je u nekim mestima bila i 20 a negde i 30 stepeni iznad visegodisnjeg proseka...

Ovo je sasvim u skladu sa izrazito negativnim NAO i AO indexima koji su u decembru bili aktuelni.

Van mreže lazar

  • *
  • Poruke: 352
  • Starost: 37
  • Lokacija: Kragujevac
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #27 poslato: 16. Januar 2011. u 03:13 »
Tendencija oba indexa je da do kraja meseca idu ka pozitivi. Tako da bi pocetkom februara bili ili u blagoj pozitivnoj fazi ili u umerenoj negativnoj gde su procentualno vece sanse za ovaj prvi slucaj. Tako da ne treba ocekivati neki spektakularan povratak zime zato sto bi vec pocetkom februara temperature opet otisle u debeo plus. A slican scenario predvidja i RHMZ u svojoj mesecnoj prognozi, po njima nece biti ledenih dana sve do polovine februara... Prilicno smela prognoza!


Van mreže ptprince

  • Počasni član
  • ***
  • Poruke: 4.901
  • Starost: 58
  • Lokacija: Asteroid B607... ili bilo koji drugi
  • Le Petit Prince
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #28 poslato: 17. Januar 2011. u 10:28 »
Drago mi je da je posle dužeg vremena nikla jedna ovakva tema. Lepo ste me obradovali posle novogosdišnje i božićne pauze.

Prvi post lepo objašnjava šta je to NAO i čemu služi. Jako su lepo odabrane ilustracije koje objašnjavaju moć NAO. Baš mi se dopadaju. Nemajući previše vremena za čitanje (nagomilale su mi se obaveze), preleteo sam preko ovih postova, ali nešto se ne sećam da je objašnjeno kako se NAO ustvari izračunava. NAO je definisan kao razlika pritiska na nivou mora između mernih mesta na Islandu (konkretno Rejkjavik, WMO# 04030) i Azorskim ostrvima (Ponta Delgada, WMO# 08512). Znajući ovo, možete i sam pratiti vrednost NAO indexa iz osmatranja u osmatranje.

Ipak, dodao bih i ja neka svoja zapažanja u vezi NAO, jer sam ranije dosta pratio NAO vrednosti, poredio podatke i pratio radove iz te oblasti.

Prvo, konstrukcija NAO je nastala iz jednog prilično očajničkog pokušaja da se rekonstruišu vremenske prilike, odnosno klima od vremena prvih instrumentalnih merenja. Taj pokušaj je učinjen u Velikoj Britaniji, i zato su odabrana dva impozantna barička sistema koja diriguju vremenom i klimom u Velikoj Britaniji, ali i dobrom delu severne i zapadne Evrope, a delimično i krajnjem severu Kanade. Iz te dve oblasti odabrane su upravo ove tačke, jer imaju najduži niz merenja vazdušnog pritiska.
Podatrke za NAO možete naći na stranicu Climate Research Unit Univerziteta East Anglia (CRU-UEA), odnosno na linku http://www.cru.uea.ac.uk/cru/data/nao/. Updateovi iz poslednjih godina se nalaze na posebnom linku na toj stranici (Tim Osborn's climate data), a imate i Ogimet da skinite podatke kako biste sami pratili aktuelne vrednosti.
Postoji i varijanta računanja NAO sa stanicom Gibraltar (WMO# 08495) umesto Azorskih ostrva. Izbor je vaš.

Razmišljajući o NAO i prateći radove koje se time bave, zaključio sam da je dejstvo NAO ustvari mnogo ograničenije nego što se tvrdi. Naime, korelacija NAO i nekih klimatskih elemenata je najbolja u oblasti koju sam opisao u prethodnom pasusu, i opada sa udaljavanjem (logično). U Rumuniji je koeficijent korelacije NAO i najbolje odgovarajućeg klimatskog elementa samo 0.5, što znači da na tom rastojanju NAO ima neki uticaj, ali nije dovoljno dobar da opiše klimatske varijacije u tom delu Evrope. Zaista, uzevši u obzir nizove koji su raspoloživi iz naših krajeva, korelacija je prilično poražavajuća, što me je nagnalo da se time više ne bavim ukoliko želim da proučavam klimu Srbije.

