Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Gljive  (Pročitano 200778 puta)

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #40 poslato: 08. Jun 2016. u 22:35 »
U maju ove godine sam nalazio bukvalno oko zgrade svoje neke jako zanimljive i rijetke vrste gljiva, kakve su tek par puta pronađene u Srbiji. Toliko rijetke da se čak ni ne zna ništa o njihovoj jestivosti, dokumentovao sam to fotografijama, pa ću ih opisati.
Međutim, evo ima već nedjelju dana kako gljiva ima jako malo, skoro da ih nema. Danas sam naišao na samo jednu vrstu u šumi. One rastu u naletima, mislim da će sledeća kiša sigurno da pokrene mnoge vrste i onda možemo da ih tražimo bilo gdje. :)


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #41 poslato: 09. Jun 2016. u 12:52 »
Pa da počnem i sa jestivim vrstama, za početak možda i najpopularnija jestiva gljiva iz šume, ne zovu ga džaba i "kraljem šume":

Vrganj (Boletus reticulatus, Boletus edulis, Boletus aereus, Boletus pinophillus)

Ono što mi obično nazivamo vrganjem su zapravo četiri vrste gljive, koje se međusobno neznatno razlikuju, i to uglavnom po boji šešira. Drugih razlika gotovo da ni nema, pa nije ni čudo što ljudi ni ne prave neku razliku kad ih skupljaju.
Kao što već rekoh, to je prva gljiva koju sam upoznao, ali još mi nije dosadila i sigurno mi je i dalje u top 5 gljiva, ako ne i omiljena, u svakom smislu.

Vrganje sam u velikim količinama brao samo u Bravskom polju kod đeda. Ono što je zanimljivo je da tamo u polju rastu u rijetkoj hrastovoj šumi i okolnim livadama u naletima. I bukvalno se pojave 1-3 puta godišnje u tolikim naletima, da se to ne može pobrati koliko ih bude. I to tako traje svega 4-5 dana, tako da nije lako uhvatiti im termin.
Sa druge strane, u bukovoj šumi iznad sela se mogu naći praktično tokom cijelog ljeta i jeseni u manjim količinama, naravno ako im vremenske prilike pogoduju.
U okolini Bara se takođe mogu naći od maja do novembra, s tim što ih u julu i avgustu nikad nisam nalazio, jer jednostavno im ne odgovaraju vremenske prilike tada. Najbolji mjesec u Baru za traženje gljiva je oktobar, a i novembar zna da bude još bolji ukoliko bude topao i kišan.
Evo i malo slika vrganja.

Ovaj primjerak je iz bukove šume u Bravskom iz avgusta 2014. Nije uslikan u prirodnom okruženju, već je pozirao ispred kuće. Ovo je tipičan oblik mladog vrganja, sa jako debelom drškom i malim šeširom u odnosu na dršku.



S obziom na "mrežicu" po dršci, zaključujemo da je u pitanju Boletus reticulatus, druge vrste vrganja nemaju vidljivu tu mrežu:



Evo i puna korpa iste vrste vrganja, ubranih u Bravskom polju, ovdje ima i mlađih i starijih primjeraka:



Ono što prvenstveno odvaja vrganjevke od svih ostalih gljiva su pore (rupice) sa donje strane šešira. Druge gljive imaju uglavnom listiće, mada ima nekih koje imaju sasvim drugačiji oblik, pa nemaju ništa od navedenog.
Kod mladih vrganja, pore su bele, zatim sa starenjem dobijaju žućkastu i na kraju u starosti maslinasto-zelenu boju. Pore mladog vrganja:



Evo malo vrganja u prirodnom okruženju. Stariji primjerak Boletus reticulatus iz Bravskog polja, avgust 2014:



Vrganji su prava poslastica i za puževe i crve. Mlađi primjerak iste vrste iz bukove šume u Bravskom:



Boletus pinophillus iz bukove šume, vidljive su crvenkaste nijanse šešira:



Boletus edulis ispod smreke, ima najsvjetliji šešir od svih vrganja, žućkasto-braon:



U okolini Bara, najčešći je Boletus aereus u kestenovoj šumi. On ima najtamniju boju šešira, pa ga zovu i crni vrganj. Ovi nalazi su iz oktobra 2015:



