Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Gljive  (Pročitano 200840 puta)

Van mreže JOPA

  • ***
  • Poruke: 2.340
  • Starost: 2019
  • Lokacija: Split
Gljive
« Odgovor #20 poslato: 09. Januar 2007. u 14:54 »
Citat: "Milosh"
Upravo sam čuo da su ovih dana ljudi u Srbiji i Hrvatskoj nalazili vrganje i lisičarke. To je veoma čudno s obzirom da je ovo sredina zime.
Ove vrućine će izmijeniti cjelokupni ekosistem.


Tako je!
Ja sam prije nekoliko dana na Marjanu u Splitu vidio panj pun gljiva,i to jestivih,a može ih se nači i u ostalom dijelu šume.Ove godine na Marjanu ima nezamislivo puno mahovine! :?  :shock:  :shock:  :shock:  :shock:  :shock:  :shock:

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Gljive
« Odgovor #21 poslato: 09. Januar 2007. u 15:02 »
Čitam u nekim gljivarskim enciklopedijama da se u decembru, januaru i februaru mogu naći samo 1 ili 2 vrste gljiva. Ja sad da odem u park bi našao najmanje 5 vrsta.
Baš ću otići danas da provjerim.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže korda

  • *
  • Poruke: 50
  • Lokacija: ZG-predgraðe
    • http://www.crometeo.net
Gljive
« Odgovor #22 poslato: 20. Januar 2007. u 11:38 »
pohane sunčaniće :domacica , vrganji pečeni :P

jedne od najboljih gljiva koje sam jeo

i pohani ili pečeni šampinjoni su odlični

inače u mom kraju rastu mnoge i mnogo gljiva.... :wink:
..DRUGI PUTA ÆU PAMETNIJE...

Van mreže Dasa

  • *
  • Poruke: 365
  • Lokacija: Novi Sad, Liman IV
Gljive
« Odgovor #23 poslato: 20. Januar 2007. u 22:19 »
Ja znam za jednu vrstu gljiva koja se jede samo jednom u zivotu ali ne znam kako se zove! :D  :shock:
Inace bukovace su isto dobre kad ispohaju!

Van mreže Stefano

  • Administrator
  • ******
  • Poruke: 6.463
  • Lokacija: Novi Beograd
Gljive
« Odgovor #24 poslato: 21. Januar 2007. u 00:46 »
A nije mi jasno zasto se jedu samo jednom u zivotu, sta otrovne ili nesto drugo?

Van mreže Dasa

  • *
  • Poruke: 365
  • Lokacija: Novi Sad, Liman IV
Gljive
« Odgovor #25 poslato: 21. Januar 2007. u 17:20 »
Citat: "Stefano"
A nije mi jasno zasto se jedu samo jednom u zivotu, sta otrovne ili nesto drugo?

Ala si naseo stefano :wink: naravno da su otrovne, kad ih pojedes vise ih nikad vise ne jedes! :lol:  :shock:

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #26 poslato: 06. Jun 2016. u 23:20 »
Htio sam da otvorim novu temu, da podijelim sa vama malo iskustva iz mog najvećeg hobija u životu, poslije meteorologije svakako najveće zanimacije još od djetinjstva - gljive i gljivarenje. U poslednje dvije godine posebno sam se aktivirao po tom pitanju.
A onda se sjetih ove teme koja je otvorena još prije 10 godina (kako samo ovo zvuči  :)), i zamrla.

Ima li ikoga još na forumu da ga gljive zanimaju, ili iko ko bi volio nešto novo da sazna, nauči vezano za ovu temu? Čisto da znam, da li da pišem, postavljam slike svojih nalaza i ostalo? Ukoliko dobijem ijedan odgovor na ova pitanja, počeću od sutra sa pisanjem.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Srđan

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 2.323
  • Starost: 23
  • Lokacija: (Novi) Beograd
Odg: Gljive
« Odgovor #27 poslato: 07. Jun 2016. u 01:01 »
Miloše, veoma zanimljiv hobi, voleo bih da saznam nešto više o gljivama. Iz biologije sam naučio da gljive spadaju u posebno carstvo.

Moj hobi je uzgoj biljaka, naročito egzotičnih.

