Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: ATLAS OBLAKA  (Pročitano 20415 puta)

Van mreže COJA

  • **
  • Poruke: 1.591
  • Starost: 30
  • Lokacija: Osijek/Gradište
ATLAS OBLAKA
« poslato: 04. Decembar 2007. u 23:39 »
Uvjek ste se pitali kojoj vrsti/podvrsti oblak pripada ? To je i meni nekad bilo teško odrediti, ali uz pomoć ove tablice puno je lakše.



...



...




Van mreže COJA

  • **
  • Poruke: 1.591
  • Starost: 30
  • Lokacija: Osijek/Gradište
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #1 poslato: 04. Decembar 2007. u 23:40 »
VRSTE OBLAKA, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:

1. Fibratus - Razdvojeni oblaci ili tanak oblacni veo, sastavljeni od gotovo pravolinijskih ili manje ili vise izvijenih niti, ali koje se ne zavrsavaju kukicama ili cupercima. Ova karakteristika se najcesce javlja kod Cirrusa i Cirrostratusa.

Primjer, Cs fibratus:


2. Uncinus - Cirrusi cesto u obliku zareza, kvacica, koji se na vrhu zavrsava kukicom ili cuperkom ciji gornji deo nema oblik zaobljene protuberance.

Primjer, Ci uncinus:


3. Spissatus - Cirrusi cija je opricka debljina dovoljno velika da izgledaju sivkasti kada se posmatraju prema Suncu.

Primjer, Ci spissatus:


4. Castellanus - Oblaci koji bar u jednom delu na svojoj gornjoj strani imaju kumulusne (gomilaste) protuberance u obliku malih kula, sto im najcesce daje zupcast izgled. Ove male oblacne kule, od kojih neke imaju visinu vecu od sirine, medjusobno su povezane zajednickom bazom tako da izgledaju kao da su svrstane u nizove. Castellanusni karakter je narocito uocljiv kada se oblaci posmatraju sa strane. Ova karakteristika se javlja kod rodova Ci, Cs, Ac, Sc.

Primjer, Ac castellanus:


5. Floccus - Svaki element oblaka ove vrste ima izgled malog cuperka kumulusnog oblika, ciji je gornji deo manje ili vise iskidan i cesto pracen virgom. Ova karakteristika se javlja kod rodova Ci, Cc, Ac.

Primjer, Ac floccus:


6. Stratiformis - Oblaci razvuceni u prostrani, horizontalni pokrivac ili sloj.  Ova karakteristika se javlja kod rodova Ac, Sc, Cu, Cb i rijeđe kod Cc.

Primjer, Ac stratiformis:


7. Nebulosus - Oblak u vidu maglicastog vela ili sloja, koji ne pokazuje nikakve posebne detalje. Ova karakteristika se javlja kod rodova Cs i St.

Primjer, Cs nebulosus:


8. Lenticularis - Oblaci u obliku sociva ili badema, cesto veoma izduzeni i obicno sa jasno ocrtanim konturama. na njima se katkada pojavljuje irizacija. Ovi oblaci se najcesce pojavljuju u oblacnim formacijama orografskog porekla, ali takodje mogu da se pojave i iznad predela bez izrazitog reljefa. Ova karakteristika se javlja kod rodova Cc, Ac, Sc.

Primjer, Ac lenticularis:


9. Fractus - Oblaci u obliku nepravilnih krpa, iskidanog izgleda. Ova karakteristika se javlja samo kod rodova St i Cu.

Primjer, Cu fractus:


10. Humulis - Cumulusi male vertikalne razvijenosti, uglavnom izgledaju spljosteni.

Primjer, Cu humilis:


11. Mediocris - Cumulusi umerene vertikalne razvijenosti, ciji gornji delovi  pokazuju slabo razvijene protuberance.

Primjer, Cu mediocris:


12. Congestus - Cumulusi koji primetno narastaju i cesto se odlikuju velikom vertikalnom razvijenoscu. Njihov gornji, pupeci deo  najcesce podseca na karfiol.