Jedan jako mlad primjerak, tek iznikao:



I jedan stariji, pred istek "roka trajanja". :)



Jedan od većih koje sam ikada vidio, nažalost bio je već prestar da bi se ubrao:



Svi napomenuti vrganji imaju bijelo meso i ne mijenjaju boju pri presjeku. Postoji mnogo vrganjevki koje su drugačijih boja i mijenjaju boju na presjeku, i među njima ima kako nejestivih, tako i otrovnih vrsta.
Ukoliko je vrganj koji ste pronašli braonkastog šešira, bijelih ili zelenkastih pora i bijelog mesa koje ne mijenja boju, onda ste bez dileme ubrali jestiv vrganj. Takođe treba obratiti pažnju i na dimenzije i oblik. Postoje vrganjevke koje su znatno manje i imaju tanju dršku (Xerocomus i Leccinum sp.), ali i većina njih su takođe jestivi. Među vrganjevkama nema teških otrovnica, i zato je svakako jedna od najsigurnijih gljiva za početnike.
« Poslednja izmena: 09. Jun 2016. u 13:03 Milosh »


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže skomimaster

  • ***
  • Poruke: 3.004
  • Starost: 31
  • Lokacija: Beograd-Borča (72m n.v.)
    • AMS Beograd - Borča
Odg: Gljive
« Odgovor #42 poslato: 09. Jun 2016. u 23:53 »
Odlicno sto si oziveo temu, zanimljiv hobi stvarno. Praticu definitivno i buduce objave s obzirom da sam uzivao u citanju i gledanju fotki, bravo!   :tu:  :)

Nazalost, sem sampinjona i redusa nisam imao priliku da probam neke druge gljive. Reduse sam kao mali jeo na selu u Bosni i secam se da su mi bile bas ukusne. Ali kao sto si rekao nije poenta samo u hrani, svakako su atraktivne i zanimljive i pored toga.

Van mreže Srđan

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 2.323
  • Starost: 23
  • Lokacija: (Novi) Beograd
Odg: Gljive
« Odgovor #43 poslato: 10. Jun 2016. u 00:59 »

... srdjane koje egzoticne biljke?

Izvini @Bart sto ti nisam odgovorio, nisam bio na forumu, sad mi je frka pred kraj skolske godine.

Gajim mnogo biljaka na terasi i u stanu, a najdraze su mi, kao sto sam vec napomenuo - egzoticne. Imam manga koga sam u koferu doneo cak iz Jordana, pomorandzu, bananu; orhideju i palmu koje su se, takoreci, odomacile kod nas (u Srbiji)  :grin: . Takodje, gajim od vocki jos i jagode, a imam i paradajz, ceri paradajz, neke zacine, tuje, ruze, mini ruze, bendzamina... Ako te interesuje mogu kad se zavrsi skolska godina da ih sve slikam i napisem nesto o svakoj, naravno u drugoj temi.
« Poslednja izmena: 10. Jun 2016. u 01:09 srdjan »

Van mreže Bart

  • ****
  • Poruke: 9.451
  • Lokacija: Niš
Odg: Gljive
« Odgovor #44 poslato: 10. Jun 2016. u 08:04 »
Ma nema veze sto kasnis  :) Napravi temu sto da ne, ja volim i bljke i zivotinje, imam i ja nesto od toga ali nije ni blizu kao sto ti imas, citacu sigurno kao sto i citam ovu temu...Pretpostavljao sam da imas banane, to sam i ja hteo da gajim ali iskreno ne daju mi se 3500dinara za jednu biljku, mnogo....pa me zanima gde si ti to nabavio i  koliko kosta?

Milos neka obrise postove, da ne smetaju ovoj temi kada zavrsimo konverzaciju  :)

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #45 poslato: 10. Jun 2016. u 12:24 »
Samo vi pišite, sve je to priroda, sve je to povezano.  :tu:

Nego, taman što sam htio da pišem o drugoj najpopularnijoj jestivoj gljivi, pročitah juče tekst kako se cijela porodica u okolini Valjeva otrovala, tako što su zamijenili lisičarke sa otrovnim zavodnicama. Prvo ću opisati lisičarke, a onda i razlike između ove dvije vrste, kojih je više nego sličnosti.

