Meteorološki Forum
Meteorologija => Klima => : Palmark 12. May 2008. u 15:03
-
Mada se u skoli uci da je klima u Srbiji kontinentalna i umereno kontinentalna,mislim da ipak postoje odredjene razlike od regiona do regiona.
Zanima me koji je gradu(region)u Srbiji najtopliji?
Koji ima najvise a koji najnize prosecne Tmax? A koji Tmin?
Gde ima najvise,a gde najmanje snega,mraza,ledenih dana...?
Koji je deo najkisovitiji a koji najsusniji? Da li neki region odskace po broju grmljavinskih nepogoda?
Voleo bih da se npr. prosecna Tmin kaze i generalno,ali i za gradove posebno...
Npr.ako je najhladniji Kopaonik,koji je onda najhladniji grad/mesto neracunajuci planine///
Ptprince,ocekujem da cemo od tebe ovde najvise saznati ;) :D
-
Potpuno si u pravu, Palmark. Ono što smo učili u školi je vrlo ugrubo, nedovoljno za ovakvo mesto ljubitelja meteorologije. Zato treba malo poraditi na tome.
Čuj, trenutno mogu da ti odgovaram na pitanja. I ne samo tebi, već i drugima. Dakle, nešto u stilu 'Vi pitate, PtPrince odgovara!' :P. Imao sam u planu da pišem priloge za forum i portal s tim u vezi, ali ako te živo zanima, taj moj projekat ne mora da čeka, već mogu predpremijerno da pišem o tome. Čak ću tako da stvaram ideje o tome šta treba da pišem.
Ideja nije stara. To me je i Joe zamolio dok smo pravili portal, a mislim da bi se mnogi obradovali da vide zaokruženu predstavu o klimi Srbije na jednom mestu, pa makar to bio i forum.
Imam dosta literature, što dobre, što one druge. Ali ja sam za 'u se i u svoje kljuse', pa ću da odaberem ono što valja i to da ovde publikujem. Uh, biće zanimljivo.
Da, ima i onaj deo koji se u svetu naziva 'bad science'. Razne klime Srbije boluju od toga. Recimo, u jednoj knjizi sam naišao na objašnjenje (autor lično mi je potvrdio) kako Zlatibor ima maritimnu klimu :lmao:. I ne samo to - najbolja korelacija temperature sa Prizrenom ima Smederevo! :lmao:. Smešne strane klime nikad dosta!
Sve ovo se malo komplikuje imajući u vidu samo merna mesta po Srbiji, jer ma koliko (dobro?) da se odabiraju lokacije za merenja, nije sve pokriveno, naročito po pitanju ekstrema. taj problem se rešava procenama koje bi neki nazvali modeliranjem (za modeliranje treba da imaš model, ali se kod nas sve radi po šacimetrijskom principu).
Hajde, malo ću da prokopam po literaturi i budžaku, pa ću da zašiljim tastaturu i da pišem. Eto mene brzo!
-
Evo nekih podataka za Knjaževac
Kad smo već u maju i imamo niske jutarnje temperature
najniža Tmin u maju je bila -1.5°C 13.05.1978.
Ukupno 8 dana sa temperaturama ispod nule u maju od kada se vrše merenja
Najveća amplituda u maju je bila 26.5°C 20.5.1984. (Tmin=6.1°C, Tmax=32.6°C)
Prosečne za maj Tmin=9.2°C Tmax=23.4°C
najveća amplituda ikad izmerena 4.10.1999. Tmin=3.4°C, Tmax=32.8°C, AMP=29.4°C
Najniža Tmin u junu 2.6°C 18.6.2000.
Prosečna za celu godinu Tmin=4.6°C
Prosečna za celu godinu Tmax=17.2°C
-
najniža Tmin u maju je bila -1.5°C 13.05.1978.
To dođe kao 'Na današnji dan...'
Dakle, ako niste znali, danas je tačno 30 godina od najkasnijeg mraza na terirotiji Srbije, ne računajući Pešter, Kopaonik i ostale planinske oblasti Srbije!
-
I mene to veoma zanima. Aj za početak pitanje.
Oblast (naselje) u Srbiji sa najvišom prosečnom temperaturom?
Oblast (naselje) u Srbiji sa najnižom prosečnom temperaturom?
-
Pretpostavljam, Joe, da misliš na srednje godišnje temperature. Po mesecima se stvari malo menjaju, ali ne toliko bitno, no ipak ću i to pomenuti.
Pre svega želim da napomenem da su date srednje vrednosti ya period 1961-1990, što se u klimatologiji smatra referentnim klimatskim nizom od 30 godina, a period je propisan na planetarnom nivou, tj. na nivou WMO.
Elem, po prirodi stvari, najtopliji grad u Srbiji je Prizren sa srednjom godišnjom temperaturom u proseku 11,8°C. Isto toliko ima i Beograd, s tim što je beogradski podatak uveliko pod uticajem urbanizacije, jer podatak dolazi sa Opservatorije na Vračaru, u najstrožem centru grada. Posmatrajući ostale srednje temperature u okolini Beograda, nameće se zaključak da je urbanizacija podigla taj srednjak za nekih 0,6-0,7 stepeni. Da sumiramo, najtoplija oblast u Srbiji je jug Metohije. Vrbnica, na samoj granici sa Albanijom, u dolini Drima (inače granični prelaz) ima i više temperature od Prizrena za nekih 0,2-0,3 stepena, ali niz od 30 godina nije ostvaren, tako da ostaje samo procena da je to najtoplije mesto u Srbiji. Nešto manje topla oblast je jug Banata (Vršac 11,4°C), ali i sever Timoke krajine (Negotin 11,1°C). Oblast sa srednjom godišnjom temperaturom preko 11 stepeni zahvata ravni Srem, jug Banata, Posavinu, doline Velike Morave, kao i Zapadne Morave do Kraljeva i južne Morave do Vlasotinca, zatim dolinu Drima od Peći do Prizrena i Vrbnice, i najzad sever Timočke krajine, od Kladova niz Dunav i ravničarski deo Vlaške nizije oko Negotina.
Najhladnije merno mesto na godišnjem nivou je svakako Kopaonik, sa 2,7°C. Međutim, kako merenja u Srbiji nisu obuhvatala veće nadmorske visine od te, ostaju samo procene za najhladnije oblasti. Dakle, sve se svodi na planinske vrhove, gde su temperatrure niže od 3°C na visinama iznad 1500 metara. U tom smislu, procenjuje se da je najhladnija tačka u Srbiji vrh Đeravica na Prokletijama (2656 m) sa procenjenom srednjom vrednošću oko 0°C. To potvrđuje da postoje mikrolokacije u Srbiji na kojima ima večitog snega i leda, a to su severne strane vrhova, vrtače i rupe u okolini najviših vrhova Prokletija.
Najhladnije naseljeno mesto u Srbiji je na Pešterskoj visoravni, a zove se Karajukića Bunari. Međutim, kako su tamo merenja započeta tek 1969 godine, srednja godišnja temperatura se procenjuje na oko 5,2°C, odnosno za nekih 0,9° hladnije od najhladnije sinoptičke stanice u naseljenom mestu, u Sjenici koja ima tu vrednost od 6,1°C. Ta visoravan je vrlo specifična kako sa srednjom, tako i sa minimalnom temperaturom. Ali pošto pričamo o srednjoj temperaturi, reći ću da su Karajukića Bunari na 1160 metara nadmorske visine, u dnu kotline koja se smatra srcem Pešteri, prema Tutinu. Centar Sjenice je na oko 1000 metara. Meteorološka stanica je u južnom predgrađu grada, na jednom manjem brdu, pa su one grozne minimalne temperature od po -30°C i niže ustvari još niže u samoj Sjenici. Dakle, najhladnija oblast u Srbiji je definitivno šira oblast Pešteri.
