Dogoni nemaju nikakvu opremu za posmatranje zvezda, ali znaju da je Sunce centar našeg solarnog sistema i da Mesec kruži oko Zemlje. Oni znaju da su orbite planeta u našem solranom sistemu eliptične, a ne kružne, da Jupiter ima mesece a Saturn prstenove.
Ono što najviše zbunjuje, njihovi drevni festivali utemeljeni su na postojanju jedne zvezde koju su naučnici otkrili tek 1995. godine, a predstavlja predanja unutar njihove kulture hiljadama godina. Njihova glavna svetkovina usredsređena je na zvezdu Sirijus, najsjajniju zvezdu na noćnom nebu (8,6 svetlosnih godina udaljena od Zemlje), u sazvežđu Oriona, po čemu je dobila ima „Pasija zvezda“.
Odakle saznanje koje Dogoni imaju o ovim ozbiljni astronomskim podacima? Po njihovim legendama, vanzemaljski posetioci amfibijskog izgleda, spustili su se sa nebesa u jednom svemirskom brodu pre više od 10.000 godina da bi ih o tome obavestili. Ubrzo po završetku drugog svetskog rata, ugledni francuski antropolozi Marsel Griol i Žermen Diterlen, otputovali su u Mali i proveli 15 godina među Dogonima koji žive na jednoj 180km dugoj ravnici. Timbuktu, mala pražnjava varoš koja je vekovima bila jedva nešto više od legende, leži prema severu od njihove glavne naseobine. Njih dvojica su tu od sveštenika, prvi put čuli neverovatno precizne detalje o astronomskim podacima, do kojih smo tek trebali doći preciznom naučnom verifikacijom.
Ova dva istraživača su otkrili da je pleme jedno od najzabačenijih na svetu, imalo složene legende koje su sezale vekovima unazad. Za Dogone, polazna tačka nastanka života je zvezda Sirijus. Dogoni su očigledno nekako zaključili pre mnogo vekova da Sirijus nije jedinstvena zvezda, nego da ih ima tri. Rekli su da postoji glavna zvezda, i da oko nje kruži druga zvezda kojoj su pripisivali karakteristike jednog gustog i ekstremno teškog objekta, znanog danas kao „beli patuljak“. Beli patuljci su male guste zvezde. Sirijus B je čak manja u prečniku od Zemlje. Jedna kašičica te zvezde težila bi preko 5 tona.
Tek 1862.godine je američki astronom Alvan Klark, koristeći moćan teleskop od 46cm ustanovio da Sirius zaista ima i drugu zvezdu, kojoj je dao ime Sirius B ili „Štene“. Dogoni su ga u pogledu tog otkrića preduhitrili za nekoliko stotina godina – bez teleskopa.
Sirius B je vekovima integralni deo kulture Dogona. Oni ga znaju pod nazivom „Po Tolo“. Pomoću njegove orbite određuje se vreme održavanja svetkovine Siguri, najvažnijeg datuma u životu Dogona.
Prema plemenskom predanju, Štene je neverovatno teško. I ovde dogonska legenda beleži poen. Godine 1928. engleski astronom Artur Edington, obznanio je da je Sirius B prvi poznati primer belog patuljka.
Mada Sirius B ne može biti viđen golim okom, Dogoni tvrde da njegova orbita traje tačno 50 godina. Naravno, posle višegodišnjih proučavanja, naučnici sa zapada su ustanovili da ona zaista iznosi 50,04 godine (plus, minus 0,09 godina). Slučajnost? Možda.
Ali gde je treća zvezda u koju su Dogoni verovali? 1996. godine, francuski astronomi Daniel Benest i Ž.L.Divan obavestili su javnost da su verovatno otkrili još jednu zvezdu koja kruži oko Sirijusa i kojoj su dali ime Sirijus C.
Kako su Dogoni mogli imati znanja o zvezdama stotinama godina pre pojave teleskopa? Pripadnici plemena tvrde da ih je pre više od 10.000 godina posetila vanzemaljska rasa koja je stigla sa Sirijusa u svemirskim brodovima.
Dogoni su sasvim kategorični u pogledu tih posetilaca. Prema kazivanju plemena, oni su bili amfibije (humanoidna glava i grudi plus donji deo tela sa krljuštima i repom), da su se zvali Nomosi i da su se spustili u „kovčegu“ ili raketi.
Naučnici su se dugo podsmevali ovim tvrdnjama. Jedan od njih je izneo tezu da su Dogoni stekli svoja astronomska znanja od francuskih misionara koji su posetili te krajeve. Ali legende su prethodile i otkriću zvezda i dolasku misionara.
Ukoliko su Dogoni povezani sa Sirijcima, onda je to dokaz da su oni prvo posetili upravo Egipat, a ne zapadnu Afriku. Dogonske legende potiču iz drevnog Egipta, odakle i oni potiču izvorno, otprilike 3000 godina pre nove ere, gde se takođe govorilo da su ih posetili vanzemaljci. Moguće je da su i sami Dogoni došli iz drevnog Egipta. Arheolozi su naime ustanovili da Dogoni žive u području Timbuktua samo 500 godina i da su potisnuli pleme Telema, čiji se grobovi još i danas mogu naći u tim krajevima.
Drevni egipćani su na neki način stekli sofisticirana znanja o zvezdama. Raspored tri glavne piramide u gizi se podudara savršeno sa rasporedom Sirijusa i njegova dva pratioca. Dugački tuneli u Keopsovoj velikoj piramidi usmereni su ka tim zvezdama i omogućavaju da se vide čak i danju. Ovi tuneli su usmereni prema Orionu sa zapanjujućom tačnošću.
Ovo je nedovoljno da bi objasnilo misteriju, zato što oni nisu mogli znati da Sirijus B orbitira oko Sirijusa A, niti da znaju o trećoj zvezdi jedva vidljivoj modernim teleskopima, niti šta je super-gusta materija i da je opišu. Do saznanja o super-gustoj materiji došlo se tek u movije vreme sa razvićem nuklearne fizike. Specifična znanja koja su stekli, nisu mogla biti stečena metodama koje su posedovali.
Postoje direktni dokazi da sve ovo nije samo puka slučajnost. gde se krije istina? U svemirskom brodu koji još uvek prevaljuje ogromnu razdaljinu do kuće? U svakom slučaju, eto povoda još burnijem nastavku slušanja i gledanja i najskrovitijih uglova kosmosa, u traganju za inteligentnim životom.