Primjer, Cu congestus:


13. Calvus - Cumulonimbus kod koga bar neke protuberance na gornjem delu pocinju da gube kumulusni izgled, ali u kojima se jos ne zapazaju delovi cirusnog (vlaknastog) karaktera. Protuberance i pupljenja pocinju da se pretvaraju u belicastu oblacnu masu sa manje ili vise vertikalnim brazdama.

Primjer, Cb calvus:


14. Capillatus - Cumulonimbus koji uglavnom u svom gornjem delu ima jasno izrazene cirusne delove izrazito vlaknaste strukture, cesto u obliku nakovnja, perjanice ili razbarusene kose. Cb cap je obicno pracen pljuskovima ili grmljavinom, cesto sa udarima vetra, i ponekad i gradom. U njemu se cesto javlja vrlo jasna virga.

Primjer, Cb capillatus:

Van mreže COJA

  • **
  • Poruke: 1.591
  • Starost: 30
  • Lokacija: Osijek/Gradište
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #2 poslato: 04. Decembar 2007. u 23:45 »
kasnije napišem podvrste :D

Van mreže Transmat

  • **
  • Poruke: 777
  • Starost: 38
  • Lokacija: Podgorica,Montenegro
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #3 poslato: 04. Decembar 2007. u 23:47 »
Covece ,koliko vrsta oblaka!
Hvala puno na ovim fotkama i pojasnjenjima!
Ovo je odlican post! Cista desetka!  :first:

Van mreže Joe

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 10.007
  • Starost: 36
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #4 poslato: 05. Decembar 2007. u 01:11 »
Moram i ja da pohvalim post!! Super COJA!

Van mreže COJA

  • **
  • Poruke: 1.591
  • Starost: 30
  • Lokacija: Osijek/Gradište
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #5 poslato: 05. Decembar 2007. u 02:04 »
Zaboravih napisati 10 glavnih rodova :redface:

[size=18]RODOVI OBLAKA, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:[/size]

1. Cirrusi su vlaknasti oblaci koji mogu poprimiti nekoliko osnovnih oblika: fibratus - ravna vlakna, uncinus - u obliku kukica, floccus - u obliku kandži, vertebratus - u obliku riblje kosti i spisatus - u obliku palačinke nepravilnih rubova. Visoki oblaci su isključivo načinjeni od kristalića leda i nikada ne stvaraju sjenu, odnosno, danju su uvijek bijele boje. Javaljaju se za lijepog vremena i na rubovima atmosferskih fronti. Isto tako javljaju se kod Cumulonimbusa incusa, odnosno njegov nakovanj pri širenju na donjem rubu inverzionog sloja ili tropopauze stvara Cirruse. Nakon raspada Cumulonimbusa incusa, Cirrusi još mogu živjeti neko vrijeme.

Primjer:


2. Cirrocumulus - su mali grudasti oblaci koji obično pokrivaju veći dio neba. Oni večinom putuju ispred tople ili iza hladne fronte.

Primjer:


3. Cirrostratus -  je slojeviti oblak, najčešće toliko proziran da ga zapravo ne vidimo kao oblak već nam nebo izgleda mliječno plavo. Zbog svoje prozirnosti kroz njega se obično vidi sunce ili Mjesec uz pojavu halo efekta (bijeli krug oko sunčevog ili mjesečevog diska). Uglavnom prekriva cijelo nebo. Nastaju zbog konvergentnog dizanja zračnog sloja na velikoj skali. Prije nailaska tople fronte postaju sve deblji i deblji tako da postepeno sunčev disk postaje sve slabije vidljiv, a nebo sve više poprima bijelu boju.

Primjer:


4. Altocumulus - Nalazimo ih u oblačnim sustavima atmosferskih fronti, ali i samostalno, u grupama kod atmosferskih valova, kod turbolentne advekcije toplog preko hladnog zraka itd...