Posle Pešteri, najhladnija oblast je Vlasinsko jezero. Iako na sličnoj visini kao i Pešter (1140 metara), ovde su minimumi znatno blaži zbog prisustva jezera. Tako, srednja godišnja temperatura na Vlasini je 5,7 stepeni.
Nadam se da je ovo dovoljno. Dalje?
-
Wow hvala na iscprnom odgovoru. Veoma zanimljivo.
Recimo interesuje me neka ranglista naselja po srednjim godišnjim temperaturama. Mogu je i sam nabaviti ako tako nešto postoji na sajtu RHMZ-a. Ekstremi me manje zanimaju. To mi više deluje kao crna hronika i verovatno nije pravo merilo klime u Srbiji ili možda i jeste? ;D
-
Joe, tu si u pravu. Iako zanimljivi, ekstremi nisu pokazatelji klime (mada ima 'ozbiljnih' radova o tome).
Rang listu možeš i sam natenane da kreiraš, ali isto tako možeš da me sačekaš sa lepo izvučenom listom. Na sajtu Zavoda su postavljene normale 1961-1990, ali kad sam već tu, biće nešto i od te liste.
-
Evo i mene :)
Zanima me koje je najvetrovitije mesto u Srbiji.
Kolika je najveća brzina vetra izmerena u Srbiji?
-
ptprince će dati sigurno tačne podatke
a ja mogu da dam svoje mišljenje
Mislim da su Vršac i Banatski Karlovac najvetrovitija mesta
ne računajući Crni Vrh koji mislim da je van premca od glavnih stanica
-
Boce, odlično si pružio prvu pomoć!
Baš tako! Vršac, Veliko Gradište i Banatski Karlovac imaju najveću srednju godišnju brzinu vetra od preko 4 m/s. To je što se tiče naseljenih mesta.
Meutim, Crni Vrh je nacionalni ekstrem u brzini vetra, jer srednja godišnja brzina vetra iznosi i preko 5 m/s. Možda čak i 6. Za njim sledi Kopaonik sa nešto preko 4 m/s.
Međutim, nisam dao tačne vrednosti. E, tu ima jedan mali problem. Naime, dugo se u klimatologiji koristila Boforova skala za merenje brzine vetra, pa su i raspoloživi podaci u klimatološkom smislu upravo izvedeni iz Bofora. Kada se sve preračuna, dobijaju se vrednosti datih redova veličine. Tačne vrednosti su još uvek teže dostupne, i to iz dva razloga. Prvo, tačne vrednosti se mogu dobiti samo sa anemometara, a anemometarskih merenja nije bilo uvek i stalno. Koliko sam shvatio, i ti nizovi su diskutabilni. Drugo, podaci za vetar su nehomogeni, i to svuda. O homogenosti brzine vetra (ali i pravca) drugi put, obećavam. Teško je predstaviti sve podatke kao da su rađeni pod istim uslovima, a onda odabrati što bolje uslove merenja (to je kao cilj homogenizacije).
Ekstremna brzina vetra je zabeležena u Vršcu, gde je najveći udar vetra iznosio neverovatnih 48 m/s. Tačan datum i vreme tog udara ne znam, ali se mogu potruditi da saznam. U Beogradu, maksimalna brzina vetra je nekih 36 m/s, jednog oktobarskog košavskog jutra. I ovde ću do daljeg dugovati tačan datum i vreme.
Udari vetra na Crnom Vrhu su nepouzdani. Iako ima zaista puno vetra, postoje brojni tehnički problemi oko samog anemometra. Naime, dešava se da instrumenti ispjunu neke nebuloze od 78 m/s. Međutim, ono što daje takve podatke jeste loše tehničko rešenje stanice, a ne sam vetar. Elektronika ume da zabrlja. Objašnjenja su različita i dolazio sam u sukob mišljenja oko ovoga, pa ću se sa konkretnim rešenjem povući. Realno, maksimalni udari vetra na Crnom Vrhu su reda veličine 40-45 m/s, ali ne i preko 48 m/s.
-
Najzad nađoh pravu temu za ovu vest:
Upravo je stigao Godišnjak za 2009. godinu. Još nije izlinkovan, ali eno ga, na http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteo_godisnjaci/Meteoroloski%20godisnjak%201%20-%20klimatoloski%20podaci%20-%202009.pdf (http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteo_godisnjaci/Meteoroloski%20godisnjak%201%20-%20klimatoloski%20podaci%20-%202009.pdf)
Ako neko nije znao, ima i 1979. godine.
http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteo_godisnjaci/Meteoroloski%20godisnjak%201%20-%20klimatoloski%20podaci%20-%201979.pdf (http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteo_godisnjaci/Meteoroloski%20godisnjak%201%20-%20klimatoloski%20podaci%20-%201979.pdf)
-
Stigli su i linkovi za te godišnjake, već sat-dva posle prethodnog posta.
Čim bude nekih novosti (a radi se na tome), javljam.
-
Vidim da stv kasnim i da niko nije pipao ovu temu vishe od 6 meseci ali mene zanima koja oblast u Srbiji ima najsushniju klimu a koja najvlazniju(sa najvishe padavina) na rhmz-u ima mali tekst o tome(rekao bih ne dovoljan) tamo pishe kao shto sam i pretpostavljao da planinski vrhovi jugozapadne Srbije imaju najobilnije godishnje padavine, dodao bih da je Jankov kamen(Golija) najvishi vrh jugozapadne Srbije pa je moguce da je upravo Golija(opshtina Ivanjica i delom Novi Pazar) mesto sa najvishe padavina u Srbji(to su moje pretpostavke na osnovu nekih chinjenica) neka me ispravi neko ako greshim poshto ja samo pretpostavljam. Dalje pishe da veci deo Srbije ima kontinentalni rezim padavina, sa vecim kolichinama padavina u toplijoj polovini godine, izuzev jugozapadnih krajeva gde se najvishe padavina izmeri u jesen. E sad mene zanima koje su to najsushnije oblasti u Srbiji sa najmanjom godishnjom kolichnom padavina i kako su rasporedjene te padavine u sushnim oblastima u toku godine,tj da li mozda postoje sushni periodi u tim oblastima. Meni prva na pamet pada Deliblatska peshchara najvishe zbog naziva :) e sad da li to ima veze sa stvarnoshcu i koji je stvarno najsushniji predeo Srbije voleo bih da mi neko iskusniji kaze poshto vidim da se i ovde isticao ptprince zamolio bih njega. :D I da me ispravi ako sam pogreshio u pogledu najvlaznijih predela Srbije.
-
Najpadavinskija oblast jeste pogranična oblast prema Crnoj Gori. Krnjača, koja se nalazi gotovo na samoj granici, ima skoro 1300 mm srednjih godišnjih padavina.
