Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Beograd u meteorološkim brojkama  (Pročitano 121677 puta)

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #140 poslato: 06. Maj 2009. u 23:39 »
 ^^
Hvala ti puno, i u Zvonkovo i u moje ime... ;)

Kolega i ja smo se vrlo brzo dogovorili oko ovog posla, jer znamo da ljudi ne vole da gledaju puke cifre. ::) Zbog toga sam i radio prikaz u percentilima (zbog šarenila u bojama :D), pa evo sada odradismo i grafičke prikaze ovih silnih brojki.

Sada se lepo mogu videti temperaturni trendovi i klimatske varijacije. ;)
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže ptprince

  • Počasni član
  • ***
  • Poruke: 4.901
  • Starost: 58
  • Lokacija: Asteroid B607... ili bilo koji drugi
  • Le Petit Prince
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #141 poslato: 07. Maj 2009. u 09:07 »
Pitaj Zvoneta koji je to filter za osrednjavanje primenio na ove nizove. Verovatno neki prilično dugačak, od par decenija, ali pomaknut i centralno otežan, verujem. Ove krive mi na to liče.
Lepo se na graficima vidi kako se varijacije postepeno ublažavaju u novije vreme, naročito zimi. Prilično sam uveren da je to zbog urbanizacije koja kreše minimalne temperature naviše (manje su minimalne nego ranije) i ublažava celodnevne inverzije.
Ne žurite, zastanite malo ispod same zvezde! Ako vam tada priđe neki dečak, ako se smeje, ako ima zlatnu kosicu, ako ne odgovara kada ga pitate, odmah ćete se setiti ko je on. Budite tada ljubazni! Ne ostavljajte me ovako tužnog: odmah mi napišite da se vratio...

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #142 poslato: 07. Maj 2009. u 21:38 »
Pitaj Zvoneta koji je to filter za osrednjavanje primenio na ove nizove. Verovatno neki prilično dugačak, od par decenija, ali pomaknut i centralno otežan, verujem. Ove krive mi na to liče.

Ja nisam do sada uopšte radio grafike u Excelu, tako da na ova pitanja ne znam odgovor.

Ali pitao sam kolegu-saradnika sa CROMETEO i dobio ljubazni odgovor: ;)

Kad imaš određeni broj podataka koji se ovako rasipaju, excel daje mogućnost dodavanja "trendline-a" tj. krivulje koja najbolje prikazuje kretanje tog niza podataka. Može se koristiti linearna krivulja, eksponencijalna, logaritamska itd...
Ja sam koristio krivulju polinoma petog stupnja. To vjerojatno nije najbolje riješenje, ali od onoga što mi excel nudi mi se učinilo da najbolje odgovara. Bolje riješenje bi vjerojatno bilo kada bi se koristili 10 ili 20-godišnji prosjeci, ali to bi onda uključivalo dodatno računanje tih prosjeka i njihovo ubacivanje na grafove, s tim da nisam siguran jel' bi to uopće mogao ubaciti u excel. Da sam tako radio, onda krivulja ne bi bila tako "ispeglana" nego bi više išla gore-dole...

Da li si zadovoljan ovim objašnjenjima :?: Meni se čini da je Zvone odradio sve kako treba, to jest odabrao najbolju varijantu koju je imao na raspolaganju. ;)
Naravno, kao reper je uzeta srednja vrednost podataka za ceo niz od 228 godina.

Ako neko smatra da se ove silne BG brojke mogu i na još neki od načina praktičnije grafički predstaviti, neka kaže... ;) Podaci su tu, tabele su pune cifara koje čekaju... ;) :D
« Poslednja izmena: 07. Maj 2009. u 23:35 amaterko »
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #143 poslato: 09. Maj 2009. u 13:48 »
Evo dva meteorološka izveštaja iz dnevnog lista "Politika" (1935. i 1936. godina): ;)

Kao što se može videti, u to vreme se i u dnevnim novinama mogao naći klimatološki mesečni izveštaj, pa i analiza vremenske situacije... ;)
Jedan članak (od 02.02.1936.) prikazuje klimatske karakteristike (do tada) najtoplijeg januara 1936, a u drugom članku (od 13.10.1935.) se može pročitati analiza vremena u (do danas) najtoplijoj I dekadi oktobra 1935. godine.