Van mreže Bart

  • ****
  • Poruke: 9.451
  • Lokacija: Niš
Odg: Gljive
« Odgovor #28 poslato: 07. Jun 2016. u 09:48 »
I mene zanima, volim pecurke da jedem pa nije lose da se zna vise  :D
srdjane koje egzoticne biljke?

Van mreže Saobraćajna Kamera

  • *
  • Poruke: 207
  • Lokacija: Beograd
    • Saobraćajna Kamera
Odg: Gljive
« Odgovor #29 poslato: 07. Jun 2016. u 10:23 »
Htio sam da otvorim novu temu, da podijelim sa vama malo iskustva iz mog najvećeg hobija u životu, poslije meteorologije svakako najveće zanimacije još od djetinjstva - gljive i gljivarenje. U poslednje dvije godine posebno sam se aktivirao po tom pitanju.
A onda se sjetih ove teme koja je otvorena još prije 10 godina (kako samo ovo zvuči  :)), i zamrla.

Ima li ikoga još na forumu da ga gljive zanimaju, ili iko ko bi volio nešto novo da sazna, nauči vezano za ovu temu? Čisto da znam, da li da pišem, postavljam slike svojih nalaza i ostalo? Ukoliko dobijem ijedan odgovor na ova pitanja, počeću od sutra sa pisanjem.
Piši, piši. Ko zna, možda se neko i pridruži.

Misliš li na gajenje ili branje?

TT

Beograd

youtube.com/user/saobracajnakamera

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #30 poslato: 07. Jun 2016. u 21:52 »
Misliš li na gajenje ili branje?

Traženje i branje. :) Gajenje me ne privlači u toj mjeri, s obzirom da ne gledam gljive isključivo kao hranu, a još manje kao biznis.

Drago mi je da ima odziva, pa da počnem, nadam se da neću biti preopširan. Za početak da napišem otkud ja u toj priči i zašto me sve to toliko privuklo. Za gljive sam se zainteresovao još u djetinjstvu. Uvijek mi je bilo zanimljivo da tražim nešto, sakupljam, šta god. Ljeta neke 2000. ili možda 2001. dok sam bio na selu (Bravsko na Grmeču, BiH), đed me pitao hoću li sa njim u šumu da beremo vrganje. Ja nisam pojma imao o vrganjima, jedine gljive koje sam poznavao do tada bili su šampinjoni iz prodavnica.
Odoh tada sa njim, brzo me naučio kako da razlikujem vrganje od ostalih gljiva, i može se reći da je to bila "ljubav na prvi pogled". :D Moj ćale je tada bio sa nama, i on se takođe istoga dana zapalio za gljive, pa smo počeli nas dvojica narednih dana sami da tražimo. Iste godine smo nabavili literaturu i počeli da upoznajemo i druge vrste i istražujemo gljivarske terene u okolini mog rodnog grada Bara.
I tako već 15-ak godina, upoznao sam mnogo, mnogo vrsta, istražio mnogo terena, tako da želim da dio svega toga podijelim i sa vama. U prethodne 2-3 godine sam dodatno ušao u ovu priču. Prelomna je bila ekstremno kišna 2014. godina, kada su gljive rodile više nego ikada, pa sam sretao i mnoge vrste koje nisam nikada ranije. Tada sam počinjao i da dokumentujem nalaze fotografijama. Ne samo poznatih jestivih gljiva, već i drugih koje sam htio da proučim. Najviše sam gljivario u okolini Bara, ali i po selu moga đeda (Bravsko polje i planina Grmeč), a u poslednjih godinu dana sam počeo da upoznajem i terene oko Beograda, koji ipak po mnogo čemu zaostaju u odnosu na prva dva pomenuta.

Zašto mi je ovaj hobi svakom godinom sve interesantniji? Razloga je mnogo:

1) Sam odlazak u šumu i prirodu, nevezano za to ima li gljiva ili ne, je za mene užitak i odmor za dušu. Uvijek sam bio ljubitelj prirode, a za mene nema bolje psihoterapije od odlaska u prirodu, mir i tišinu, crvkut ptica i šum potoka. Miris opalog lišća i poljskog cvijeća. Svakim odlaskom u šumu, upoznam nove terene, nove lokacije, uvijek može ponešto zanimljivo da se nađe, pogotovo tamo gdje ljudi nisu imali prevelikog uticaja.