Na većini karata padavina pretpostavlja se da količina padavina raste sa povećanjem nadmorske visine. Po toj logici, najkišnija oblast na svetu bi bili Himalaji, a kod nas Đaravica na Prokletijama. Međutim, znamo da nije tako, a opet količina padavina na laninama je viša nego u nizijama. Zašto je to tako? (uh, samom sebi pišem FAQ)
Padavine idu iz oblaka. To je trivijalan zaključak. Padavine isparavaju tokom padanja. I to je lako utvrditi. Štaviše na osnovu te pretpostavke se i crtaju karte padavina. Ali, pretpostavka ne sme da ide u nedogled, jer ćemo doći do opisanog paradoksa, da najviše padavina bude iznad oblaka. Besmisleno, je li? Najsmisleniji odgovor (i najpribližniji istini) jeste da je visina sa najviše padavina na nekoj srednjoj visini baze najkišnijih oblaka i mao iznad toga, u mestima najveće vodnosti oblaka. To je visina od oko 1500 metara nadmorske visine (više u planinskim oblastima i vosoravnima, manje u oblastima gde su takve planine retke). Jankov kamen je ipak nešto iznad te visine, tako da najviše padavina u toj oblasti imaju Bele Vode. Ivanjica ima nešto manje padavina. Ona je na skoro 500 metara nadmorske visine, a količine padavina koje su uobičajene za Ivanjicu jesu oko 965 mm(srednja godišnja količina padavina u poslednjih 10 godina). Poređenja radi, Zlatibor ima srednju količinu padavina za poslednjih 10 godina oko 1052, Požega oko 718, Sjenica 795, Novi Pazar 674, ali Kaona (na planini Jelici, oko 500 metara nadmorske visine) čak 1035 mm. Beograd ima tu vrednost oko 700 mm. Sve ove vrednosti su malo iznad 30-godišnjih normalnih vrednosti. Količina padavina zavisi i od ekspozicije mesta u mezoklimatskim razmerama. Navetrene strane planina dobijaju znatno više padavina od zavetrenih strana.
Još jedna oblast u Srbiji sa dosta padavina jeste srednje Podrinje. Srednje godišnje količine padavina za poslednjih 10 godina su u Ljuboviji 953, Bajinoj Bašti 769, Krupnju 1076, Loznici 881 mm, dok Valjevo ima samo 783 mm.
Namjanje padavina ima istočna Srbija. Međutim, postoji više oblast sa manjkom padavina. Počnimo od severa Banata (Kikinda 546 mm), koji je često najsušnja oblast. Najmanja godišnja količina padavina je upravo osmotrena u Kikindi 2000. godine, svega 223 mm. Još jedna takva oblast je zaleđe Kopaonika i Jastrepca (Prokuplje 576, Kuršumlja 673, Niš 630 mm). Najzad, Timočka krajina ima ponekad jako malo padavina, jer je zaleđe Kučajskih planina (Zaječar 608, Knjaževac je imao prekid 2004. godine, a pouzdane podatke imamo tek od 2008. godine ;)). I sam jug Srbije ume takođe da bude sušan (Vranje 600 mm, Bujnovac 604, Preševo 617 mm).
Eto, Srbine. Nema, dakle, neke fiksiranih oblasti sa najmanje (ili najviše) padavina, već tih oblasti ima više.
-
Hvala na odgovoru.Koliko je ovo intresantno :) Pojma nisam imao za chinjenicu da su mesta sa najvishe padavina na otprilike 1500 mnv i stvarno izgleda da Bele vode imaju vishe padavina nego Jankov kamen jel su bash otvorena i navetrena oblast(mada 10,12 km od belih voda je Golijska reka (nmv je slichna) koja uvek ima vishe snega od Belih voda,pa mozda golijska reka ima najvishe padavina na Goliji .Takodje je intresantno da Novi Pazar ima samo 674 mm godishnje,a znao sam da i Sjenica i Pozega imaju manje padavina od Ivanjice samo nisam znao koliko,eto dobio sam odgovor :) mada nisam mislio da imamo za 170 mm vishe padavina nego Sjenica mislio sam da je manja razlika.A moram da dodam da su na rhmz-u napisali da planinski vrhovi na jugozapadu imaju do 1500 mm godishnje,eto nznm odakle im ta informacija.A shto se tiche oblasti sa najmanje padavina zakljuchio sam da su to istochna Srbija i Banat.Najvishe me iznenadila mala kolichina padavina u Novom Pazaru svega 674 mm
Josh jednom hvala na trudu i odgovoru. :smartass: :super:
-
A moram da dodam da su na rhmz-u napisali da planinski vrhovi na jugozapadu imaju do 1500 mm godishnje,eto nznm odakle im ta informacija.
RHMZ ima informaciju iz podataka koje dobijaju svakog meseca sa svih meteoroloških stanica koje mere količinu padavina. To je bar jasno samo po sebi.
Josh jednom hvala na trudu i odgovoru. :smartass: :super:
Molim lepo. Uvek (kad imam vremena).
-
Ona je na skoro 500 metara nadmorske visine, a količine padavina koje su uobičajene za Ivanjicu jesu oko 965 mm(srednja godišnja količina padavina u poslednjih 10 godina). Poređenja radi, Zlatibor ima srednju količinu padavina za poslednjih 10 godina oko 1052, Požega oko 718, Sjenica 795, Novi Pazar 674, ali Kaona (na planini Jelici, oko 500 metara nadmorske visine) čak 1035 mm
^^
Evo ptprince samo da te malo ispravim u ovom tvom stv fantastichom objashnjenu koje sam trazio za kolichinu padavina shirom Srbije...
Kao shto sam pre neki dan rekao ishao sam do matarushke banje preko Kaone,i stv je bilo dosta uspona, onda sam se setio tvog citata da se Kaona nalazi na oko 500 mnv i to mi je bilo malo chudno pa sam potrazio po netu malopre i nashao da se Kaona zapravo nalazi na oko 850 mnv i da dodam da Ivanjica jeste na nmv oko 500m tachnije na 468 mnv.
pa da upotpunimo podatke o godishnjoj kolichini padavina :)
u ovom delu Srbije(tu cu koristiti tvoje podatke :) ) :
Kaona : 1035 mm (ali na 850 mnv)
Sjenica : 795 mm ( oko 1000 mnv koliko znam )
Pozega: 718 mm ( 311 mnv)
Ivanjica: 965 mm ( 468 nmv)
Novi Pazar : 674 mm ( 496 nmv)
-
^^
Kaona su pogresno zabelezio. Mene bas cudi da ta Kaona ima toliki srednjak padavina. Ja znam gde je to selo, to se tesko moze nazvati pravim planinskim selom, jer je na nekih 500 mnm, vise je brdsko-planinsko. Nalazi se sa dragacevacke strane Jelice i gotovo je na sredini izmedju Cacka i Kraljeva, ali eto vidis...
-
^^
Ako mislimo na isto mesto a trebalo bi da je tako onda mislim da sam ja ipak u pravu :) evo sutra cu o5 prolaziti tuda... Tebe chudi da Kaona ima toliko padavina a mene shto se uopshte neko setio da postavi meteoroloshku stanicu u Kaonu(bash malo mestashce) i stv nznm koliko je to pouzdano :) E evo jedan tekst,vi samo prochitajte deo vezan za Kaonu gde lepo pishe da se nalazi na nmv od 850 metara...
http://www.nadlanu.com/Dynamic/Novosti,intCategoryID,393,intItemID,49801.html
To shto ukupno i ima tih 1500 stanovnika mozda po okolnim brdima koja spadaju mozda u Kaonu, inahce sam centar(ako se to tako moze nazvati) nema vishe od 10 do 15 kuca mozda ni toliko :)
Evo iskopirao sam deo teksta vezanog za Kaonu sa ovog linka :) :
Kaona je planinsko selo između Jelice i Čemerna, na putu Kraljevo - Guča. Udaljeno je 23 km od Guče, na nadmorskoj visini od oko 850 m. Kaona broji oko 1500 stanovnika u 400 domaćinstava.
Bogatstvo divljači pruža povoljne uslove za lovni turizam. Od prirodnih lepota ističu se šumski kompleksi sa svim vrstama listopadnog i četinarskog drveća. Tu su izvori "Mala Vrganvoda" i "Ajdučka voda", mesta pogodna za izlete.
Turističko društvo "Kaona" svake godine uoči Prvog maja, uz pesmu i igru obeležava početak turističke sezone. U Kaoni se nalaze i etnografski muzej, bazen za kupanje, ribnjak i jezero.
