Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Trening, teretana, uopšteno o vežbanju  (Pročitano 42360 puta)

Van mreže avalamilan

  • *
  • Poruke: 63
Odg: Trening, teretana, uopšteno o vežbanju
« Odgovor #40 poslato: 09. Jun 2013. u 11:29 »
  Covek po svojoj anatomiji jednostavno nije stigao da evoluira na sadasnji nacin ishrane koji mu se propagira.Isti je kao i pre vise hiljada god. kada nije bilo mesara, super marketa isl.Jeo je hranu iz svog okruzenja najvise presno samoniklo jestivo bilje, semenke i u retkim prilikama meso divljaci.Upravo tako i izgleda njegov probavni sistem nepromenjen ili pokusaj objasnjenja kroz jedan citat jednog clana foruma o zdravoj ishrani;"Goran Stanković
ČOVEK JE PO SVOJOJ ANATOMIJI BILJOJED

Da li je čovek biljojed, mesojed ili svaštojed? Na ovo često postavljeno pitanje svako će dati odgovor prema svom ubeđenju, navikama ili načinu života. Ali, hajde da pogledamo građu čovekovog organizma i da, u skladu sa tim, odgovorimo na ovo pitanje. Bavićemo se sistemom organa za varenje.

KRETANJE VILICE I OBLIK ZUBA

Varenje hrane kod čoveka počinje u ustima. U ustima se dešava usitnjavanje i mešanje hrane sa pljuvačkom kako bi se formirao zalogaj, koji može lako da se proguta. U ustima se započinje i varenje ugljenih hidrata.
Kretanje vilice i oblik zuba omogućava usitnjavanje hrane u ustima. Čovek može da pomera vilicu u tri pravca: gore-dole, levo-desno i napred-nazad, što je veoma važno za žvakanje. Kada bi čovek mogao da pomera vilicu samo u jednom pravcu, žvakanje bi bilo nemoguće. Naši zubi: sekutići (1 i 2), očnjaci (3), pretkutnjaci (4 i 5) i kutnjaci (6, 7 i 8 ) su takvi da hranu mogu dobro da usitne i samelju kako bi se, uz pomoć pljuvačke, napravila kaša.

Sekutići su oštri kako bi sitnili hranu, očnjaci zašiljeni kako bi odvajali tvrđe delove hrane, a pretkutnjaci i kutnjaci imaju veliku, široku i pljosnatu gornju površinu kako bi hranu mleli. Kada su vilice spojene, pretkutnjaci i kutnjaci gornje vilice naležu na pretkutnjake i kutnjake donje vilice i samim tim drobe hranu. Ovakav mehanizam usitnjavanja i mlevenja hrane je karakterističan za biljojede, a ne za mesojede. Mesojedi imaju sitne i zašiljene sekutiće koji služe za hvatanje žrtve i sitnjenje mesa, izdužene i zašiljene očnjake koji služe za ranjavanje i ubijanje žrtve.

Njihovi kutnjaci su takođe zašiljeni i kada životinje zatvaraju čeljust, oni klize jedni preko drugih čime se stvara mehanizam za odvajanje mesa od kostiju. Zubi mesojeda su retki kako ne bi ostajali komadići mesa između njih. Vilice mesojeda se najčešće pomeraju samo u jednom pravcu i to gore-dole. Mesojedi ne žvaću i ne mešaju pljuvačku sa hranom u tolikoj meri kao biljojedi, već otrgnute komade mesa samo gutaju. Sa druge strane, biljojedi i žvaću i mešaju hranu sa pljuvačkom.

HEMIJSKI SASTAV PLJUVAČKE

Hemijski sastav pljuvačke dodatno potvrđuje činjenicu da kod čoveka ugljeni hidrati počinju da se vare u ustima, za razliku od proteina čije varenje počinje u želucu. Pljuvačka mesojeda je kisela, tj. ima malu pH vrednost (1-2), i takva pljuvačka je pogodna za varenje proteina. Za razliku od mesojeda, kod biljojeda i kod čoveka pljuvačka ima veliku pH vrednost (bazna/alkalna je), što je neophodno za bolje varenje ugljenih hidrata.