Primjer:


5. Altostratus - je slojeviti oblak iz kojeg ne pada oborina, a sunčev disk se vidi sa zamućenim rubom. Kod tankih altostratusa oko sunčevog diska zna doći do optičke pojave halo. Javlja se večinom u sklopu oblačnog sustava atmosferskih fronti ili pri advekciji topijeg zraka po visini.

Primjer:


6. Stratocumulus- je grudasti oblak čija je horizontalna dimenzija uočljivo veća od vertikalne. Nastaju u području neposredno ispred tople fronte, iza hladne fronte i pri širokom i sporom konvektivnom dizanju zraka. Iz njih ne pada oborina. Stratocumulus se od Altocumulusa optički razlikuje po tome što je projekcija Stratocumulusa veća od dlana gledanog preko ispružene ruke, dok je kod Altocumulusa manja.

Primjer:


7.Stratus je slojeviti oblak jednolike baze ili baze na kojoj se mogu uočavati različite nijanse sivosti. Vrlo čest je zimi pri stabilnim situacijama kada se nešto zagrijaniji zrak premješta preko hladnije podloge. Isto tako zimske magle se vrlo često mogu uzdići u stratusnu naoblaku koja se može zadržati cijeli dan. Stratus je sastavni dio i atmosferskih fronti. Sunce se kroz Stratus vidi s oštrim rubom, dok se kroz Altostratus vidi s mutnim rubom. Iz Stratusa u vlažnom dijelu godine može padati rosulja.

Primjer:


8.Nimbostratus je kišni oblak u sastavu oblačnog sustava atmosferske fronte. Iz Nimbostratusa pada dugotrajna jednolična kiša ili snijeg slabog ili umjerenog intenziteta, ali nikada pljusak. Baza mu, osim u slučaju slabe oborine nije vidljiva. Neki autori svrstavaju Nimbostratus u niske oblake.

Primjer:


9.Cumulus -Cumulus (Cu) oblak je vertikalnoga razvitka. Jasno je odijeljen od susjednih oblaka i vrlo oštrih obrisa. Razvija se uspravno, poput kule, a najčešće mu gornji dio nalikuje na cvjetaču. Vrlo brzo mijenjaju izgled zbog snažnih vetrikalnih struja zraka u podrućju oblaka. Suncem obasjani gornji dijelovi oblaka su sniježnobijele boje, dok im je donja baza u dubokoj sjeni i vrlo tamna. Ponekad, kad je jače razvijen daje kišu u obliku pljuska, uglavnom ljeti. Sastavljen je redovito od vodenih kapljica, u višim dijelovima prehladnih. Vrlo rijetko sadrži i ledene kristale, i to onda kad se već počiinje pretvarati u Cb, u gornjim dijelovima oblaka. Nastaje konvekcijom vlažnog zraka; najčešće u nestabilnoj atmosferi. Može nastati i u stabilnoj atmosferi, ali sa nestabilnim slojem, ili pak pri prisilnom uzlaznom strujanju zraka (npr. na planinskoj prepreci). Nastaje i preobrayajem iz Ac ili Sc. Visina donje baze mu je od 500 metara naviše, pa do 2-3 kilometra. Debljina u malih cumulusa humilisa je par desetaka metara, a kod razvijenih cumulusa congestusa, koji su kandidati za preobražaj u Cb, ona iznosi više kilometara. Nastaje svugdje gdje su izražena vertikalna gibanja zraka; vezano ili nevezano za ciklone. U ciklonama, najčešći je u blizini hladne fronte (ispred i iza), ali se ponekad javlja i u blizini tople. Biti će redovit u svim slučajevima nestabilne atmosfere (npr. ljeti nad zagrijanim tlom, u advekciji hladnog zraka nad toplo tlo, u područjima visinskih ciklona i sl.), te pri prelasku zraka preko planinske prepreke, u područjima mlazne struje i svim ostalim slučajevima gdje je izražena konvekcija. Od vrsta cumulusa javljaju se fractus (fra), humilis (hum), mediocris (med) i congestus (con). Podvrste - radiatus (ra). Dodatna obilježja i pridruženi oblaci su brojni: virga (vir), praecipitatio (pra), pannus (pan), pileus (pil), velum (vel), arcus (arc), tuba (tub).