Dakle, suštinski, ova ideja nije tako loša, jer se nešto dobija iz nekih skromnih osmatranja. Međutim, postojeći odabir izračunavanja ovog indeksa nama jednostavno ne odgovara. Imam ideju šta da uzmem kao par tačaka (postoje čak i podaci za te tačke), ali postavio sam sebi retoričko pitanje - čemu sve to? Da li je moguće da rekonstruišem čitavu klimu iz razlike pritiska između dve tačke? Lep je to pokušaj, ali nema mnogo smisla. Ideja potiče iz relativno zdravih osnova - opšte cirkulacije atmosfere. Međutim, šireći priču o raspodeli vazdušnog pritiska (iz samo dve tačke!) na raspodele vrednosti ostalih klimatskih elemenata je opasan i nesiguran posao. Iz toga se možda može proceniti (ne izračunati, već proceniti) tip opšte cirkulacije iznad razmatranih krajeva, ali ne i prizemne temperature (naročito ne zimi, kada zbog tople advekcije može da se zadrži ledena magla i po nekoliko dana, pa rezultati postaju logični, ali bez praktične korisne upotrebe - dakle opet ništa) ili padavine (svaki front donosi različite količine padavina, naročito leti zbog lokalnog karaktera pljuskova). Da ne pominjem raspodelu nekih bitnijih elemenata kao što su oblačnost ili trajanje sijanja Sunca, što bi vodilo uspešnoj parametrizaciji bilansa sunčevog zračenja, osnovnom pokretaču klime, ali pod uslovom da određivanje količine oblačnosti nije subjektivno (a jeste, čak i dan-danas) i da trajanje sijanja sunca ima neki značaj i noću (a logično zaključujemo svi da nema, jer sunce sija samo danju).
dakle, oslanjanje samo da dve tačke u pritisku je najmanje zlo, jer račun je maksilalno pojednostavljen. Međutim, šta su ulčazni podaci? Koliko su dobri? Da li su homogeni ti nizovi? Baveći se homogenizacijom, ustanovio sam da homogenh nizova nema. Dakle, čak i odabrane talčke mogu da daju dobre rezultate u jednom periodu, dok u nekom drugom, posle prekida homogenosti, rezultati mogu da postanu krajnje neupotrebljivi, pokazujući upravo stvari koje nagone na negiranje postojećih i stvaranje novih, suprotnih zaključaka o klimi. Homogenizacija je ograničene moći, jer pritisak, iako se lako uočava svaka nehomogenost, stvara dosta problema ukoliko je merna tačka izolovana (kao što su nekad te tačke i bile). Svaki iole ozbiljni metod za ispitivanje homogenosti pritiska zasnovan je na poređenju podataka (relativni testovi), dok razmatranje izolovanog niza (apsolutni testovi) ne daju korisne informacije o homogenosti. Ovo nije naš problem da mi ne poznajemo te stvari, već principijelni problem bavljenja klimatskim nizovima. Nikakav Zapad nije odmakao mnogo u homogenizaciji (čak je najnovija tendencija da se i ta priča definitvno upropasti, jer je vođena potpuno pogrešnim razmišljanjima, ali o tome možda u nekoj drugoj temi).

A sad malo o dodavanju ostalih termina. Polarni vorteks (vrtlog) je sastavni deo cirkulacije atmosfere, jer u njoj su polovi (zbog niske temperature) pod nižim pritiskom, i to je nešto što uvek postoji na svim planetama. Takođe, mlazna struja je sastavni deo opšte cirkulacije atmosfere, jer to je ustvari vodeća vazdušna struja u atmosferi, i prema njoj se premeštaju cikloni, kao trolejbus po trolama. Ta dva pojma treba ostaviti na miru i ne baviti se njima, jer su to ruke i noge dinamike atmosfere, i nijedna noga ili rukla viška neće nići, niti biti odsečena. Smer mlaze struje je posledica rotacije Zemlje, a premeštanje i preusmeravanje mlazne struje je 'disanje' opšte cirkulacije atmosfere.

Prognoza NAO je samo izvod vrednosti vazdušnog pritiska nad razmatraniom tačkama iz prognostičkih modela. I sami znate koliko su prognostički modeli problematični kada se radi o periodu dužem od sedam dana. Vrlo je opasna priča da na osnovu NAO indeksa procenjujete budući razvoj tipa vremena, jer samo vraćate priču unatrag: modeli ne rade na osnovu NAO indeksa, već prognoza NAO indeksa je izvod iz modela. Prognostički modeli su roditelji prognoze NAO indeksa, a ne obrnuto! Molim vas, vodite računa o ovoj činjenici, dok niste još zastranili sa nekom pričom.