ZELUDAČNA KISELINA

Hrana iz usta kroz jednjak dolazi u želudac. U želucu je hrana podvrgnuta želudačnom soku čiji su glavni sastojci želudačna (hlorovodonična) kiselina, sluz koja oblaže želudac kako ga ne bi oštetila želudačna kiselina, i fermenti (enzimi). Želudačna kiselina je 10 puta slabija kod ljudi nego kod životinja-mesojeda. Mesojedi, zahvaljujući tako jakoj želudačnoj kiselini, neutrališu toksine u želucu koji nastaju raspadanjem mesa. Iz želuca, hrana ide u creva, prvo u tanko, a nesvareni ostatak prolazi u debelo crevo.

DUŽINA CREVA

Tanko crevo kod čoveka je dugačko 6-7 m, a debelo crevo 1,5-2 m. Creva čoveka su značajno duža od creva mesojeda, mada i kraća od creva biljojeda. Creva mesojeda moraju da budu kratka kako bi raspadnuto meso brzo prošlo kroz njih. Ako bi se raspadnuto meso dugo zadržalo u crevima, došlo bi do dodatnog stvaranja toksina. Ti toksini bi doveli do nastajanja tumora u crevima mesojeda. Zbog dužine creva biljojeda, hrana kroz njih prolazi i do tri dana. Ako bi se životinja koja je biljojed (npr. krave, ovce, slonovi, žirafe i dr.) hranila mesom, uginula bi usled trovanja.

Čovek, zahvaljujući tome što nema tako dugačka creva kao biljojed, neće se otrovati ako povremeno pojede meso. Ali, s obzirom na dužinu, čovekovim crevima više odgovara biljna hrana.

MI SMO U OSNOVI BILJOJEDI

Da li je čovek biljojed, mesojed ili svaštojed? Naš sistem za varenje jasno daje odgovor na postavljeno pitanje. Po anatomiji i fiziologiji sistema za varenje, mi smo u osnovi biljojedi. Meso možemo da varimo, ali ono ne treba da bude naša osnovna hrana, jer ceo sistem funkcioniše kao sistem biljojeda." 
  Meso da ali u retkim prilikama a ne svakodnevno i to sumnjivog kvaliteta.



Van mreže ciklon

  • ****
  • Poruke: 5.338
  • Starost: 39
  • Lokacija: Vrbas
Odg: Trening, teretana, uopšteno o vežbanju
« Odgovor #41 poslato: 09. Jun 2013. u 12:05 »
Mogao bih ovde da pisem svasta ali nemam snage za to. Iako sam diplomirani trener sporta izgubio sam volju da objasnjavam i da se bespotrebno "raspravljam" sa ljudima koji znaju "sve" o treningu jer su to procitali na nekom BB forumu. Ali...
Kao neko ko se bavi medjunarodnim transportom robe recicu vam jednu veoma bitnu stvar.
Iz jedne nama susedne drzave sam prevozio piletinu u hladnjaci za jedan veliki lanac supermarketa koji posluje u Srbiji.
Piletina je poreklom iz Juzne Amerike (?!) a od nalogodavca sam dobio uputstvo da vozilo granicu prelazi u poslepodnevnim casovima. Bilo mi je to cudno dok mi vozac koji inace vozi taj kamion nije objasnio da je takva direktiva iz razloga sto poslepodne na carini nema fitopatolaga koji pregleda robu i uzima uzorak, tako da meso nesmetano prolazi granicu a kasnije  nesmetano zavrsava u nasim stomacima...
Sve to savrseno funkcionise na visem nivou.
Imam jos dosta primera ali cu se zadrzati na ovome. To sto su nam marketi sredjeni i cisti ne znaci da se u njima odvijaju "cisti" poslovi...