Primjer:



10. Cumulonimbus Cumulonimbus (Cb) je kao i cumulus oblak vertikalnog razvitka, i večina napisanog za Cu se može reči i za Cb. Od cumulusa, cumulonimbus vizualno razlikuje njegov karakteristićni "nakovanj", tj. gornji dio koji nema oštre obrise, već je rasplinut i razvucen u vodoravnom smjeru. Taj nakovanj u jako razvijenih Cb se često nalazi ispod same tropopauze. Druga pojava koja razlikuje Cb od Cu je obilna padavina (kiša, snijeg, tuča) i grmljavina. Cumulonimbus je olujni oblak; osim jake padavine i grmljavine, uz njega je često vezan i jak vjetar ispod donje baze. Vertikalne struje u oblaku su također izuzetno velikih brzina. Visina donje baze iznosi od nekih 200-300 metara pa preko kilometra; a debljina varira u slabije razvijenih od 3 kilometra (najčešće zimi), pa do preko 15 kilometara u jako razvijenih Cb (ljeti). Sastavljen je u donjem dijelu od vodenih kapi, u sredini od prehlađnih vodenih kapi, snježnih kristala i zrna grada, a u gornjem dijelu od ledenih kristala (nakovanj). Nastaje razvitkom Cu, te pretvorbom Ac/Sc-Cu-Cb. Pritom je važan Ac cas (castellanus) koji ukazuje na početak konvekcije. Daje jake padavine kiše, snijega i tuče, frekventno sijevanje i grmljavinu. Ponekad se iz ovog oblaka razviju pijavica i tornado, često i više njih zajedno iz istog oblaka. Cb kao i Cu može nastati svugdje gdje je izražena konvekcija (u nestabilnoj atmosferi, nad zagrijanim tlom, pri dizanju na ravnii hladne fronte, pri prelasku planinske prepreke, u podrućju mlazne struje i sličnim slučajevima). Vrste Cb oblaka su calvus (cal) i capillatus (cap). Podvrste nema. Pridruženi oblaci i dodatna obilježja: mamma (mam), virga (vir), praecipitatio (pra), panus (pan), pileus (pil), velus (vel), arcus (arc), tuba (tub), incus (inc).

Primjer:


Van mreže COJA

  • **
  • Poruke: 1.591
  • Starost: 30
  • Lokacija: Osijek/Gradište
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #6 poslato: 06. Decembar 2007. u 13:46 »
[size=18]PODVRSTE OBLAKA, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:[/size]

1.Intortus- Cirrusi u vidu nepravilno izvijenih vlakana koja su cesto prividno isprepletena na haotican nacin.

Primjer, Ci intortus:


2. Vertebratus - Oblaci sa rasporedom elemenata koji podseca na kicmu, rebra ili kostur ribe. Ova karakteristika se vezuje uglavnom za Cirruse.

Primjer, Ci vertebratus:



3. Undulatus - Oblaci u vidu banaka, pokrivaca ili slojeva u kojima postoji talasanje. Talasanje se moze zapaziti unutar dosta ujednacenog oblacnog sloja ili u oblacima sastavljenim od razvijenih ili medjusobno stopljenih elemenata/ Ponekad se moze osmotriti dvostruki sistem talasanja.

Primjer, Ac undulatus:


4. Radiatus - Oblaci u vidu sirokih, paralelnih traka, ili rasporedjeni u paralelne trake koje zbog perspektive izgledaju kao da konvergiraju ka jednoj tacki na horizontu, ili oblacne trake prelaze preko celog neba, ka dvema suprotnim tackama na horizontu, nazvanim "tackama radijacije". Ova karakteristika se javlja uglavnom kod Cirrusa, Altocumulusa, Altostratusa, Stratocumulusa i Cumulusa.