Da sumiram: Pratite situaciju NAO i vremenskih i klimatskih prilika. Ima smisla. Ali nemojte davati nikakve procene o razvoju vremena i klime na tom osnovu, jer to već nema mnogo smisla.

Edit: Čitajući ovaj post ponovo, video sam da imam dosta grešaka u kucanju. Izvinjavam se zbog toga. Ruke me opet ne slušaju kao nekada.
Ne žurite, zastanite malo ispod same zvezde! Ako vam tada priđe neki dečak, ako se smeje, ako ima zlatnu kosicu, ako ne odgovara kada ga pitate, odmah ćete se setiti ko je on. Budite tada ljubazni! Ne ostavljajte me ovako tužnog: odmah mi napišite da se vratio...

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #29 poslato: 17. Januar 2011. u 10:44 »
ptprince WELCOME BACK!! Povucicu tamo neke veze koje imam u RHMZ-u, pa urgirati da ti u buduce ne daju tolike godisnje..! :D :D
Salim se naravno, nadam se da si se lepo odmorio i uzivao sa porodicom!

Hvala za informacije o mestima gde se mogu pronaci pravi podaci!

Slazem se da su prognoze o kretanju ovih indexa bazirane na izlazima modela,pretezno GFS-a, i da su oni prevrtljivi kao i ova zima.., ali eto imao sam ideju da na osnovu njih malo dodatno pojasnim prognozu koju daje GFS svim forumasima koji vole zimu i da im ovde navedem i razloge zasto je to tako.

Takodje primetio sam da je dosta manji uticaj na razvoj vremenskih prilika ova dva indexa ovde u nasim predelima, ali nisam se razocarao jer ipak mislim da je veliki uticaj koji oni ostavljaju na Arktiku.

No dobro ipak sam ja laik u svemu tome, i moje interesovanje o ovoj temi vezano je samo za ljubav prema meteorologiji, i elementima klime koju ona proucava.

Sreca je da si se vratio, jer tema je ovim tvojim strucnim postom definitivno dobila na osvezenju. ;), ja cu se i ubuduce truditi da dodam jos poneki post strucnijeg sadrzaja koji bi jos malo temu priblizio svima koje klima i njeni elementi zanimaju.

Van mreže ptprince

  • Počasni član
  • ***
  • Poruke: 4.901
  • Starost: 58
  • Lokacija: Asteroid B607... ili bilo koji drugi
  • Le Petit Prince
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #30 poslato: 17. Januar 2011. u 10:58 »
ptprince WELCOME BACK!! Povucicu tamo neke veze koje imam u RHMZ-u, pa urgirati da ti u buduce ne daju tolike godisnje..! :D :D
Salim se naravno, nadam se da si se lepo odmorio i uzivao sa porodicom!

Hvala, freeze. Ipak, kako sam proveo ovo vreme, imam osećaj kao da sam sada došao na odmor. Čeka me milion obaveza, a najviše obaveza prema sebi, a forum je jedno od retkih zadovoljstava koje mogu sebi da priuštim.
Možeš da urgiraš koliko hoćeš... Ne zove se magarac na svadbu da se veseli... (ovo je kontrašala - u svakoj šali ima pomalo i istine)

Takodje primetio sam da je dosta manji uticaj na razvoj vremenskih prilika ova dva indexa ovde u nasim predelima, ali nisam se razocarao jer ipak mislim da je veliki uticaj koji oni ostavljaju na Arktiku.

No dobro ipak sam ja laik u svemu tome, i moje interesovanje o ovoj temi vezano je samo za ljubav prema meteorologiji, i elementima klime koju ona proucava.

Laik ili ne, radujem se da si i sam primetio o čemu se ovde radi. Dakle, prilično je očigledno. I naravno, sve to ne treba da te sprečava da se baviš meteorologijom, već da pomalo usmeri u pravu stranu sve zainteresovane za meteorologiju. I što je najvažnije, sprečiti širenje poluznanja i pogrešnog znanja, ukoliko je bilo takvih tendencija. E$to, i dalje čupam baobabe dok su mali...