JANUAR 1936:




I DEKADA OKTOBRA 1935:



izvor: Arhiva Politike na http://digital.nb.rs/collection/no-politika
« Poslednja izmena: 09. Maj 2009. u 14:06 amaterko »
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže ptprince

  • Počasni član
  • ***
  • Poruke: 4.901
  • Starost: 58
  • Lokacija: Asteroid B607... ili bilo koji drugi
  • Le Petit Prince
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #144 poslato: 11. Maj 2009. u 09:46 »
Kad imaš određeni broj podataka koji se ovako rasipaju, excel daje mogućnost dodavanja "trendline-a" tj. krivulje koja najbolje prikazuje kretanje tog niza podataka. Može se koristiti linearna krivulja, eksponencijalna, logaritamska itd...
Ja sam koristio krivulju polinoma petog stupnja. To vjerojatno nije najbolje riješenje, ali od onoga što mi excel nudi mi se učinilo da najbolje odgovara. Bolje riješenje bi vjerojatno bilo kada bi se koristili 10 ili 20-godišnji prosjeci, ali to bi onda uključivalo dodatno računanje tih prosjeka i njihovo ubacivanje na grafove, s tim da nisam siguran jel' bi to uopće mogao ubaciti u excel. Da sam tako radio, onda krivulja ne bi bila tako "ispeglana" nego bi više išla gore-dole...

Da li si zadovoljan ovim objašnjenjima :?:

Delimično. Filter u klimatologiji je izraz za izračunavanje neke centralne vrednosti, osrednjavanja na neki način serije koja ima ovako rasute podatke, kako bi se dobila neka tendencija.
Trendline u Excelu mi nije nepoznat nimalo. Umem da ga koristim. Čak je ponekad zgodna alatka.
Korišćenje ovakve trendlinije je odgovor koji sam tražio. Dakle, kvadrati odstupanja su minimizirani i usklađivani prema polinomu petog stepena. Ovo ima svoje opsasnosti, jer polinom petog stepena ima nekoliko lokalnih minimuma i maksimuma. Primera radi, za ljude koji nisu mnogo vični matematici, polinom prvog stepena je prava linija, drugog stepena je parabola (ima jedan ekstrem, minimum ili maksimum), trećeg stepena ima miniimum i maksimum (a kao neparna funkcija nije ni simetrična, nego menja znak odstupanja, kao i svaka funckija neparnog stepena). U tom smislu, izbor polinoma petog stepena je relativno loš, jer se takvim polinomom unapred 'zadaje' promena koju ustvari treba tek dokazati.
Otežavanje srednjaka je jedna lepa disciplina. Najjednostavniji primer otežanih srednjaka jeste množenje centralne vrednosti sa dva i dodavanje vrednosti dve susedne kategorije, i ceo taj zbir se deli sa četiri. Otežavanje nije tipsko, i ima varijanti već prema želji i mašti korisnika. Opisao sam samo primer kako se to radi. To je mnogo korektnija metoda. Mana toga jeste nemogućnost da se lako prikaže kvalitet takvog osrednjavanja, kao što može u Trendline opciji u Excelu (ubacivanje R2 vrednosti u labelu pored trendlinije).
Ovo što je Zvone pomenuo u drugom pasusu citata jeste pokretni srednjak. To je takođe lepa alatka i ja je obilato koristim. Takođe spada u varijantu osrednjavanja i otežavanja centralne vrednosti.
Bilo bi interesantno dobiti vrednost R2 za polinom četvrtog stepena, kao i sam grafik. Garantujem da bi ispala potpuno suprotna prilča, ona koja se kosi sa 'direktivama' IPCC (ko drukčije kaže... ???)
Ne žurite, zastanite malo ispod same zvezde! Ako vam tada priđe neki dečak, ako se smeje, ako ima zlatnu kosicu, ako ne odgovara kada ga pitate, odmah ćete se setiti ko je on. Budite tada ljubazni! Ne ostavljajte me ovako tužnog: odmah mi napišite da se vratio...

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #145 poslato: 12. Maj 2009. u 02:33 »
Bilo bi interesantno dobiti vrednost R2 za polinom četvrtog stepena, kao i sam grafik. Garantujem da bi ispala potpuno suprotna priča, ona koja se kosi sa 'direktivama' IPCC (ko drukčije kaže... ???)
Ti imaš dugogodišnje iskustvo u radu sa podacima, pa vidi šta se može uraditi sa ovim brojkama. ;) Bilo bi jaaako dobro kada bismo sve ove BG podatke grafički najrealnije predstavili. ;) Ovaj započeti posao bi doneo mnogo lepih rezultata, ali i još lepših analiza. :jupi:
Ovo je sjajna prilika da stavimo tačku na priče o takozvanom "globalnom otopljavanju"... ???
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #146 poslato: 30. Maj 2009. u 13:38 »
Ovo su stari Jakšićevi dnevni podaci štampani u Glasniku Društva srpske slovesnosti (Srpskog učenog društva).
U Glasniku se nalaze dnevni beogradski podaci za period decembar 1850-decembar 1856.


