Korisničko ime: Lozinka:

Dobrodošli na SerbianMeteo Forum


Prisutni ste kao gost. Da biste imali pristup kompletnom sadržaju foruma, diskusijama, koristili pogodnosti slanja privatnih poruke itd, potrebno je da se registrujete KLIKOM OVDE. Posle procesa registracije, putem e-maila koji ste uneli, dobićete link za aktivaciju naloga. Neophodno je uneti validan e-mail. U suprotnom nećemo biti u mogućnosti da vam pošaljemo aktivacioni link.
Ukoliko imate problem u vezi sa registrovanjem ili neki drugi tehnički problem, kontaktirajte nas na office[at]serbianmeteo.com

Autor Tema: Kalendar  (Pročitano 23018 puta)

Van mreže zec

  • ***
  • Poruke: 2.839
Kalendar
« poslato: 19. Jun 2013. u 23:49 »
Za CM portal sam pisao tekst o kalendaru. Prenosim ga ovde u srpskoj verziji čisto da pročita i nauči nešto novo onaj koga ovo  zanima. ;)

U prošlosti je jedan od najvažnijih praktičkih zadataka astronomije bilo praćenje perioda smene godišnjih doba, zbog izuzetne važnosti za poljoprivredu. Kalendar je sistem po kome se tropska godina deli na dane, nedelje i mesece. Glavna teškoća je u tome što kalendar mora imati ceo broj dana, a tropska godina traje 365 dana, 5 časova, 48 minuta i 46 sekundi, odnosno 365 dana, 2422 minuta. Zato se nastoji da pravila po kojima se kalendar pravi dovedu do toga da u dužem nizu godina kalendarska godina bude u proseku što bliža tropskoj.


Nedelja i meseci su drevnog porekla i povezani su sa periodom za koji Mesec, obilazeći oko Zemlje, za posmatrača dođe u istu tačku u odnosu na Sunce. To je sinodički period koji je povezan sa fazama Meseca i iznosi približno 29 srednjih Sunčevih dana. Nedelja od sedam dana je verovatno zasnovana na trajanju Mesečevih četvrti. Naime, četvrtina sindoičkog Mesečevog perioda iznosi 7 dana.


Još su stari Egipćani zapazili da je godina od 365 dana, koja je primenjivana u Mesopotamiji, suviše kratka. Svake četiri godine razlika ove i prave godine poraste za gotovo jedan dan. Ova neusaglašenost ispravljena je Kanopskim ediktom 238. god. pre n. e., i to tako što je svaka četvrta godina određena kao prestupna, pa ima 366 dana.


Prema savetu astronoma, ovaj kalendar je u Rimu uveo Julije Cezar 46. god. pre n. e., pa se po njemu takav kalendar naziva Julijanski. Prestupne godine su definisane jednostavnim pravilom: deljive su sa po 4. Po Julijanskom kalendaru godina u četvorogodišnjem proseku traje 365,25 dana, tj. nešto je duža od tropske, pa kasni za promenama godišnjih doba. Razlika od jednog dana nakupi se za 128 godina, a za 400 god. ova razlika je već 3 dana. Zato se početak kalendarske godine morao s vremena na vreme podešavati.


Tropskoj godini je prilagođeniji Gregorijanski kalendar, koji je papa Grgur XIII uveo 1852. godine na savet astronoma, koji je predložio da se u toku 400 godina tri prestupne godine pretvore u obične. Tako je postavio pravilo da nisu prestupne godine kojima se završavaju stoleća, a koje imaju dve nule na kraju, osim ako su deljive sa 400. To znači da u prvih 400 godina jednog milenijuma nisu prestupne godine koje se završavaju na 100, 200 i 300, u drugih 400 godina nisu prestupna stoleća koja se završavaju na 500, 600, 700 itd. U periodu od 400 god. tako je oduzeto u proseku 0.0075 dana po godini. Sada kalendarska godina traje 365,2425 dana, pa je od tropske godine duža za 0.0003 dana. Ta će razlika narasti za jedan dan tek za 3000 god.


Milutin Milanković je na Kongresu svih pravoslavnih crkava u Carigradu 1923. god. predložio kalendar čija se godina približava tropskoj još bolje nego u Gregorijanskom kalendaru. Po njemu će prestupna biti svaka godina deljiva sa 4, sa izuzetkom onih sa kojima se završava stoleće, a koje će biti prestupne ako broj njihovih vekova podeljen sa 9 daje ostatak 2 ili 6.