Evo ga Josh jedan link da ne ispadne da je ono neka greshka, sa identichnom nmv za Konu 850 ;)
http://www.snovalica.com/sr/kaona
-
Srbine, kapiram da si iz tog kraja i da topografiju tog dela Srbije znaš bolje od mene. Mežutim, ono sa čime baratam jesu podaci koji se mogu naći u Godišnjacima RHMZ Srbije. U njima stoji da su koordinate Kaone 43°43' N, 20°25' E i 570 metara nadmorske visine. Tu je postavljena klimatološka stanica još negde 1949. godine koja radi i sada. Sad, ako je mesto na brdima, ko zna šta se sve broji u atar sela Kaona. Dakle, baratam samo sa zvaničnim podacima RHMZ.
Inače, pojava viška padavina u Kaoni ne treba vezivati sa samom nadmorskom visinom, već i sa ekspozicijom (nagibom) planinske strane prema onoj strani sa koje ide najviše padavina. Po svoj prilici, to je jugozapadna strana. Mislim da sam to i objasnio u citiranom postu.
-
Mislim da taj podatak u tekstu nije tacan. Bio sam, tamo, a i ako pogledas google earth, videces da je ona na oko 500m. Okolni vrhovi Jelice ne prelaze 700 mnv. Ali nije to sad ni toliko bitno, znamo svi gde je. :D
-
^^
Bitno je zbog kolichine padavina jel kako je ptprince rekao kolichina padavina raste sa visinom :) Znam da znash gde je Kaona jel si ti josh pre rekao da si poreklom iz ovih krajeva,mada jeste Kaona udaljena od Ivanjice ali ja je smatram okolinom(nznm dal spada u jugozapadnu Srbiju ?) :) Inache znam da se poprilichno penje do Kaone tako da sam ubedjen da je visha od 500 m a i dva razlichita teksta daju potpuno istu visinu za Koanu od 850 metara nmv. Ne mogu da tvrdim ali mislim da je tako...
A evo i na wikipediji pishe da je najvishi vrh Jelice daleko preko 700 m tako da nemoj mnogo da verujesh google earth-u xDD
Pogledaj: http://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%86%D0%B0_%28%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD%D0%B0%29
Mozda sam te pogreshno razumeo,ti si mislio na vrhove u okolini Kaone,nznm :) ali ubedjen sam da je Kaona iznad 500 m a koliko sam potrazio po netu nalazi se na 850 mnv :)
-
ja ne poznajem taj kraj uopšte ali Kaona po svim mapama ne može biti viša od 590m
-
^^
Tachno ce te da me naterate da sutra svratim u Kaonu kada vec prolazim i raspitam se iz prve ruke o nmv :) :)
-
Nisi me razumeo, Srbine, kad sam rekao za vrhove Jelice, mislio sam na one koji su u blizini Kaone. Jelica je najvisa u svom severozapadnom delu, a krecuci se duz njene ose prostiranja ka istoku, visina vrhova opada. Kaona jeste najvisa tu u okruzenju, ali opet mislim da nema toliku nadmorsku visinu. No, opet kazem, ajde da se ne hvatamo za 200 m gore dole, kad to (najvecim delom) ne radi pricu u ovom slucaju.
Naime, ptprince je lepo ukazao da je odskakanje same kolicine padavina, od okolnih stanica, verovatno posledica ne same nadmorske visine, vec gde se mesto nalazi na uzlaznom putu vazdusnih masa uz planinu. Ocigledno da vazdusne mase, dolaskom sa JZ se penju iz Dragaceva na Jelicu i samim tim u tom delu uticaj prisilnog dizanja uslovljenog orografijom je najjaci. Kontraprimer bi mozda mogla da bude ista nadmorska visina, ali sa druge strane Jelice ili premestanje paralelno osi planine(jz-si), opet duz iste visine. Ukoliko bi ta mesta imala manje padavina od Kaone, znali bismo da je upravo ekspozicija stanice u prostoru, a ne sama nadmorska visina bila odlucujuci faktor u ovoj prici.
-
Ok... kada smo vec pocheli a vidim da si po prilichno upucen. Pa da pitam oduvek me je zanimalo poshto sam uvek znao da Ivanjica ima vishe padavina od okoline a sad imam i zvanichne podatke :
Ivanjica: 965 mm
Pozega: 718 mm
Sjenica : 795 mm (a nmv je 1000 metara duplo veca od Iv)
Novi Pazar : 674 mm
Uvek sam se pitao zashto je to tako, npr Novi Pazar je ispred Golije i jugozapadna strujanja bi po mom skromnom mishljenju trebala tom gradu da donesu vishe padavina, a da posle nailaska na Goliju da se isprazne i Ivanjici donesu manje padavina (a ne suprotno 291 mm vishe u odnosu na NP) meni to nije logichno,ali hocu da chujem vasha ipak struchnija objashnjenja... Isto mislim i za Sjenicu zashto toliko manje oadavina u odnosu na Iv ? Posle kako o5 idemo ka severu i Pozegi o5 dosta manje padavina.... pa mene zanima shta to Ivanjici donosi vishe padavina u odnosu na okoliniu? Ako imate neku ideju zashto je to tako voleo bih da chujem,to me mnogo zanima,pogotovu shto je to moj grad :)
Znam da je jako teshko dati odgovor,ali npr ako neko moze da navede moguce razloge,stvarno nije lako ako se dobro ne poznaju geografske odlike ovog kraja ali eto ja bih zamolio nekoga, gencica, ptprince-a ili bilo koga ko moze da da bilo kakav moguci razlog,to me dosta zanima :)
-
Ponesi atimetar ili barometar, to ne može da omane.
Da, količina padavina raste sa visinom, ali samo donekle, do recimo 900-1200 m nadmorskje visine (lokalno najčeđći nivo baze oblaka).
Poreklom nisam baš iz SW Srbije, kao ti, Srbine, ali moji koreni su nešto istočniji (Kimijev kraj).
Na ostala pitanja ću odgovoriti sutra.
-
Ptprince,ima li podataka za količinu padavina u Vrnjačkoj Banji za 2010 godinu ?
2009 je bilo lepih 1110,4 mm,pa me zanima koliko je zabeleženo u 2010-oj :)
-
Ponesi atimetar ili barometar, to ne može da omane.
Da, količina padavina raste sa visinom, ali samo donekle, do recimo 900-1200 m nadmorskje visine (lokalno najčeđći nivo baze oblaka).
Poreklom nisam baš iz SW Srbije, kao ti, Srbine, ali moji koreni su nešto istočniji (Kimijev kraj).
Na ostala pitanja ću odgovoriti sutra.
Hvala unapred za sutrashnji odgovor :) Poneo bih atimetar ali iskreno nznm ni shta je to :D barometar mislim da znam shta je ali ni to nemam, tako da se oslanjam na tvoj uvek struchni i lako razumljivi odgovor za nas koji nismo iz struke I stv sam mozda dosadan ali zanima me ako mozda postoji podatak koja godina je bila sa najobilnijim padavinama a koja sa najoskudnijim(odnosi se na Ivanjicu) to i ne mora ako ne moze,vishe me zanima odgovor na prvo pitanje :) Zanima me meteorologija dosta pa me sve intresuje,da sam bio u mogucnosti verovatno bih je upisao i time se bavo u zivotu,ali ovako hvala bogu shto postoji ovaj forum :)
-
Poneo bih atimetar ali iskreno nznm ni shta je to :D barometar mislim da znam shta je ali ni to nemam,
Altimetar, Srbine, je instrument za određivanje visine nekog objekta, a baziran je na merenju atmosferskog pritiska. Potkrala se greška u kucanju (ruke i tastatura nisu uvek u skladu).
Barometar je instruiment za merenje atmosferskog pritiska. Tu nema greške. :D
Hajde, objediniću odgovore i javljam se malo kasnije.