Na ovoj slici se nalazi period april-jul 1852. godine. Namerno sam okačio baš ovu sliku sa aprilom 1852 (najhladniji april u celom nizu), da biste videli ogromnu količinu snega koja je napadala sredinom meseca, a naročito 21-22. aprila kada je za samo ta dva dana Jakšić izmerio čak 45 mm padavina dobijenih isključivo od snega... :o
Velika je šteta što tada nije merena visina snežnog pokrivača... :( :cry:

Inače, Vladimir Jakšić je padavine merio u pariskim linijama (PL).

Formula za preračunavanje PL u mm: 1 PL = 2.256 mm





Jakšić je od maja 1856. godine započeo sa redovnim beleženjem pojava, jer je te godine osnovao mrežu meteoroloških stanica, pa je njegovom zaslugom Srbija bila država koja je u to vreme bila najbolje pokrivena meteorološkim osmatranjima... ;)
Evo slike u kojoj se nalaze dnevni podaci za maj i jun 1856. godine, i gde se može videti proširen obim Jakšićevih osmatranja u odnosu na 1852. godinu... ;) :)




AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Stefano

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 6.473
  • Lokacija: Novi Beograd
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #147 poslato: 30. Maj 2009. u 15:06 »
^^ prosto mi je nezamisliv onaj ledeni dan u 21.aprila 1852 godine...

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #148 poslato: 31. Maj 2009. u 01:25 »
Evo prvog štampanog mesečnog meteorološkog izveštaja Opservatorije, objavljenog u Prosvetnom glasniku. Ovi izveštaji su redovno prikazivani tokom 1887. i 1888. godine.
Ja sam najveći deo stranica sa ovim mesečnim izveštajima nekako uspeo da fotokopiram u Narodnoj biblioteci, pa sam kod kuće skenirao samo fotokopije stranica sa terminskim osmatranjima temperatura (za sada sam skenirao te fotokopije)...

Na ovoj slici se nalazi mesečni temperaturni izveštaj za jul 1887. godine, ali po starom kalendaru, tako da je po sadašnjem kalendaru ovo u stvari period 13. jul-12. avgust 1887. godine.
Znači, na slici 1. jul je u stvari 13. jul, 20. jul je 1. avgust, a 31. jul je 12. avgust. Stavio sam narandžastu liniju između 19-20. jula, to jest između 31. jula i 1. avgusta po sadašnjem kalendaru... ;) Eto, to su prvi štampani mesečni izveštaji Opservatorije... ;)



AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #149 poslato: 31. Maj 2009. u 15:30 »
Zaboravio sam da napišem nešto u vezi sa početkom beleženja pojava od maja 1856. godine.
Na ovoj slici se vidi da je Jakšić zabeležio pojavu grmljavine 11, 13. i 17. maja, a 13. i 17. maja je bilo i grada (3. kolona od desne ivice tabele)... U junu 1856. je bilo 7 dana sa grmljavinom, ali nije bilo grada, bar na ovoj Jakšićevoj stanici na Senjaku... ;)





« Poslednja izmena: 31. Maj 2009. u 15:42 amaterko »
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #150 poslato: 31. Maj 2009. u 22:31 »
Ovo su stari Jakšićevi dnevni podaci štampani u Glasniku Društva srpske slovesnosti (Srpskog učenog društva).
U Glasniku se nalaze dnevni beogradski podaci za period decembar 1850-decembar 1856.

Do sada sam okačio sve što imam od dnevnih BG podataka u elektronskoj formi, pa hajde da okačim i ovo... ;)

Moram napomenuti da u svim štampanim materijalima, pa i u ovom naravno, ima grešaka koje su nastale prilikom štampe. Ovi dnevni podaci za period 1851-1856. su objavljeni u Glasniku Društva srpske slovesnosti iz 1857. godine. Ja sam podatke prepisivao iz originalnih Jakšićevih dnevnika osmatranja, tako da je tačno ono što imam u papirnoj formi.
I u ovim originalnim dnevnicima sam pronašao poneku grešku, ali sve je to moguće lepo ispraviti i doterati... ;)
Treba još reći da su ove Jakšićeve Tmin više za otprilike 2 C, a Tmax niže za otprilike 1 C (do tog zaključka sam došao posmatrajući paralelna merenja stanica Vračar i Senjak u raspoloživom periodu od 12 godina)...
I na kraju da dodam da sam period decembar 1854-oktobar 1855. morao da odbacim, jer štampani materijal u Glasniku ne odgovara originalnom materijalu u dnevnicima, tako da iz tog razloga ne mogu ovde da stavim podatke iz tog perioda.













AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #151 poslato: 31. Maj 2009. u 22:41 »









AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/


Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #152 poslato: 31. Maj 2009. u 22:48 »









AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #153 poslato: 31. Maj 2009. u 22:57 »













AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #154 poslato: 31. Maj 2009. u 23:02 »
Nastavak na sledećoj stranici
« Poslednja izmena: 01. Jun 2009. u 22:06 Milosh »
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #155 poslato: 01. Jun 2009. u 14:18 »
Stavljam prazne postove, da bi se prešlo na novu stranicu, jer stranica 8 ne može da se do kraja otvori u Mozilli. :(

Hvala na razumevanju... ;)
« Poslednja izmena: 01. Jun 2009. u 15:25 amaterko »
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #156 poslato: 01. Jun 2009. u 14:18 »
Nastavak na sledećoj stranici

Mesečne tabele sa podacima za naredne mesece (jul-decembar 1856.) se nalaze na sledećoj stranici... ;)

Povremeno se u Mozilli javlja ovaj problem sa otvaranjem stranica koje sadrže mnogo slika.
Ovo je karakteristično samo za Mozillu, dok se u svim ostalim browserima takve stranice otvaraju bez problema...
« Poslednja izmena: 01. Jun 2009. u 15:16 amaterko »
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #157 poslato: 01. Jun 2009. u 14:19 »






































« Poslednja izmena: 01. Jun 2009. u 14:48 amaterko »
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže Amaterko

  • **
  • Poruke: 1.625
  • Lokacija: Beograd
    • METEOLOGOS - Svet meteorologije
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #158 poslato: 03. Jun 2009. u 17:23 »
Svakako je interesantno, ali znaš da sumnjam u Jakšićeva merenja iz tog doba.

Amaterko, lepo je što si ovo okačio (khm). Treba videti kako je sve to počelo, ali i kako se radilo. Samo, nije uvek dovoljno diviti se urađenom, već oceniti koliko je to upotrebljivo. Savestan rad svakako jeste, ali treba znati i kako se šta radi, što 1848. godine u Srbiji je bilo više nego podvig.
Kopajući po netu i tražeći linkove o temperaturnim rekonstrukcijama klimata, pronašao sam zanimljiv link  :-: http://www.cru.uea.ac.uk/cru/people/briffa/temmaps/...

Na toj stranici se nalaze mape temperaturnih anomalija za topli deo godine (april-septembar). I pronašao sam "sporno" ekstremno vrelo leto iz 1848. godine, mada ja do sada i nisam imao problem da prihvatim mogućnost takvog ekstrema u Panonskoj niziji i na istoku Balkana, za razliku od sasvim prosečnog stanja u centralnoj Evropi te davne godine ;) :) Istini za volju, tako upadljive razlike između našeg područja (mislim na južni i istočni deo Panonske nizije sa Beogradom) i centralne Evrope se ne dešavaju tako često, ali je ipak bilo i onih godina kada su se leta dosta razlikovala (1946, 2000, 2007, i sada vidimo 1848. godina...).

Dakle, Jakšićeva merenja iz 1848. godine su apsolutno tačna, što potvrđuje i ova slika:



Treba reći da su meseci: april, jun, jul i avgust 1848. bili vrlo topli, septembar bio prosečan, jedino je maj bio hladniji od proseka.

Do sada sam uspevao da pronađem linkove sa temperaturnim anomalijama na godišnjem nivou, što meni ne može da pomogne u radu sa BG podacima. :( :cry: Evo sada sam uspeo da pronađem polugodišnje prikaze, a nadam se da će na net biti stavljeni pregledi i mape sezonskih i mesečnih anomalija u Evropi, pa ću tek tada moći da odradim ono što mi je odavno cilj u radu sa BG podacima... ;)
AMATERKO => istraživač - saradnik BEOGRADSKE ŠKOLE METEOROLOGIJE
METEOLOGOS - Svet meteorologije
http://www.meteologos.rs/

Van mreže ciklon

  • ****
  • Poruke: 5.338
  • Starost: 40
  • Lokacija: Vrbas
Re: Beograd u meteorološkim brojkama
« Odgovor #159 poslato: 04. Jun 2009. u 00:19 »
Kao i obicno Amaterko je "iskopao" podatke iz ko zna koje godine,sve pohvale,nema sta!  :first: :super:
Bilo je pakleno te godine,ali i velike razlike izmedju balkana i ostatka evrope.
Da li imas neke podatke za 1816.godinu, inace poznatu pod nazivom "godina bez leta"?