Sreca je da si se vratio, jer tema je ovim tvojim strucnim postom definitivno dobila na osvezenju. ;), ja cu se i ubuduce truditi da dodam jos poneki post strucnijeg sadrzaja koji bi jos malo temu priblizio svima koje klima i njeni elementi zanimaju.

Pa, vraćam se pomalo, što nije sreća, već sudbina. Pozdravljam sve tvoje napore da ubaciš svoje znanje i zapažanje! Kako lepe sreće da takvih na ovom forumu ima i više...
Ne žurite, zastanite malo ispod same zvezde! Ako vam tada priđe neki dečak, ako se smeje, ako ima zlatnu kosicu, ako ne odgovara kada ga pitate, odmah ćete se setiti ko je on. Budite tada ljubazni! Ne ostavljajte me ovako tužnog: odmah mi napišite da se vratio...

Van mreže lazar

  • *
  • Poruke: 352
  • Starost: 37
  • Lokacija: Kragujevac
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #31 poslato: 17. Januar 2011. u 12:46 »
Potpuno se slazem sa vama za NAO da ne utice direktno na nasu klimu to sam i ja u prethodnim postovima nagovestavao, ali zato AO ima veci uticaj na veme  severne hemisfere narocito na smenjivanje toplih i hladnih perioda u vecem delu Evrope i u nasoj zemlji naravno. Nasa zima zavisi od te arkticke hladnoce koja se spusta odozgo i dolazi do nas jer bez nje nema zime i ledenih dana. A to sve diktira AO u kombinaciji sa mlaznom strujom, tako da NAO tu dodje vise kao neki propratni cinilac.


Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #32 poslato: 23. Januar 2011. u 12:49 »


AO index, tj vrednosno izrazena nestabilnost polarnog vorteksa nastala najcesce usled "blocking" situacija tj polja sa stabilnim visokim anticiklonskim vazdusnim pritiskom uticace kako sada stvari stoje na opstanak jake zime na pojedinim mestima severne polovine severne hemisfere. Izrazeniji negativan trend koji se nadzire na prognozi kretanja ovog indexa znaci ceste blocking situacije na atlantiku i prodore i zadrzavanja hladnog vazduha na nasim predelima, koje neki clanovi nazivaju visuljama..:)



T na 850Hpa trenutno aktuelna pokazuje da je veoma jaka hladnoca trenutno skoncentrisana u istocnoj kanadi i SAD-u, ali i u istocnoj aziji, gde ona dopire cak do juzne kine sto se retko desava..,pa sam nedavno na televiziji mogao da vidim veliki sneg cak i u Sangaju.

Sinopticka situacija se znacajno promenila, i prema sadasnjim izgledima vrlo je moguce da bi zima kod nas mogla da potraje i do kraja februara.. Ovo je sasvim suprotno od onoga sto sam ocekivao, i sto se prognoziralo samo nekoliko dana pre..
Sve ovo je samo moje laicko vidjenje sinopticke situacije koja moze obeleziti ostatak zime kod nas, i molim sve one koji ovo citaju da ovo uzimaju sa velikom rezervom.

Ciao for now ;)


Van mreže lazar

  • *
  • Poruke: 352
  • Starost: 37
  • Lokacija: Kragujevac
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #33 poslato: 23. Januar 2011. u 22:46 »
Sve je tacno, trenutna situacija je bas onakva kako si je opisao, jedino to za trajanje zime lepo je sto si rekao da to treba uzeti sa velikom rezervom zato sto ces najverovatnije za par dana promeniti misljenje i prognozu u odnosu na ovo sto si prognozirao sada, nikad se ne zna jer ovo je zaista bilo neocekivano, bar ja se nisam nadao da ce hladnoca toliko potrajati a nisam se nadao ni ovom finom sneznom pokrivacu ,bio sam skeptican bez prevelike osnove videcemo sta ce biti u februaru a za sad uzivajmo u ovom ostatku januara.

Ciao Freezardi   ;) :D  :lmao:

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #34 poslato: 23. Januar 2011. u 22:53 »
 ^^ :lmao: :lmao:
Bas si me nasmejao Lazare!