2) Nepredvidivost i neizvjesnost. Iako gljive rastu tokom cijele godine (to možda niste znali), ne postoji dan u godini kada ćete moći da odete u šumu sa sigurnošću da ćete naći gljive, i da znate šta ćete naći i koliko. Rekoh da ih ima tokom cijele godine, ali naravno zima je doba godine koje im najmanje odgovara, i tada se može naći samo par vrsta. Najviše ih ima na ljeto i na jesen. Ljeti na planinama, na jesen u nizijama. Ali ni to ništa ne mora da znači. Nekad možete pronaći neku vrstu kad najmanje očekujete i gdje najmanje očekujete. Njihovo javljanje jeste usko povezano sa meteorološkim parametrima, ne kaže se džabe "kao gljive posle kiše", ali meteorološki parametri nisu presudni. Činjenica je da gljive vole relativno toplo, vlažno i kišovito vrijeme, a ne vole sušu, vrućinu i vjetar. I naravno hladnoću, snijeg i mraz. Ali nekada se desi i da se svi meteorološki uslovi poklope sa kalendarskim, pa da opet ne bude nijedne. A nekada u sred suše, kad najmanje očekujete naletite na neke od najzanimljivijih vrsta. Možda ste primijetili da i na forumu stalno navijam za kišu u svako doba godine, osim zimi, gljive su jedan od razloga za to.

3) Raznolikost i ljepota. Gljiva ima toliko vrsta, da mislim da nema toga mikologa ili gljivara da ih zna sve. Zamislite na stotine familija i još tu na stotine vrsta. I još se gotovo svakoga dana otkrije po neka nova, neke mijenjaju stara imena u skladu sa novim otkričima o njima. Zato, koliko god da upoznajem i nailazim na nove vrste, svaki odlazak u šumu mi daje velike nade da ću naletjeti na neku novu koju do sada nisam nalazio. A svaka gljiva je jedinstvena na neki svoj način, sve se razlikuju, a neke su toliko lijepe da ih sa pravom nazivaju - ukras šume. Ja vam naravno neću pisati o svim gljivama koje poznajem, samo o nekim popularnijim.

4) Hrana. Većini ljudi koji ulaze u tu priču je ovo možda i prva motivacija, ali meni lično je na poslednjem mjestu. Samo traženje i branje gljiva je za mene mnogo, mnogo interesantnije od konzumacije istih. Ipak, ne krijem da se najviše radujem kad pronađem neku od najboljih jestivih, jer sam ako ništa drugo obezbijedio obrok za porodicu. Neke od gljiva su jako ukusne i mogu da se pripremaju na razne načine, neke mogu da se osuše i tek tada dobijaju pravi šmek, neke su odlične ukiseljene, neke kao začini, neke čak mogu i kao slatko da se jedu. Ali, upravo u ovoj temi je ono što i koči većinu ljudi da se upuste u ovaj hobi. Što bi rekli, sve gljive su jestive, a neke samo jednom. :) Zato, opreza nikad dosta. Ja sam za ovih 15 godina jeo 30ak vrsta gljiva, a da me nikad čak ni stomak nije zabolio. Prvo dobro treba upoznati otrovne gljive, a tek onda jestive. Kada pronađete gljivu, prije nego što je pojedete morate 1000% biti sigurni da je to upravo ta vrsta.

Raspisah se. Toliko za uvod, u narednim porukama ću vas upoznati sa nekim čestim vrstama, prvo sa najotrovnijim, pa onda sa najjestivijim. :) Ako ima ko šta da pita, ili da doda, slobodno.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Saobraćajna Kamera

  • *
  • Poruke: 207
  • Lokacija: Beograd
    • Saobraćajna Kamera
Gljive
« Odgovor #31 poslato: 07. Jun 2016. u 21:57 »
Sakupljao sam kao klinac Lisičarke i Vrganje u selu kod Prokuplja. Davno je bilo.
I dan danas pamtim kako izgledaju i siguran sam da ih ne bi zamenio za neke druge.
Problem je što ih u okolini Beograda nisam video nikad.
Ima li ih ovde i gde?

