Ne treba zazirati od automatizacije meteoroloških stanica. To je realnost koja se dešava i kod nas, u našoj zemlji, kao jednoj od poslednjih u Evropi sa tim.
Automatizacija zaista donosi napredak u tačnosti merenja, pomaže meteorološkim osmatračima da precizno izmere meteorološke veličine. Istina, ne postoji za sve senzor, pa će osmatrači biti potrebni na stanicama više nego ikad. Neće oni biti istrebljeni automatizacijom, to je samo loša pretpostavka. Naprotiv, osmatrači će imati malo drugačiji, ali mnogo odgovorniji posao. Moraće da budu više tehnički obrazovani, a ne da se njihovo tehničko umeće svodi na šišanje trave kosilicom, ili košenje trave uopšte kada pređe propisanih 5 cm visine.
Ono čega se ja plašim u ovoj priči jeste način na koji se automatizacija vrši. Brzopleto postavljanje AMS, ponekad i bez kalibracije u laboratoriji, vrlo je opasan deo posla. Obučenost radnika na stanicama je jednako važan deo promene. Održavanje opreme je često rak-rana ovakvog sistema, i dok ne budemo tehnički, stručno i metodološki spremni za promenu, dotle ću biti izričito protiv prelaska na AMS. Dug je to posao, i nadasve mučan, ali pokazalo se da je ipak neophodan u današnje vreme.
Prelazak na AMS je u svetu uzrokovao dosta olakšanja tekućih poslova (sinoptika), ali i velikih problema (klimatologija, naročito homogenost nizova). Srbija je ušla u stvarni svet XXI veka, sa meteorološke strane... ali ja ostajem zabrinut (videti moj prethodni post u ovoj temi).