Primjer, Ac radiatus:


5. Lacunosus - Oblaci u vidu banaka, pokrivaca ili slojeva, obicno dosta tankih, koji se odlikuju prisustvom manje ili vise pravilno rasporedjenih vedrih otvora kruznog oblika od kojih mnogi imaju iskrzane ivice. Oblacni elementi i vedri medjuprostori cesto su rasporedjeni tako da podsecaju na mrezu ili pcelinje sace.

Primjer, Cc lacunosus:


6. Duplicatus - Oblaci u vidu banaka, pokrivaca ili slojeva koji su rasporedjeni jedni iznad drugih, na neznatno razlicitim visinama, i koji su ponekad delimicno spojeni.

Primjer, Ac lenticuaris duplicatus:


7. Translucidus - Oblaci u vidu prostranog banka, pokrivaca ili oblacnog sloja,  ciji je veci deo toliko proziran da se kroz njega moze odrediti polozaj Sunca ili Meseca.

Primjer, As translucidus:


8. Perlucidus - Prostrani oblacni banak, pokrivac ili sloj, koji sadrzi jasno ocrtane i ponekad veoma uske vedre medjuprostore-pukotine izmedju svojih sastavnih oblacnih elemenata. Ovi medjuprostori omogucavaju da se vide Sunce, Mesec, plavetnilo neba ili oblaci koji se nalaze na visim nivoima.

Primjer, Sc perlucidus:


9. Opacus - Oblaci u vidu prostranog banka, pokrivaca ili sloja, ciji je veci deo toliko neproziran da potpuno zaklanja Sunce ili Mesec.

Primjer, As opacus:

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • *****
  • Poruke: 17.680
  • Starost: 28
  • Lokacija: Beograd - jugozapad (Miljakovac)
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #7 poslato: 06. Decembar 2007. u 13:50 »
Bravo COJA !  :D  :first:

Odlično je da o osnovnim vrstama oblaka imamo sve na jednom mjestu.
Padavine u januaru:    Padavine u februaru:  (BG - Vračar, do 23. 02. 2017.)
39.2mm                         50.6mm

Van mreže Stefano

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 6.062
  • Lokacija: Novi Beograd
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #8 poslato: 06. Decembar 2007. u 14:00 »
Citat
Primjer, Ac lenticuaris duplicatus:
Ovaj oblak nikad nisam video, a izgleda extra...

Van mreže COJA

  • **
  • Poruke: 1.591
  • Starost: 30
  • Lokacija: Osijek/Gradište
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #9 poslato: 06. Decembar 2007. u 15:10 »
[size=18]DOPUNSKE ODLIKE, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:[/size]

1.Incus- Gornji deo Cumulonimbusa razvucen u oblik nakovnja, glatke vlaknaste ili izbrazdane teksture.

Primjer, Cb capillatus incus:


2. Mamma - Visece protuberance na donjoj povrsini oblaka, koje podsecaju na dojke. Ova dopunska odlika pojavljuje se vecinom na Cirrusima, Altocumulusima, Altostratusima, Stratocumulusima i Cumulonimbusima.

Primjer, Cb mamma:


3. Virga - Vertikalni ili kosi tragovi padavina (padavinske pruge) koje izlaze iz donje povrsine oblaka, ali ne dopiru do tla. Ova dopunska odlika pojavljuje se vecinom kod rodova Cc, Ac, As, Ns, Sc, Cu, Cb.

Primjer, Cu virga:


4. Praecipitatio - Pojava padavina (kise, rosulje, snega, krupe, ledenih zrnaca, grada, itd.) iz oblaka koje stizu do tla. Ova dopunska odlika pojavljuje se vecinom kod rodova Ac, Ns, Sc, St, Cu, Cb.