Lisičarka (Cantharellus cibarius, Cantharellus pallens)

Jedna od najmasovnijih jestivih gljiva, mislim da je jedina jestiva vrsta koju sam u okolini Bara nalazio bukvalno svake godine od kada gljivarim. Nalazio sam je ispod hrasta, bukve, graba i naravno kestena, kao i ispod smreke i jele. Jedino često drveće ispod kog ne raste, tj. nema mikorizu je bor.
Nalazio sam je i u Bravskom masovno, s tim što je tamo češča ispod bukve nego ispod hrasta. U okolini Beograda sam je takođe nalazio.

Lisičarku prije svega odaje njena boja, koja varira od blijedo žute do kajsija narandžaste, u zavisnosti od staništa i vlage.
Ovako izgledaju kad se vide odozgo (Bar, oktobar 2013):



Malo koja gljiva ima tako nepravilan i nesimetričan oblik šešira, to namjerno naglašavam.
I veličina im dosta varira, posebno od vremenskih uslova. Za razliku od vrganja kojima smeta previše kiše, lisičarkama je kiše nikad dosta. Ekstremno kišnog ljeta 2014. sam u bukovoj šumi u Bravskom našao neke od najvećih primjeraka:



Vidimo da lisičarke nemaju odozdo klasične listiće, već kao neke nepravilne nabore koji se spuštaju niz dršku. To spuštanje niz dršku je posebno vidljivo kod mlađih primjeraka, kada se prelaz praktično ni ne vidi:



Varijacija lisičarke koju sam nalazio u hrastovoj šumi iznad Bara je za nijansu svjetlija i na oštećenim mjestima dobija crvenkaste nijanse nakon nekog vremena (var. pallens):





Razlike između otrovne zavodnice i lisičarke:

Prije svega u obliku i boji. Zavodnica ima znatno pravilniji oblik, u mladosti gotovo potpuno okrugao šešir, kasnije dolazi do promjene oblika šešira, ali njegove ivice gotovo uvijek ostaju pravilne i glatke. Dok kod lisičarke, što je starija, ivice šešira postaju nepravilnije, rascjepkanije.
Međutim, ni to nije dovoljno za sigurno odvajanje ove dvije gljive. Ponekad se desi da se nakon obilnih padavina šešir zavodnice povije i da dobije nepravilniji oblik (kao na poslednjoj slici zavodnice što sam okačio). Tada na osnovu samog oblika možemo da se prevarimo. Sledeće na šta onda treba obratiti pažnju je boja. Zavodnica je uvijek jače boje od lisičarke, od narandžaste do ljubičaste, tamno braon. Lisičarka je gotovo uvijek žućkasto-narandžasta, jako rijetko tamno-narandžasta.
Sledeće na šta treba obratiti pažnju je stanište. Lisičarke najčešće rastu u većim grupama, ali su raštrkane, nikada ne rastu iz busena i nikada iz panja. Zavodnice rastu u busenovima, po nekoliko komada se obično spajaju u korijenu, što za lisičarku nikada nije slučaj. Ako na tu činjenicu obratimo pažnju, ne možemo omanuti. Doduše, zavodnica nekada raste iz trulih ostataka drveća koji se vješto zakamufliraju pod zemljom, ali i tada obično izrastu makar 2-3 primjerka u busenu.
Ako i sve ovo navedeno nije dovoljno razloga da ne brinete, ima ih još. Kao što rekoh, lisičarka nema klasične listiće, već nabore koji se spuštaju niz dršku, dok zavodnica ipak ima listiće. I na kraju, i miris im se bitno razlikuje. Lisičarka ima blag i veoma prijatan miris na voće, dok zavodnica ima jak, pomalo neprijatan miris, najviše na smolu ili drvo podsjeća.
Još je bitno da kažem da se lisičarka javlja na svim nadmorskim visinama u svim klimatskim pojasevima, dok je zavodnica vezana za toplije predjele, i uglavnom raste na manjim nadmorskim visinama. Zato joj je okolina Beograda veoma drago stanište. :) Na planinama je nikad nisam nalazio.