TT

Beograd

youtube.com/user/saobracajnakamera


Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #32 poslato: 07. Jun 2016. u 22:12 »
Lisičarke i vrganji kad se jednom dobro upoznaju, teško se mogu pobrkati sa bilo kojom drugom. A svakako su možda i najpopularnije od samoniklih jestivih vrsta. U okolini Beograda ih ima, ali ih je teško naći. Ja sam lisičarki nalazio dosta prošle jeseni u Bojčinskoj šumi (Istočni Srem, 30-ak km od centra Beograda). Vrganj nisam za sada našao u okolini Beograda, ali pouzdano znam da su ih ljudi nalazili, doduše uglavnom u malim količinama. Kao što rekoh, terene u okolini Beograda sam tek od pretprošle godine počeo da proučavam, i nisam ih još dovoljno ispitao da mogu da tvrdim neke stvari sa sigurnošću, kao što mogu za terene u okolini Bara i Bravskog.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže ocelot

  • ***
  • Poruke: 3.453
  • Starost: 35
  • Lokacija: Zaječar
Odg: Gljive
« Odgovor #33 poslato: 08. Jun 2016. u 03:51 »
ja baš juče bio duboko u šumama blizu granice sa Bugarskom i čovek koji je bio samnom usput brao vrganje i lisičarke.. ima dosta pečuraka i ovde na Kraljevici, ali ne znam koje su

nikada se nisam bavio sakupljanjem, ali sam oduvek obožavao da jedem pečurke toliko da bi ih momentalno ubrao i pojeo čim ih vidim u šumi
ionako mi ishrana u poslednje vreme sve više naginje ka vegetarijanskoj pa me time zanimaju i druge jestive vrste

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #34 poslato: 08. Jun 2016. u 14:09 »
Pa da počnem sa opisom gljiva koje imam u arhivi. Nažalost, moja arhiva za sada nije toliko obimna, pa ću opisivati samo gljive za koje imam adekvatne fotografije. Za početak da kažem nešto o nekoliko najopasnijih, najotrovnijih.

Zelena pupavka (Amanita Phalloides)

Ukoliko ikada odlučite da krenete da se bavite ovim hobijem, nju morate da naučite prije svih ostalih. Ona je uzrok gotovo svih trovanja sa fatalnim ishodom u našim krajevima. Ukoliko pojedete više od jedne, jedini način da se izvučete je transplatacija jetre. Ovo ne pričam da bih vas uplašio, već čisto da znate da ovaj hobi zahtijeva dosta opreza. Ipak, ona je toliko karakteristična da se jako teško može pobrkati sa nekom jestivom. Trovali su se uglavnom ljudi koji su išli u šumu i brali sve redom, ili prve gljive na koje nalete.
Ova gljiva je prilično česta, nailazio sam na nju na mnogim lokacijama, mada najčešće u bukovoj šumi na obroncima Grmeča (oko 1000mnv.) Negdje sam pročitao i da je česta oko Beograda, ali je još nisam nalazio.

Evo par nalaza ove gljive, sve su sa Grmeča iz avgusta 2014. godine:







Na sve tri fotografije su u pitanju mladi primjerci. Ali mnoge bitne karakteristike su vidljive na slikama. Prije svega, karakteristična volva (kao bijelo jaje), iz koje gljiva raste, zatim karakteristična maslinasto-zelena boja šešira.
Šešir u starosti postaje sve više otvoren i dobija oblik otprilike kružnog diska. Drška se izduži, zadrži ove karakteristične šare, ali je jasno vidljiva i suknjica (prsten) oko drške. Listići su bijeli, meso takođe.

Jednako otrovna je i njena rođaka bijela pupavka (Amanita virosa), ali ona se znatno rjeđe javlja kod nas. Nadam se da ste ovu gljivu zapamtili, ako vam trebaju dodatne informacije o njoj, izguglajte. :)


Panterovka (Amanita pantherina)

Ovo je takođe jedna od najčešćih otrovnih gljiva na koje sam nailazio. Veoma je otrovna, ali sa fatalnim ishodom jako rijetko, samo ako se baš pretjera. Ima i jako psihoaktivno dejstvo, pa ljudi koji je konzumiraju doslovno polude i imaju jake halucinacije, nakon kojih izgube svijest.