Primjer, Cb praecipitatio:


5. Arcus - gust oblacni valjak u horizontalnoj ravni, manje ili vise iskrzanih ivica, smesten na donjem, prednjem delu nekih oblaka; kada je vecih razmera, ima izgled tamnog preteceg luka. Ova dopunska odlika vezana je za Cumulonimbus i ređe za Cumulus.

Primjer, Cb arcus:


6. Tuba - Levkasti oblacni izdanak ili oblacna "surla" (levkasti oblak) koja izlazi iz baze oblaka. To je oblacna manifestacija snaznog vihora. Ova dopunska odlika moze se osmotriti kod Cumulonimbusa, a redje kod Cumulusa.

Primjer, Cb tuba:

Van mreže COJA

  • **
  • Poruke: 1.591
  • Starost: 30
  • Lokacija: Osijek/Gradište
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #10 poslato: 06. Decembar 2007. u 15:10 »
[size=18]OBLACI PRATIOCI, OBJAŠNJENJE I PRIMJERI:[/size]

1.Pileus- Oblak pratilac malih horizontalnih razmera u obliku krpe ili kapuljace; ovaj oblak se pojavljuje iznad, ili se stapa sa gornjom povrsinom kumulusnog oblaka, koji cesto uranja u njega. Dosta cesto se moze osmotriti nekoliko pileusa jedan iznad drugog. pileus se pojavljuje uglavnom uz Cumuluse i Cumulonimbuse.

Primjer, cumulus congestus pileus:


2. Velum - oblak pratilac, u obliku vela velikih horizontalnih razmera, samo malo iznad, ili stopljen sa vrhovima jednog ili nekoliko kumulusnih oblaka, koji ga cesto probijaju. Velum prati uglavnom Cumuluse i Cumulonimbuse.

Primjer, Cb velum:


3. Pannus - iskidane oblacne krpe koje se pojavljuju ispod nekog drugog oblaka, ponekad sacinjavajuci neprekidan sloj, a ponekad stapajuci se sa njim.

Primjer, Cb pannus:

Van mreže Joe

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 10.007
  • Starost: 36
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #11 poslato: 06. Decembar 2007. u 15:18 »
U bre koće sve ovo naućiti, a baš bih voleo da znam? A da napravimo kviz?


Van mreže ptprince

  • Počasni član
  • ***
  • Poruke: 4.901
  • Starost: 52
  • Lokacija: Asteroid B607... ili bilo koji drugi
  • Le Petit Prince
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #12 poslato: 06. Decembar 2007. u 15:25 »
U bre koće sve ovo naućiti, a baš bih voleo da znam? A da napravimo kviz?
Može, samo da se svi članovi foruma spreme. Čak sam i razmišljao o tome. Kad nešto budem konkretno imao, otvaram temu.
Joe, nije teško naučiti ako te interesuje.
Atlas oblaka, koliko znam, ima još jednu knjigu. Petar_Pan me je vukao za jezik pre neki dan, pa ću nešto da stavim ovde u tom smislu (Ns i Cb).
Ne žurite, zastanite malo ispod same zvezde! Ako vam tada priđe neki dečak, ako se smeje, ako ima zlatnu kosicu, ako ne odgovara kada ga pitate, odmah ćete se setiti ko je on. Budite tada ljubazni! Ne ostavljajte me ovako tužnog: odmah mi napišite da se vratio...

Van mreže petar_pan

  • *
  • Poruke: 115
  • Lokacija: Beograd
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #13 poslato: 06. Decembar 2007. u 23:54 »
:)
Nisam ja tebe vukao ama bas

Ok ako m i administrator obecaju da ce post sa slikom Ns koji grmi prikrivenog Cb i klasicnog Ns biti obrisan na moj zahtev stavicu slike
Jer ovo zaista nebi smeo da radim

Van mreže Joe

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 10.007
  • Starost: 36
  • Lokacija: Novi Sad
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #14 poslato: 07. Decembar 2007. u 01:23 »
Stavi izbrisacemo ako zatreba. Opusteno. Samo javi privatnom porukom kada hoces da izbrisemo.