Eto, čak i da neko ko nije sa ovog foruma nekad naleti na ovaj tekst, ne znam je li igdje na internetu ovako do detalja opisana razlika između pomenute dvije vrste.
« Poslednja izmena: 10. Jun 2016. u 12:38 Milosh »


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Srđan

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 2.323
  • Starost: 23
  • Lokacija: (Novi) Beograd
Odg: Gljive
« Odgovor #46 poslato: 10. Jun 2016. u 14:19 »
Pretpostavljao sam da imas banane, to sam i ja hteo da gajim ali iskreno ne daju mi se 3500dinara za jednu biljku, mnogo....pa me zanima gde si ti to nabavio i  koliko kosta?

Bananu sam dobio na poklon za 11. rodjendan od drugara iz odeljenja. Ne znam tacnu cenu u Beogradu, ali mogu da se raspitam (znam za jednu cvecaru koja prodaje egzoticne biljke, verovatno imaju u ponudi i banane), ali ne verujem da moze da se nadje jeftinije od toga. Inace, banana ti je zahtevna biljka, a vrlo malo daje. Ne bi smela da bude napolju na temperaturi nizoj od 15°C, te je najveci deo godine unutra, u stanu. Drugo, zahteva mnogo svetlosti, ali ne bi smela da bude na jakom suncu (poludirektno izlaganje suncu), jer joj se u suprotnom lisce skvrzi i poljubicasti, a kasnije pocrni. Potom, ne bi smela da stoji na vetru, ni na promaji, jer joj je lisce jako osetljivo. Trazi ogromnu saksiju i mnogo mesta (lisce zna da naraste i preko metar u duzinu), mora da se odrzava stalna vlaznost vazduha (optimalno preko 65%)... A i sve to da obezbedis, banana ti nikad u ovim uslovima nece procvetati, ni roditi. Ni lisce joj nije lepo kao kad je kupis - kada naraste (brzo raste) i dobije veliko lisce, ono je jako osetljivo i lomi se. Sve u svemu, pretvorih meteoroloski u poljoprivredni forum :D , imace moderatori mnogo posla... :grin: Salu na stranu, htedoh reci (naravno, ne bih da uticem na tvoj izbor) da mislim da je za nase podneblje banana samo po imenu egzoticna, te bih ti preporucio, ako vec volis egzoticne biljke - nesto od citrusa. Imam prelepu pomorandzu na terasi i svima se hvalim njome, ima prelepe i mirasljave cvetove, kao i ukrasne plodove (koji, naravno, mogu da se jedu), sjajno zelene listove. Mozes da je oblikujes kako hoces, nije mnogo zahtevna, raste godinama, a nije ni previse skupa. Doduse, kupio sam SUBSTRAL (posebnu) zemlju za citruse, pa mi je zemlja bila vise nego dva puta skuplja od same pomorandze, ali mozes i obicnu zemlju da stavis uz neke dodatke (pesak...). Da ne bih vise temu opterecivao, ako si zainteresovan mozemo u privatnoj poruci da se dopisujemo u vezi sa egzoticnim biljkama. Do sada sam od citrusa imao iskustva sa limunom i pomorandzom.

Van mreže Bart

  • ****
  • Poruke: 9.451
  • Lokacija: Niš
Odg: Gljive
« Odgovor #47 poslato: 10. Jun 2016. u 14:35 »
za neke stvari sam znao a za neke nisam o banani....eto nisam znao da zahteva toliku vlaznost,  da joj smeta promaja,a i teemperatura  ja gde sam zamisljao zimi da stoji  tu joj uslovi sigurno ne bi odgovarali a tu temperaatra kad su jake zime ide ispod 10c....a imao sam veliku zelju da imam stablo banane...nema veze drzacu se za sada limuna, ako se setim nekad nesto ili me zanima pitacu te preko poruke....ja imam limun kao i mnogo ljudi a ove godine nesto slabiji ali mu znam razlog(kad sam presadjivao malo vise skratio zile jer pre mnogo imao ma previse), sledece godine bice sve ok.... Sve u svemu hvala ti za odgovore... :) Milos nek npr sutra valjda do tada vidis moj  odgovor sredi ovo jer ipak lepse izgleda da njegovi tekstovi o gljivama budu kao celina  :)
 samo srdjane napsi da si video odgovor da moze da obrise :)