-
^^
Ti instrumenti sigurno nisu ni malo jeftini :) Chekam odgovor,znam da nije lako i da se nema vremena,ali ja sam strpljiv :D
-
Uvek sam se pitao zashto je to tako, npr Novi Pazar je ispred Golije i jugozapadna strujanja bi po mom skromnom mishljenju trebala tom gradu da donesu vishe padavina, a da posle nailaska na Goliju da se isprazne i Ivanjici donesu manje padavina (a ne suprotno 291 mm vishe u odnosu na NP) meni to nije logichno,ali hocu da chujem vasha ipak struchnija objashnjenja...
Jugozapadna strujanja nisu jedina koja donose padavine. To umeju vrlo lepo da rade i severozapadna strujanja.
Novi Pazar je stešnjen između planina u dolini Raške, pa nekako ispada kao da je na zavetrenoj strani svake planine. Opet, kako Raška teče iz pravca SSW (duž jugozapadnog strujanja), kao da nema navetrenih strana planina iza Novog Pazara. Pažljivo posmatrajući položaj Novog Pazara, videćeš da planine oko grada nisu toliko strme kao oko Ivanjice. Tako se orografski efekat kod Novog Pazara 'razblaži' na veću teritoriju.
Isto mislim i za Sjenicu zashto toliko manje oadavina u odnosu na Iv ? Posle kako o5 idemo ka severu i Pozegi o5 dosta manje padavina.... pa mene zanima shta to Ivanjici donosi vishe padavina u odnosu na okoliniu? Ako imate neku ideju zashto je to tako voleo bih da chujem,to me mnogo zanima,pogotovu shto je to moj grad :)
Sjenica ima manjak padavina zato što je na visoravni, pa reljef iznad Sjenice (koja je sama po sebi dosta visoko) nije nešto mnogo uzbudljiv. Planine oko Sjenice su manje relativne visine (do 300-400 metara iznad Sjenice, dok su Golija i Jadovnik dosta daleko odatle), pa nema tih orografskih efekata. S druge strane, Ivanjica ima neposredno oko sebe relativno više orografske objekte (mislim na razliku između nadmorskih visina Ivanjice i okolnih planina), a Požega je već u jednoj širokoj zaravni (Požeško polje). Severni položaj Požege nema nikakve veze sa većom ili manjom količinom padavina.
Vratimo se na Ivanjicu. Pogledaj dolinu Moravice, ona se pruža ka severozapadu, zar ne? A na severoistočnoj strani imaš opet planinu solidne relativne visine (navetrena strana Čemernice, čiji je vrh preko 1000 metara viši od Ivanjice). Zapazi kada bude takvih situacija: kada krenu padavine sa jugozapada, kod tebe se istrese samo tako. A sa jugoistoka, kad uopšte i naiđe, sve ode niz Moravicu. To ti dođe kao jedina 'rupa' u padavinama. Kad krene severozapad, opet bude malo više padavina, a severoistok već sam po sebi ne daje padavina (osim opet možda kod tebe, kao pre par dana). Dakle, malo 'rupa', malo strujanja koja nemaju ovaj orografski efekat.
Altimetar, Srbine, je instrument za određivanje visine nekog objekta, a baziran je na merenju atmosferskog pritiska.
^^
Ti instrumenti sigurno nisu ni malo jeftini :) Chekam odgovor,znam da nije lako i da se nema vremena,ali ja sam strpljiv :D
Baš nisu ni previše skupi. Sasvim dovoljno je imati anerodi, onaj barometar sa kružnom skalom, a može se naći za red veličine oko hiljadu dinara. Možeš ih naći na netu (ne teraj me sad da tražim, molim te nađi sam).
Ptprince,ima li podataka za količinu padavina u Vrnjačkoj Banji za 2010 godinu ?
2009 je bilo lepih 1110,4 mm,pa me zanima koliko je zabeleženo u 2010-oj :)
Treba mi neko vreme da to sredim, ali imam gotove godišnje sume za Kraljevo (804.0 mm), Kruševac (753.0 mm) i Trstenik (786.1 mm). Dakle, daleko od onih hiljadu milimetara, što ti se sručilo uglavnom zbog onog kišnog početka leta (ako se ne varam, imao si oko ili preko 100 mm u nekom danu 2009. godine - sam si kačio postove).
-
^^
Svaka chast :first: :first: :first:
Hvala na trudu,sad mi je sve mnogo jasnije,sa jugoistoka mi padavine nikad nisu ni dolazile(sigurno su me prolazile)
Zakljuchio sam da je kljuchno to shto se u okolini Ivanjice nalaze strme i visoke planine,i shto se te obilnije padavine zahvaljujuci polozaju Ivanjice i orografskom efektu izruchuju na uski pojas Ivanjice,a ne na shiru oblast kao shto je sluchaj kod Novog Pazara... Samim tim Ivanjica ima neku vrstu mikro klime(barem shto se tiche padavina) u odnosu na okolinu...
Baš nisu ni previše skupi. Sasvim dovoljno je imati anerodi, onaj barometar sa kružnom skalom, a može se naći za red veličine oko hiljadu dinara. Možeš ih naći na netu (ne teraj me sad da tražim, molim te nađi sam).
Nisam znao da su tako pristupachni,narvno da ne morash ti da trazish,sam cu se snaci,nije veliki problem naci kada nisu skupi :)
Znachi moram josh jednom da se zahvalim na trudu stvarno svaka chast :D :first:
ziveo forum :) :sm:
-
Samim tim Ivanjica ima neku vrstu mikro klime(barem shto se tiche padavina) u odnosu na okolinu...
Svako mesto ima mikroklimu. Mikroklima je izraz za klimu veoma malih područja, razmere do desetak kilometara (ali češće i manje od 10 km). Područje nije definisano, već je proizvoljno. Dakle, svako ima mikroklimu.
Ustvari, pravi izraz je 'specifičnost', tako da bi tvoja rečenica trebalo da glasi (u tvojoj transkripciji ;)):
Samim tim Ivanjica ima neku specifichnu mikro klimu (barem shto se tiche padavina) u odnosu na okolinu...
E, sad je sve na mestu.
-
^^
Ok,nisam se najbolje izrazio,tu si ti da sve postavish na svoje mesto :)
Meni je najbitnije da sada shvatam,ono shto godinama nisam shvatao,i uvek se pitao zashto je to tako,sada mi je sve jasno ;)
-
Meni je najbitnije da sada shvatam,ono shto godinama nisam shvatao,i uvek se pitao zashto je to tako,sada mi je sve jasno ;)
Zadovoljstvo je i moje. ;)
-
Zaista ima neceg cudnog u poslednje dve godine.... tj. mozemo reci da je u pitanju izvanredna situacija... Kod mene je u 2011 i u 2012 do sada bilo 7 meseci sa padavinama od 0 do 5mm. Npr novembar 2011 i mart 2012 su bili sa 0mm... ovo sto danas pada je najjaca kisa od kraja maja. Npr gledao sam godisnjake 1993 i 1994 su generalno bile susne u mom kraju... znaci dve godine vezano ali nikako nije bilo nekoliko vezanih meseci bez kise. Ukupna suma padavina je bila znacajno ispod proseka ali opet nekako razvnomerno rasporedjena po mesecima. Ista situacija i 1987 i 1988 koje su bile susne. Sta je jos za zapazanje: u mom kraju je ovog leta izgorelo gotovo 70% vestacki podignutih suma cetinara, prvenstveno borova. Sadjeni su sezdesetih i sedamdesetih i zaista se pitam kako su preziveli sve ove godine... letos su planuli kao da su od benzina. Takodje sve sto je u najvecem delu Srbije posumljeno u poslednjih 5 godina se prosle i ove godine uglavnom osusilo.