Za razliku od prethodne opisane gljive, za panterovku imam dosta fotografija iz svih stadijuma.

Mladi primjerci (okolina Bara, oktobar 2015):





I jedan jako lijep razvijen primjerak ove gljive iz Bojčinske šume, okolina Beograda, takođe oktobar 2015:



Na slikama se vide jasno neke od glavnih karakteristika ove gljive. Karakteristične bijele tačkice po šeširu su ono što odaje ovu gljivu, ali nije jedina koja ima tu osobinu. Uslovno jestiva biserka (Amanita rubescens) i otrovna muhara (Amatita muscaria) takođe imaju ovakve bijele tufnice, ali se međusobno razlikuju najprije po boji. Muhara je izrazito crvena, biserka je rozikasta.

Za razliku od zelene pupavke, panterovka nema karakteristično "jaje" iz kog raste, već samo zadebljanje u dnu drške (bulba). Karakterističan je i prsten, zatim i narebrana ivica šešira (posebno dobro vidljiva na trećoj slici).

Panterovka se može pobrkati sa dvije jestive gljive, biserkom i tigricom. Biserka ipak ima vidljivo drugačiju boju i prsten, dok tigrica (Amanita spissa) toliko liči na panterovku da mislim da jedu samo ludaci ili oni koji imaju mnogo, mnogo iskustva.
Moj savjet je da za početak izbjegavate sve gljive sa pomenutim karakteristikama, ima mnogo jestivih vrsta za koje nema nikakvih opasnosti zamjene isl.


Zavodnica (Omphalotus olearius)

Još da opišem i treću otrovnu vrstu - zavodnicu. Ime nije dobila slučajno, u pitanju je jako lijepa gljiva, i nije ni čudo što je možda i najčešći uzrok trovanja gljivama u našim krajevima. Za razliku od prethodne dvije opisane, od ove ne može da se umre, ali izaziva teške stomačne tegobe, koje ponekad traju i danima.

Ljudi je ponekad zamijene sa jestivom lisičarkom, doduše razlike se očigledne, a opisaću ih do detalja kada budem opisivao i jestivu lisičarku. Ova vrsta je jako česta u okolini Beograda, gotovo da nema šume ili park-šume, u kojoj je nisam nalazio, sigurno jedna od najčešćih vrsta ovdje. Na planinama je nisam nalazio, u okolini Bara takođe rijetko. Ali i dan danas pamtim kad mi je jedan rođak donio na determinaciju čitav busen zavodnica koje je ubrao na panju masline u bašti. Malo je falilo da ih pojede, spasio sam ga.  :)

Evo i nekoliko sličica ove gljive iz mog kraja (bukvalno 100m od moje zgrade), od prije par dana (jun 2016):





Isti busen sa prve slike, samo dva dana kasnije:



Evo i jedna sa Kosmaja od oktobra 2015, čisto da vidite kolike mogu biti varijacije u boji:



Ova gljiva gotovo uvijek raste u busenovima iz panja ili iz ostataka trulog drveća. Slučaj sa prve slike ne može nikako da se pobrka ni sa jednom drugom vrstom, međutim slučaj na poslednjoj slici prilično podsjeća na jestivu lisičarku.
Nekada su truli ostaci drveća dobro kamuflirani pod zemljom ili mahovinom, a izrastu samo 1-3 komada gljive. Tada nastaju problemi, pogotovo je gljiva malo bleđe boje nego inače. Detaljniji opis razlike između zavodnice u tom slučaju i jestive lisičarke, kao što rekoh, kasnije... :)

Nadam se da vas nisam udavio mnogo o otrovnim gljivama. Siguran sam da ste željni da čujete više o njihovim jestivim rođakama. Naravno, i otrovnih gljiva ima još mnogo. Morao bih da napomenem i muharu (Amanita muscaria) i Rani hrčak (Gyromitra sp.), ali nemam njihovih fotki u arhivi.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Saobraćajna Kamera

  • *
  • Poruke: 207
  • Lokacija: Beograd
    • Saobraćajna Kamera
Gljive
« Odgovor #35 poslato: 08. Jun 2016. u 19:58 »
Pre nego što nastaviš: zašto je tolika razlika u rasprostranjenosti gljiva, pre svega vrganja i lisičarki, u Srbiji pa ih u okolini Beograda gotovo i nema?