Van mreže Srđan

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 2.323
  • Starost: 23
  • Lokacija: (Novi) Beograd
Odg: Gljive
« Odgovor #48 poslato: 10. Jun 2016. u 15:05 »
Drago mi je da cenis moje misljenje. Pozdrav :)

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #49 poslato: 10. Jun 2016. u 23:58 »
Meni lično ne smeta vaša offtopic diskusija. A i svakako nisam moderator u ovom podforumu, tako da nemam mogućnost da išta mijenjam, ali bi eto mogli da proširimo temu na "Gljive, biljke i ostali darovi prirode" :)

Da nastavim gdje sam stao, sledeća gljiva sa kojom želim da vas upoznam je:

Sunčanica (Macrolepiota procera):

Gljiva koja po mom ukusu ne zaostaje nimalo za prethodne dvije pomenute. Kada se isprži pohovana, prava je poslastica. :) Zadivljuje svojom veličinom, nalazio sam primjerke čiji je prečnik šešira bio i 40-ak cm, a visina drške i pola metra! Svakako jedna od najvećih poznatih gljiva, nije ni čudo što je englezi u bukvalnom prevodu zovu - suncobran gljiva.
U okolini Bara jako česta na jesen, nalazio sam je i u Bosni i u okolini Beograda, doduše u manjim količinama. U Baru mi se dešavalo da naiđem na toliko sunčanica da ne mogu da se prebroje. Jednom sam čak i u samom gradu našao jednu, a prvo pravo stanište im je bukvalno na minut od grada.

Evo jedan tipičan primjerak razvijene gljive (Bar, oktobar 2013):



Često rastu poređane u pravilnim linijama:



Što se tiče okoline Bara, nalazio sam je ispod svog mogućeg drveća, kao i po livadama, proplancima, kamenjarima. Nema gdje je nisam nalazio. Poziram sa dva trofeja. :)



Veliku gljivu nije teško prepoznati. Pored toga što postoje neke slične vrste, ako ste ubrali gljivu koja ovako izgleda a da je prečnik šešira preko 15cm, definitivno ste našli sunčanicu. Tamno braon ispupčenje na vrhu šešira je uvijek tu, braon ostaci po šeširu su uglavnom tu, ali nekad ih kiša opere.
Još jedna bitna karakteristika je izražen pokretni prsten na dršci kod starijih primjeraka. Kod mladih primjeraka, prsten je srastao uz šešir. Evo slika dva mlađa, plus jedan stariji primjerak (Bar, oktobar 2015)



Sasvim mladi primjerci gljive jako malo liče na odrasle i zato se ne preporučuje njihovo branje. Čak nije ni isplativo, s obzirom da je kod gljive jestiv samo šešir. Evo jedan veoma mlad primjerak iz okoline Beograda, oktobar 2015:



Sunčanica je tipična jesenja vrsta, ali se može naći i u drugim dobima u manjim količinama. Dobro podnosi sušu, ali zato slabo obilnu kišu. Zato se i može naći ponekad kada nema drugih gljiva, a znatno rjeđe kad drugih gljiva ima u izobilju. Sve u svemu, jedna jako zanimljiva vrsta.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Miki

  • ***
  • Poruke: 2.821
  • Starost: 27
  • Lokacija: Beograd - Bele vode (Žarkovo)
Odg: Gljive
« Odgovor #50 poslato: 20. Jun 2016. u 15:58 »
Nisam bio siguran gde da ubacim ovo pa mi je nekako delovalo najlogičnije ovde.
Zamalo ljudi da umru jer su konzumirali otrovnu olovastu rudolisku.  :huh:

http://www.blic.rs/vesti/srbija/umalo-tragedija-bracnog-para-preseo-im-dorucak-od-otrovnih-gljiva/wb9s88s

Van mreže Saobraćajna Kamera

  • *
  • Poruke: 207
  • Lokacija: Beograd
    • Saobraćajna Kamera
Gljive
« Odgovor #51 poslato: 26. Jun 2016. u 17:17 »
Miloše, evo današnjeg "ulova" sa Košutnjaka bez ikakve potrage (na par metara od roštilja).