Ipak mislim da je sve to klima i da nema prostora za teorije zavere. E sada ako se nastavi ovakva situacija i narednih godina onda vec mozemo razmisljati da je djavo umesao prste :D
-
Zaista ima neceg cudnog u poslednje dve godine....
Meni su "čudne" poslednje četiri godine ... 2009 i 2010-e sam imao preko 1800mm padavina i sve to dokumentovao u posebnoj temi http://www.serbianmeteo.com/forum/index.php?topic=2304.0 (http://www.serbianmeteo.com/forum/index.php?topic=2304.0).
Ta dvogodišnja količina premašuje trogodišnji prosek ... naredne 2011-e je bilo 391mm (očekivano manje), a kada se recimo uzme i 2008-a, dobijem prosek od 715mm godišnje, što je i dalje više od godišnjeg proseka za ovo područje. Dakle ništa čudno, bar po meni. Ciklusi su takvi kakvi su ... ove godine je kod mene bilo padavina, ali su one bile nepravilno raspoređene. Recimo, mart (4mm) i avgust (2mm) su bili najsušniji, dok su februar (98mm) i maj (70mm) bili sa najviše padavina. U ovoj godini do sada je palo 439mm ... što i nije tako loše po količini, ali po raspoređenosti padavina je katastrofa, s tim da oko 150mm otpada na snežne padavine u januaru i februaru.
Od svoje devete godine pratim vremenske prilike gotovo svakodnevno, cak sam dobar deo detinjstva proveo i u zapisivanju tih podataka! ali ovako nesto jos nisam ikada video! Oblaci kao da ne mogu da prevale dinarski masiv! Sto je jos neverovatnije Hrvatska je na citavoj svojoj teritoriji imala prilican broj kisnih dana, oblacni sistemi kao da prave tu kiflu do odlaska u Madjarsku, koja je takodje imala lep broj kisnih dana. Medjutim kada dodju do nas kao da ispare!.. Pogledajte snimnke ako ste sumnjicavi.
Da, sada ih pratimo preko interneta, imamo radarske i satelitske slike ... pre je bilo drugačije. Gde smo mogli da vidimo kako ti oblaci "nestaju"? ;)
-
Ljubisa... :)
Mogao si videti na RTSu kako su se kretali oblacni sistemi preko Evrope, Sredozemnog mora, eventualno slusati o "prostiranju talasa vlaznog vazduha iz Jadranskog mora", itd. Eto!.. :)
Sve u svemu, pade nesto kise veceras! Cuo sam oluke, izasao, napario se malo... Dosta! :)
-
Malo da ozivimo ovu temu.
Bas me je kolega Milosh zainteresovao za klimu Polimlja.Ako se ne varam, i ja sam jos u srednjoj ucio da ti krajevi imaju odlike zupske klime.Bilo bi lepo da se o tome malo raspisemo :)
Najtipicniji primer nje je u mojoj blizini,Aleksandrovac (odnosno aleksandrovacka Zupa).Ovaj gradic i sela oko njega karakterise znatno blaza klima od okoline-topliji je,nije izlozen vetrovima,brze "gubi" sneg i nikada nema jakih mrazeva.
Zato njihov ponos-grozdje (loza) kad se posadi ovde,nikada ne rodi,ili prosto satrune.
-U isto takvoj meri kao sto ni tamo Pozega i Cacanka (vrste sljive) ne radjaju kao kod mene. :)
-
Kao clan ovog jako uspesnog meteo portala jos od davne od davne 2010god. :) da i ja kazem nesto o klimi mog grada,nesto ukratko . . .
Klima u Prijepolju je umerenokontinentalna,pitaju ljudi kako ...e pa lepo . Uticaj na ovakvu klimu u najvisoj meri doprinosi to sto je Prijepolje podjednako udaljeno od :
Jadranskog mora (140km) odnosno maritimne klime
Panonske nizije (160km) odnosno kontinentalne klime
Na sprečavanje jačeg uticaja neke od ovih klima dodatno su odgovorni visoki planinski masivi
koji se prostiru između Prijepolja i središta ovih klimatskih oblika.
Prosečna količina padavina na ovom prostoru je oko 789.5 mm / m²,s tim da ih je najmanje
tokom zime i proleća,a najviše tokom jeseni i leta.
Prosečna temperatura je 9.3°C, sa najvišom srednjom temperaturom od 19.1°C u julu i
najnižom od -2.8°C u januaru.
Eh sad gledajuci sve ove parametre dragi moji forumasi,ne bi se slozio sa pojedinim koji kazu da Prijepolje bude zaobidjeno kad je veliki sneg u pitanju,setimo se 3februara 2012god kada je u mom gradu izmereno 60cm snega,puno puta bi napadalo 30-tak cm doduse mora se priznati da se klima dosta promenila i da je sve manje tih pravih i obilnih sneznih padavina... Al nije iskljuceno da ih i bude.
Kada je rec o Priboju ,slicna je klima kao u Prijepolju, al mislim da je Prijepolje u boljem geografskom polozaju za vece padavine. Pozdrav drustvo.
-
Ne znam gde da pitam ovo, ova klimatoloska stanica Kaona, koja je jutros merila 14 cm snezni pokrivac, na koju se to Kaonu odnosi? U Srbiji ima vise Kaona..jel to ona Kaona gde se skrece za Divcibare sa puta Valjevo - Pozega?
-
Mare,gore iznad u post-ovima se spominjala upravo ta Kaona.
Nalazi se na planini Jelici. :)
-
Mare,gore iznad u post-ovima se spominjala upravo ta Kaona.
Nalazi se na planini Jelici. :)
Ju zamisli koja slucajnost!! :D
Aaaa znaci ta Kaona, znam i tu Kaonu, ali mi ona nije pala na pamet..
Na Gocu ti je bas dosta snega jutros izmereno, 29 cm!! :super: :cheers: Juce je mozda i jos vise, ali nije bilo ujutru podataka za Goc..
-
Hajde da pokušam da dam delimičan odgovor pokretaču teme.
Mislim da je grad (naseljeno mesto u kome se zvanično meri temp.) sa najekstremnijim temperaturnim oscilacijama (dnevnim i apsolutnim), kao i apsolutnim maksimalnim temperaturama (u plusu sigurno a među najekstremnijim i u minusu): Zaječar.
Verovatno ste čuli da je pre više godina, zvanična maksimalna izmerena temperatura u Zaječaru i još jednom gradu (možda Loznica, ne sećam se) bila +45.6C (http://s19.postimg.org/mwd9y31pr/vrucina.gif).
Tada još nisam "pratio" vremenske prilike tj. nisam ih dokumentovao screenshot-ovima sa sajta HDMZ, ali taj podatak je sigurno dostupan na pomenutom sajtu.
Što se tiče "minusa", zima 1984/85 je u Zaječaru dostigla vrednost od -31C (ili -31.5C) (http://s19.postimg.org/nkm4h10fj/sm_holod.gif). To je ono što ja pamtim jer sam za tu Novu godinu na -32C davao stražu u JNA (garnizon u Titovoj Mitrovici, stražarski objekat u Šipolju), dva sata napolju pa četri unutra i tako 24h ... dok se neka budala nije setila da pročita Pravilo službe i da shvati da se na takvim temp. straža menja na 10-15 min. (http://s19.postimg.org/l4y38emi7/kuku.gif).
Ali trebalo bi da je najniža izmerena temp. u Zaječaru bila oko -35C, po priči koju sam čuo od mog oca, negde u periodu 1946-8 (ne sećam se tačno šta je rekao), jer je on tada "mobilisan" da sa ostalim muškarcima iz Zaječara ide na Crni Vrh (kod Bora) da seče stabla - da se stanovništvo u Zaječaru ne bi smrzlo!