Van mreže Aleksa

  • ***
  • Poruke: 2.971
  • Lokacija: Sovljak (Opština Bogatić)
Odg: Trening, teretana, uopšteno o vežbanju
« Odgovor #42 poslato: 09. Jun 2013. u 12:14 »
Govedino i svinjetinu uvozimo iz Brazila,a nase svinje nece niko da kupi jer `nisu kvalitetne`.

Van mreže avalamilan

  • *
  • Poruke: 63
Odg: Trening, teretana, uopšteno o vežbanju
« Odgovor #43 poslato: 09. Jun 2013. u 12:42 »
 Re Ciklon; hvala za ovaj info! Pre vise god. sam svakodnevno jeo pilece belo onako po upustvima o ishrani sportista u raznim forumima na tu temu. U isti cas imao razne zdrastvene probleme. Odbacivanjem ishrane mesom i prelazak na druge izvore proteina i masnih kiselina problemi su postepeno nestali, steklo zdravlje i rezultati poboljsali.

Van mreže risbo gr

  • ***
  • Poruke: 3.991
  • Starost: 36
  • Lokacija: Grocka (25km JI od BG-a ~ 100mnv)
Odg: Trening, teretana, uopšteno o vežbanju
« Odgovor #44 poslato: 09. Jun 2013. u 15:59 »
A sta reci onda za ljude sa sela,planina  :D dal oni paze sta jedu,koju hranu koriste, itd itd? - Pa ipak zive po 80,90 god..  ;)
 Ne kazem da je zdravo sve sto kupujemo po prodavnicama,ali pravila uopste nema,sve zavisi kakav nam je organizam i kako apsorbuje hranu.
Ja iskreno jedem sve sto mi se jede u datom trenutku  :D,dal to bila masna i ne zdrava hrana ili povrce,voce,bukvalno skoro i da ne obracam paznju na to...
Treniram onoliko koliko mislim da treba,( al ne idem u teretanu) sve radim iskljucivo kod kuce,a rezultat svega je kad me neko ne vidi neko duze vreme i pita u koju teretanu idem  ;) tenis,mali fudbal,basket redovno,jedini porok su cigarete  :-\

Van mreže zec

  • ***
  • Poruke: 2.839
Odg: Trening, teretana, uopšteno o vežbanju
« Odgovor #45 poslato: 09. Jun 2013. u 17:13 »
Човек који је покушао да направи разлику између дигестивног система  човека и животиња које су месождери је то урадио на крајње штур начин. Он овде пише и даје објашњења која би могла да да особа која нема никакве додире са анатомијом и физиологијом. Дакле, он овде упоређује дигестивни систем  биљоједа (ту сврстава и човека) и месождера, док избегава упоредбу дигестивног система човека и биљоједа, како би што лакше продао причу, из разлога што је противник хране у облику меса. Која је разлика? Основне сам написао у претходном посту, тако да заиста немам времена да улазим у дубљу расправу.

Није све тако једноставно како неки људи мисле, па шире овакве ствари по Интернету.

Закључак је да човек у основи није биљојед из главног аспекта филогенетског развоја сисара.
Још у периоду пре око 70 милиона година, када су постојале одређене врсте сисара, судећи по зубима, већина сисара се хранило и животињском и биљном храном, међутим од тада се развијала тенденција ка биљној, односно животињској храни. Када су у питању наши преци, најстарији примати, они су такође имали разноврсну исхрану, а не искључиво биљну, стога не постоји ниједна од тенденција ка биљној или животињској исхрани, већ је одговор између та два.

На крају крајева нико неће умрети ако једе месо, ако је оно исправно. Наш, сопствени, избор је да ли ћемо бити вегетаријанци или не.

Van mreže avalamilan

  • *
  • Poruke: 63
Odg: Trening, teretana, uopšteno o vežbanju
« Odgovor #46 poslato: 09. Jun 2013. u 21:42 »
Ne znam sta je tu cudno ako su pokazatelji takvi; mesojed kratko tanko srevo i obrnuto, covek po duzini creva blizi biljojedu ali posto je crevo malo krace od pravog bilojeda onda se lako da zakljuciti da: ponekad jede meso?