Van mreže Transmat

  • **
  • Poruke: 777
  • Starost: 38
  • Lokacija: Podgorica,Montenegro
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #15 poslato: 07. Decembar 2007. u 02:23 »
Fenomenalno! hvala na ovim slikama!

Van mreže Bojan57

  • Poruke: 1
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #16 poslato: 09. Decembar 2007. u 20:45 »
Sasvim sam slučajno pronašao ovu stranicu.Šteta što je nisam ranije.Takve fotografije i objašnjenja nema ni u udžbenicima.BRAVO i Hvala

Van mreže COJA

  • **
  • Poruke: 1.591
  • Starost: 30
  • Lokacija: Osijek/Gradište
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #17 poslato: 10. Decembar 2007. u 10:00 »
Sasvim sam slučajno pronašao ovu stranicu.Šteta što je nisam ranije.Takve fotografije i objašnjenja nema ni u udžbenicima.BRAVO i Hvala

DOBRODOŠAO BOJAN !!!!!!!

Hvala ti, trudio sam se napraviti što je bolje moguće

Van mreže MARIJA*

  • *
  • Poruke: 22
  • Starost: 34
  • Lokacija: Makedonija
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #18 poslato: 10. April 2008. u 12:37 »
 
        Zao mi ja sto ovako upadam ali moran vas pitati nesto  :) Naime razgledivala sam ovaj vas atlas pa zanama me za onaj deo gde pisete o Cu-sima tacnije o Cu-con meni izgleda bas kao Cb- oblak od atlasa koi ja imam, stoga vas molim da mi razjasnite dilemu.
Airplanes usually kill you quickly - a woman takes her time.

Van mreže ptprince

  • Počasni član
  • ***
  • Poruke: 4.901
  • Starost: 52
  • Lokacija: Asteroid B607... ili bilo koji drugi
  • Le Petit Prince
Odg: ATLAS OBLAKA
« Odgovor #19 poslato: 10. April 2008. u 13:02 »
Zao mi ja sto ovako upadam ali moran vas pitati nesto  :) Naime razgledivala sam ovaj vas atlas pa zanama me za onaj deo gde pisete o Cu-sima tacnije o Cu-con meni izgleda bas kao Cb- oblak od atlasa koi ja imam, stoga vas molim da mi razjasnite dilemu.
Prvo, Marija, ne sme da ti bude žao što ovako upadaš. Ovo je forum i upadni kad god ti je to potrebno. Zato i postojimo, čini mi se (neka me neko ispravi ako grešim).
Dalje, kao čovek koji ima iskustva sa gledanjem u nebo da bi razlikovao oblake, i meni se čini da naznačeni oblak pre pripada Cb cal nego Cu con. Čak izgleda kao da je deo oblaka na sledećoj slici, Cb cap. Pogledaj te prelive boja, u žuto, prema bazi oblaka. Toga, u principu, kod Cu nema. Cu con je veće vertikalne nego horizontalne dimenzije.
Međutim, COJA je okačio ove oblake, pa pitaj njega koju je literaturu koristio da bi ih okačio. COJA je inače po mom skromnom mišljenju mladi majstor morfologije oblaka (nasledna osobina?), ali i fotografije vremenskih prilika sa osvrtom na oblake.
Samo se bojim da nisam razjasnio dilemu, već mi nešto govori da tek počinjem da pravim problem. Ako je tako, žao mi je, jer mi to nije namera.
Ne žurite, zastanite malo ispod same zvezde! Ako vam tada priđe neki dečak, ako se smeje, ako ima zlatnu kosicu, ako ne odgovara kada ga pitate, odmah ćete se setiti ko je on. Budite tada ljubazni! Ne ostavljajte me ovako tužnog: odmah mi napišite da se vratio...


 

Sitemap 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18