Ove dve vrste su sa istog panja:









Sledeća je tik pored korena stabla jednog većeg hrasta ili cera:







TT

Beograd

youtube.com/user/saobracajnakamera


Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #52 poslato: 26. Jun 2016. u 18:20 »
^^ Na poslednje dve je Zeka (Russula cyanoxantha). Jestiva gljiva, ovih dana sam je nalazio u šumi oko moje zgrade, kao i njene ostale rođake iz familije Russula. To su tipične letnje vrste kojima ne smeta vrućina.
Na prve tri fotke ne mogu da tvrdim ništa sa sigurnošću, morao bih da vidim i kako odozdo izgleda gljiva.

Inače, jedan prijatelj je ovih dana u okolini Beograda nalazio dosta i vrganja i lisičarki, to je dokumentovao i fotografijama. Izgleda da im je ona velika kiša od jakih nevremena prijala. Mene mrzelo da se cimam po vrućini i naravno ništa vredno pomena nisam našao.
Ko ima vremena, sada je što se tiče gljivarenja idealno otići u planinske predele. Još ako padne dobra kiša u ponedeljak, biće ih danima.


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #53 poslato: 30. Jun 2016. u 00:11 »
Današnje prijatno iznenađenje u šumi u mom kraju. Konačno pronađoh stanište lisičarki i za manje od pola sata nabralo se tu za dobar ručak.  :) Gljiva ima posle dosta kiše, ako je ko voljan za gljivarenje ovih dana, nek se javi.  :tu:





padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže Saobraćajna Kamera

  • *
  • Poruke: 207
  • Lokacija: Beograd
    • Saobraćajna Kamera
Gljive
« Odgovor #54 poslato: 30. Jun 2016. u 08:40 »
Javi!

TT

Beograd

youtube.com/user/saobracajnakamera

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #55 poslato: 20. Jul 2016. u 22:45 »
Jedna odlična jestiva vrsta koju sam nalazio ovih dana, a nisam je pominjao do sada. Golubača (Russula virescens). Odaju je karakteristične šare po šeširu, pogotovo kod starijih primjeraka. Ali zato kod mlađih primjeraka treba biti veoma oprezan:





Dva prelijepa vrganjčića sa Durmitora od danas:



padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm

Van mreže radelazic1980

  • Poruke: 1
    • banje u srbiji
Odg: Gljive
« Odgovor #56 poslato: 21. Jul 2016. u 20:11 »
da li neko zna kak se nalaze tartufi

Van mreže Медо

  • ***
  • Poruke: 4.076
  • Starost: 28
  • Lokacija: Мрчајевци
Odg: Gljive
« Odgovor #57 poslato: 22. Jul 2016. u 01:27 »
Предлог администратору, да овај бот лети са форума, јер вређа интелигенцију  ;)

Van mreže Saobraćajna Kamera

  • *
  • Poruke: 207
  • Lokacija: Beograd
    • Saobraćajna Kamera
Gljive
« Odgovor #58 poslato: 24. Jul 2016. u 20:35 »
Na Vidikovcu gljive rastu i na betonu/asfaltu.





TT

Beograd

youtube.com/user/saobracajnakamera

Van mreže Milosh

  • Moderator
  • ******
  • Poruke: 22.351
  • Starost: 34
  • Lokacija: Miljakovac, jugozapad BG
Odg: Gljive
« Odgovor #59 poslato: 25. Jul 2016. u 14:31 »
Fenomenalne fotke!  :tu:

Nakon konsultacije sa kolegama gljivarima, došli smo do zaključka da je u pitanju Lentinus tigrinus. Gljiva koja inače raste na drveću, panjevima, otpalim granama, korenju. Verovatno je neko drvo pustilo koren ispod asfalta, i na tom mestu gde je asfalt raspukao iznad korena stvorili su se uslovi da ova gljiva probije na površinu. Bilo bi zanimljivo da si je ubrao pa da vidimo šta se nalazi ispod.

Inače, ova gljiva nije otrovna, ali nije ni neka poslastica.  :)


padavine u februaru 2024:
Vračar - 4.3mm
Miljakovac 4.8mm
prosek - 43.5mm

padavine u martu 2024:
Vračar - 26.0mm
Miljakovac - 27.2mm
prosek - 48.7mm