Ovo mu daje temperaturni opseg od 76.6C (za ovo sam siguran) pa do mogućih 80.6C ili čak i više !!!
Od onoga što mogu da vam dokumentujem (kada sam počeo da beležim ekstremne primere sa HDMZ sajta), evo:
za 7 sati sa +5C (najniža temp. u Srbiji) na +26C (najviša temp. u Srbiji) = +21C razlike (mada je bila +22C a možda i +23C ali nisam stigao da snimim te kranje ekstreme, zbog poslovnih obaveza - igrom slučaja sam radio celu noć i dan)
(http://s19.postimg.org/tohh65uun/Temperature_razlike_06_09_2013.jpg) (http://postimg.org/image/tohh65uun/)
evo pre dva dana (21.12.) je temperatura za samo 2 sata skočila za +14C, u 08:00 u Zaječaru je bilo -4C (isto i na Kopaoniku, Dimitrovgradu a u Sjenici -5C), na žalost - nisam snimio stranu sa temp. na HDMZ, jer mi u tom trenutku nije bilo ni na kraj pameti da će mi trebati kao primer a već u 10:00 Zaječar je ubedljivo najtoplije mesto sa +10C:
(http://s19.postimg.org/uwkmwf433/TEMP_21_12_2015.jpg) (http://postimg.org/image/uwkmwf433/)
a u Beogradu nije mrdnula - bila i ostala na +3C
zatim danas, ZIIIMAAA:
:-[ :sunce
(http://s19.postimg.org/406mnypgv/TEMP_23_12_2015_max_dnevna.jpg) (http://postimg.org/image/406mnypgv/)
sećate se prvog ovogodišnjeg snega ;D, obratite pažnju na vreme: sve se zbiva u 00h !!!
(http://s19.postimg.org/rxyg4odbj/Temperatura_22_11_2015_u_00h.jpg) (http://postimg.org/image/rxyg4odbj/)
hajde jednu temperaturnu inverziju:
(http://s19.postimg.org/bbgvvlkdr/Temperature_25_12_2012.jpg) (http://postimg.org/image/bbgvvlkdr/)
ovde imamo situaciju da je u celoj zemlji toplo a samo u Zaječaru, Negotinu i na Kopaoniku hladno i primer gde je na kratkom rastojanju Niš - Zaječar temperaturna razlika celih +14C ... i primer razlike od +15C danju i +17C noću ali u februaru, nenormalno toplo bilo u celoj zemlji, osim u Timočkoj krajini
(http://s19.postimg.org/cx0r15jzj/Vreme_12_10_2013.jpg) (http://postimg.org/image/cx0r15jzj/) (http://s19.postimg.org/za8hnykxb/Temperature_STIGLO_PROLE_E_U_FEBRUARU.jpg) (http://postimg.org/image/za8hnykxb/) (http://s19.postimg.org/6ymxqx10v/Temperature_u_sred_no_i_12_02_2014.jpg) (http://postimg.org/image/6ymxqx10v/)
ili primer kako zimi Zaječar na 147m nadm.vis. bude hladniji od Sjenice na 1026m (od 3C pa i do 13C) !!!
(http://s19.postimg.org/ki3rwmezz/Vreme_u_06h_30_12_2014.jpg) (http://postimg.org/image/ki3rwmezz/) (http://s19.postimg.org/e9n1gs6sv/Temperature_31_01_2014.jpg) (http://postimg.org/image/e9n1gs6sv/)
a to da zimi bude i najhladnija tačka u Srbiji - dođe mu normalno
(http://s19.postimg.org/hqki60ghb/Temperatura_Zajecar_DALEKO_HLADNIJI_OD_SVIH_os.jpg) (http://postimg.org/image/hqki60ghb/) (http://s19.postimg.org/r9u6zh3zj/Vreme_u_01h_01_01_2015.jpg) (http://postimg.org/image/r9u6zh3zj/) (http://s19.postimg.org/pn4ze8rxr/Zajecar_najhladniji_03_02_2013.jpg) (http://postimg.org/image/pn4ze8rxr/)
mada češće bude ovako: kad zaledi Sjenica - tu smo blizu i mi
(http://s19.postimg.org/ejuk04lf3/Vreme_u_06h_01_01_2015.jpg) (http://postimg.org/image/ejuk04lf3/)
primer jedne junske noćne temperature
(http://s19.postimg.org/5q3nj0ygf/Temperatue_09_06_2015.jpg) (http://postimg.org/image/5q3nj0ygf/)
Eto, to bi bilo to (http://s19.postimg.org/eawza78mn/dedica.gif)
-
Zanimljiva analiza. Zaista grad sa zanimljivom klimom. Istočna Srbija uopšte, prije svega Timočka i Negotinska krajina su drugi svet u poređenju sa ostatkom Srbije. U to smo se uverili bezbroj puta.
Što se tiče apsolutnog maksimuma, ne znam otkud i od kad je podatak od 45.6°C. Zvanični apsolutni maksimum za Zaječar iznosi 44.7°C, što je za samo 0.2°C manje od apsolutnog maksimuma u Srbiji (Smederevska Palanka).
-
Mislim da nije toliko cudno za klimu tog dela Srbije, obzirom da mi to posmatramo prema granicama koje su pravljene vestacki, ne prirodno..klima naginje Vlaskoj nziiji jer to i jeste rubni deo Vlaske nizije, a planine koje dolaze dotle su zavrsetak Karpata..ako se uporedi klima Negotina i Zajecara sa gradovima u Bugarskoj i Rumuniji u tom delu, npr Vidin, Vraca, Montana, Kalafat pa dalje na istok..to je to..jednostvano vestacki su povucene granice, a prirodne granice i klimatski uslovi su nesto drugo.. :)
-
Komšija maxer lepo da si među nama ovde! I puno toga stoji što si napisao. Ali da ipak baratamo zvaničnim podacima kad ih već imamo za Zaječar.
Maksimalna T izmerena za Zaječar jeste 44.7°C a minimalna -29.0°C i tu nema puno razlike u odnosu na Knjaževac gde su ekstremne vrednosti -29.5°C i 43.5°C.
Da napomenem da je lokacija meteorološke stanice Zaječar izraženo mrazište tj. nalazi se u kotlini na periferiji grada i relativno je dobra lokacija za beleženje minimlanih jutarnjih temperatura.
Takva je lokacija bila i ova u Knjaževcu gde je zabeleženo -29.5°C, ali pošto mi imamo klimatološku stanicu na žalost lokacija se po potrebi menja tako da je sad kod mene na brdu i to je potpuno druga priča što se tiče minimalnih jutarnjih temperatura. Kako god svi koji prate vremenska dešavanja u Srbiji znaju za ekstremne karatkteristike našeg kraja tj. Timočke i Negotinske krajine koja ima karatkteristike oštro-kontinentalne klime zbog svoje pozicije i otvorenosti ka Vlaškoj niziji. S druge strane zbog planinskih venaca sa zapada imamo feniranje prilikom zapadnih strujanja. Inverzija u zimskim mesecima je vrlo česta ali i ona je uslovljena prisustvom košavske situacije. Za razliku od takvih situacija uz anticklon na našem području i jugozapadno visinsko strujanje, kao što je slučaj ovih dana, mi imamo sunčano i osetno toplije vreme za razliku od većeg dela Srbije.
-
dobrodošao na forum i hvala što si dokumentovao sve zanimljivosti u vezi ovoga
kao što je rekao mareeram, mi smo na samom zapadnom delu Vlaške nizije i pod uticajem smo klime koja vlada tim delom
ovo su nam vrlo poznate i česte slike sa kojima se susrećemo, tačno se vidi cela oblast
(https://farm8.staticflickr.com/7357/10226017526_2fb6d4b38f_b.jpg)
(https://farm4.staticflickr.com/3953/15299943878_6b883c8085_b.jpg)
i jedna moja pre i nakon Čestobrodice 11.12.2014.