Klima nije bitno različita. Nadmorska visina, podloga (vrsta drveta i sastav zemljišta) ili nešto treće?
Sećam se da sam uočio da ove dve vrste češće rastu u i na ivicama bukovih šuma kojih u okolini Beograda praktično nema.

TT

Beograd

youtube.com/user/saobracajnakamera

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #36 poslato: 08. Jun 2016. u 20:13 »
Ne znam ni sam šta bi tačno moglo biti razlog, ali ima više potencijalnih razloga. U okolini Beograda su šume uglavnom hrastove i grabove, a ima dosta i lipe, jasena, raznih četinara...
Neko drveće jednostavno pogoduje gljivama, a neko ne pogoduje, to je tzv. mikoriza. Recimo, vrganje sam najčešće brao ispod hrasta, kestena, bukve i smreke, pod drugim drvećem ih nisam nalazio. Slično važi i za lisičarke, s tim što njih ima i ispod graba. U okolini Beograda od svega ovoga ima dosta samo hrasta, dakle samo po hrastovim šumama ih treba tražiti. Po južnijim šumama, svega od navedenog drveća ima dosta, osim kestena. Kestenovih šuma ima dosta u okolini Bara i to je za mene omiljeno stanište gljiva. Ima ih i po Makedoniji.
Drugi razlog može da bude nadmorska visina, a samim tim i klima. Rekoh da gljive ne vole preveliku vrućinu, zato se ljeti povlače u više predjele, a beogradska ljeta im uglavnom budu pretopla i previše sušna. Na jesen im već odgovara temperatura, ali znamo da često padavine mogu da budu problem baš tada.
Treće može da bude urbanizacija i krčenje šuma. Gljive su pametna bića i uglavnom bježe od ljudi, povlače se što dalje. U Beogradu je uopšte teško naći šumu, a da nije naselje tu na samom obodu. Ne znam šta bi još moglo da bude razlog. Činjenica je da se mogu pronaći i ovamo, ali definitivno manje nego u južnoj polovini Srbije, a tek da ne pričamo o Crnoj Gori i Bosni...


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Saobraćajna Kamera

  • *
  • Poruke: 207
  • Lokacija: Beograd
    • Saobraćajna Kamera
Gljive
« Odgovor #37 poslato: 08. Jun 2016. u 20:25 »
Jasno, mislim pre svega na Avalu koja ima dobar deo preduslova za ove gljive, donekle i Košutnjak.
Vidiš, blizu smo, mogli bi ovih dana da malo prođemo kroz Košutnjak da vidimo šta se može pronaći.

TT

Beograd

youtube.com/user/saobracajnakamera

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #38 poslato: 08. Jun 2016. u 21:03 »
Avala nije loša, tu se može pronaći svašta nešto, ali opet u manjim količinama. Košutnjak je već previše urbanizovan, pretvoren u park, mada ima dijelova koji su i dalje prava šuma. Ja stalno šetam po Miljakovačkoj šumi u mom komšiluku, ali tu su gljive više za razgledanje nego za branje. Ne preporučuje se konzumiranje gljiva iz gradskog područja u većim količinama, zagađenje, psi, mačke... Što se tiče gradskih šuma, tu je još i Zvezdarska, pa i onaj dio oko Dedinja, Topčidera. Neke vrste se mogu pronaći i na Adi Ciganliji, ali lisičarke i vrganji svakako ne.
Što se tiče te dvije vrste, oko Beograda ih treba tražiti u podnožju Avale, Lipovička šuma, Bela Reka, Trešnja. Ima tu mnogo lokacija koje još nisam obišao, a trebalo bi. Čekam sledeću kišu, ako padne sad u petak ili za vikend, mogli bi organizovati neko druženje i traženje gljiva. Tako se još i najbolje uči. :)


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Saobraćajna Kamera

  • *
  • Poruke: 207
  • Lokacija: Beograd
    • Saobraćajna Kamera
Gljive
« Odgovor #39 poslato: 08. Jun 2016. u 21:55 »
Pa to sam i mislio, razgledanje bez branja.

Ionako ih je malo.

TT

Beograd

youtube.com/user/saobracajnakamera