Hm, pa ako je vec ovo zahladjenje bilo neocekivano, onda se mozda malo i oduzi..:D Moram priznati da nisam ocekivao da ce se prognozirati njegovo ovoliko dugo zadrzavanje, cak do 5-6 feb.. Ipak opet kazem laik sam pa i ako pogresim nije neka greda..:D

Van mreže gencic

  • Moderator
  • **
  • Poruke: 1.705
  • Starost: 35
  • Lokacija: Bežanijska kosa- Zapadni deo Bg-a
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #35 poslato: 23. Januar 2011. u 23:46 »

 i prodore i zadrzavanja hladnog vazduha na nasim predelima, koje neki clanovi nazivaju visuljama..:)


Nisam primetio tu rec, ali mislim da znam o cemu se radi. Visulja(k) bi moglo da bude nekog oblika, kao nesto sto visi.E sad sta visi, ko ce ga znati. Mada, kada se pomene zadrzavanje hladnog vazduha nad nama, kapiram da se verovatno radi o visinskoj dolini ili ciklonu, koje su u direktnoj vezi sa visinskim jezgrima hladnog vazduha.

Van mreže lazar

  • *
  • Poruke: 352
  • Starost: 37
  • Lokacija: Kragujevac
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #36 poslato: 28. Januar 2011. u 22:02 »
Impresivno!!!  ;)
 
Preuzeto sa 3B Meteo sajta...

Odavno nisam video ovakvu postavku...

Freeze sta kazes na ovo?



Van mreže ciklon

  • ****
  • Poruke: 5.338
  • Starost: 39
  • Lokacija: Vrbas
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #37 poslato: 28. Januar 2011. u 22:14 »
Tako su predvidjali i za kraj januara pa se to nije dogodili.
Ja sam se licno izljubio sa zimom i ne bi mi smetalo da joj vidim ledja ali da li ce bas biti ovakav scenario to ne znam, to bi donelo znatno vise temperature od proseka.

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #38 poslato: 28. Januar 2011. u 22:38 »
 ^^
Bas sam se razmisljao da li da stavim nove analize sa predvidjanjima kretanja NAO i AO indexa dalje u februaru, ali resih da ne kvarim ekstremnim zimoljupcima nadu, barem jos neko vreme.. Ipak ti si Lazo odradio prljavi deo posla.. :rofl:
Ali bas kao i ciklon, i ja sam se oprostio i definitivno od ove zime, i sada jedva cekam prolece, kao i zvuk zaba u obliznjoj bari u mom kraju, blagi juzni povetarac, cvrkut ptica koje se u velikom broju vracaju sa juga, miris ljubicica, duge setnje bentom uz obalu nabujalog Dunava itd itd. Prolece je moje najomiljenije godisnje doba,(cak i od zime.. ???) a po NAO-u i AO-u, ne bi trebalo dugo da cekam.. :super:
Mada AO i NAO zavise ENS-a GFS modela, a ne modeli od njih, pa tako za desetak dana mozda budemo videli i tedenciju vracanja AO i NAO u negativu..(u sta licno cisto sumnjam..)
 

Van mreže freeze

  • **
  • Poruke: 1.479
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: NAO ( North Atlantic Oscilation ) i AO ( Arctic Oscilation ) i njihov uticaj
« Odgovor #39 poslato: 12. Februar 2011. u 13:50 »


Ovo je primer rasporeda anomalija pritiska i vetra na nivou mora za pri pozitivnim vrednostima NAO-a (Mann and Drinkwater 1994).

Ta situacija na 500hpa bi izgledala ovako:



Primecujete datum..:) Moram priznati, onaj ciklon ispod Grenlanda izgleda prilicno impresivno.. Pogledajmo i koliku on zaista snagu poseduje..



Dakle trenutno, aktuelna je pozitivna faza NAO-a.



Atlantik ima nesto manji uticaj na razvoj vremena na nasim prostorima, i mnogo redje se desava da se neki jaci ciklon probije i ovde donese jace padavine. Ipak njegova pozitivna faza do sada je uticala na dosta suvo i toplije vreme kod nas.

A da proverimo sta se desava sa AO i polarnim vorteksom.



Vidimo da je trenutno aktuelna jaka pozitivna faza ovog indexa, sto znaci da je polarni vortex stabilan,(nema blocking situacija), zima se zadrzava u Sibiru, Kanadi, Grenlandu, a hladnih prodora u neke druge oblasti gotovo da i nema. To najbolje prikazuje sledeci prikaz:




« Poslednja izmena: 12. Februar 2011. u 14:15 freeze »