(https://farm9.staticflickr.com/8603/16000244865_c5c818081f_c.jpg)
jednom sam iz bg-a putovao čak 9 sati.. čekali smo u Paraćinu "da se rasčisti Čestobrodica", a u Paraćinu košava i potpuno suvo.. šteta što je bila noć pa nemam slike, ušli smo u tunel sa suvog kolovoza i iz istog izašli okruženi smetovima od po 1m
i ta razlika je tako nagla upravo zbog tog zida koje prave Karpatske i Balkanske planine
-
U toku ovog decembra je bio jak uticaj anticiklona uz slaba jugozapadna i severozapadna strujanja i zbog toga je Timocka krajina bila najtoplija , Negotin , Zajecar , Knjazevac...su bili najtopliji u Srbiji , u Vojvodini je dosta hladniji decembar bio zbog magle i sumaglice , bilo je i vrlo malo suncanih dana , pocetkom januara je moguca kosavska situacija tada ce biti Timocka krajina najhladnija u Srbiji.
-
Hvala na dobrodošlici :)
Izvinjavam se što nisam mogao na vreme da odgovorim, radio sam do kasno.
U vezi max. temp. koju sam spomenuo: razmišljao sam i jedino logočno objašnjenje je da sam to čuo sa lokalnog radija "Magnum" (pošto sam dobro zapamtio cifru), oni često saopšte pored zvanične i temp. izmerenu na njihovom spoljnom termometru.
Što se tiče min. temp., tada su nas u JNA terali da u 20:00 gledamo kolektivno Dnevnik, svako veče, i nikada neću da zaboravim kada su saoštili da je Priština najhladnija sa -32C, Titova Mitrovica (gde sam ja bio) i Zaječar sa -31C, ako se ne varam za Beograd su rekli da je -25C ... to je bio neki od ovih dana 01.01. - 03.01.1985.god. Naš termometar, u tom stražarskom objektu u selu Šipolje, je merio -32 do -33C a visina snega je bila 10-15cm ispod prozora tj. nekih 1.2m. (te godine je pao najveći sneg koji sam za svojih 50 god. života - video).
Pošto ja ne znam kako i gde mogu da vidim te podatke, da pitam Vas: da li se negde mogu videti podaci koje spominjem za Titovu Mitrovicu i Prištinu (baš za te dane)?
Lično verujem da je tačan podatak koji sm Vam preneo - po očevom kazivanju za jednu od posleratnih zima. Moje tetke (91. i 89. god.) tj. njegove sestre su još žive i obe pamte tu zimu kao nešto najhladnije i najstrašnije (posle samog II.sv.rata).
Boce, ono što si primetio za poziciju meteorološke merne kućice (da je izložena mrazu), pazi suprotan primer u sredu ujutru: zvanična temp. u 07h za Zaječar +3 ili +4C, ja ustao krećem na posao a ono slana na krovovima? Vidim svi automobili u ulici Svetozara Markovića imaju smrznutu šoferšajbnu a bočna strakla su zamagljena. Po nemi je temp. bila negde -1 ili -2C. Kad sam došao na posao, čujem od kolege koji živi ispod kasarne, pored Timoka, da kod njega nije bilo mraza i da je bilo primetno toplije nego u samom centru grada a isto je rekla i koleginica iz Velikog Izvora. Shvatio sam da je u delovima grada gde je smog/magla stojala, temp. bila ispod nule a tamo gde je pirkao vetar koji je dolazio sa "strane" (van teritorije grada) kao što je verovatno duvao niz korito Timoka - kolegin slučaj, tamo je bilo "toplo", tako da se je i merna stanica našla u toj toploj zoni - van smoga/magle.
Takoće komšija, ti kao Knjaževčanin trebalo bi da znaš da Zaječar i Knjaževac, iako tako blizu jedan drugome, u suštini pripadaju dvema različitim mikro-klimama: Zaječarska se prostire do Vratarnice (i Malog izvora) a odatle počinje druga klima. Koliko puta sam samo video da je u Zaječaru mraz i da je sve belo, ispod pokrova sivih oblaka a kada prođem pomenuto mesto (tj. mesta), "razdanjuje se": nema više oblaka, sija sunce i nema mraza na poljima ili stablima. Isto i leti: radim u Knjaževcu (sist.adm. sam u apoteci Zaječar pa držim sve apoteke zaključno sa Kalnom na jugu i Salašem na severu tj. Boljevcom na Zapadu), i u povratku kako se približavam Malom Izvoru, vidim iiznad onih brda koja prave "čep" pre Vratarničkog mosta, tamno nebo, "ko da će govna da padaju" što reše Zoran Radmilovć , tamo lije kiša kao iz kabla. Šta ti misliš o tome?
Kolega Ocelot, evo jednog sličnog primera za pre i posle Čestobrodice, koji sam postavio na youtube, a namera je da pokažem ljudima kako je sada dobar ovaj renovirani put ali se vidi razlika u vremenenskim prilikama sa Paraćinske strane i sa Timočke strane:
https://www.youtube.com/watch?v=xw2V7AmkxPc
-
U pravu si Knjaževac je krajnja tačka do koje utiču strujanja sa istoka. A prirodna vrata (Vratarnica) propuštaju dalje samo ako je to dovoljno jako.
Otud i te razlike koje nisu nimalo retke. Ali u principu imamo sličnu klimu svaki grad sa svojim mikro karaktersitikama.
-
Slažem se.
-
Maxer,ovde se čuvaju takvi podaci:
http://www.hidmet.gov.rs/latin/meteorologija/klimatologija_godisnjaci.php
A šta reći za taj istočni deo Srbije,specifičnosti koliko hoćeš.Predivni krajevi,a opet neistraženi.Ja sam se oduševio Starom Planinom.
Put je sada fantastičan,samo nikada (doduše,prošao sam tuda 4-5 puta) nisam imao prilike da prođem pri košavskoj situaciji.Koliko su daleka (od Paraćina,tj. onog isključenja) ta brda na kojima se "instalira" niska oblačnost ?
-
Još nisam otišao na spavanje, pa da iskoristim priliku za brzi odgovor:
pogledaj na karti gde počinu prvi tuneli u podnožju Čestobrodice (skretanje za Grzu). Sama oblačnost tu započinje a ulaziš u maglu i vlažnu atmosferu baš pred vrh prevoja Čestobrodica (cenim još nekih 2 km dalje).
-
Takoće komšija, ti kao Knjaževčanin trebalo bi da znaš da Zaječar i Knjaževac, iako tako blizu jedan drugome, u suštini pripadaju dvema različitim mikro-klimama: Zaječarska se prostire do Vratarnice (i Malog izvora) a odatle počinje druga klima. Koliko puta sam samo video da je u Zaječaru mraz i da je sve belo, ispod pokrova sivih oblaka a kada prođem pomenuto mesto (tj. mesta), "razdanjuje se": nema više oblaka, sija sunce i nema mraza na poljima ili stablima. Isto i leti: radim u Knjaževcu (sist.adm. sam u apoteci Zaječar pa držim sve apoteke zaključno sa Kalnom na jugu i Salašem na severu tj. Boljevcom na Zapadu), i u povratku kako se približavam Malom Izvoru, vidim iiznad onih brda koja prave "čep" pre Vratarničkog mosta, tamno nebo, "ko da će govna da padaju" što reše Zoran Radmilovć , tamo lije kiša kao iz kabla. Šta ti misliš o tome?
Kolega Ocelot, evo jednog sličnog primera za pre i posle Čestobrodice, koji sam postavio na youtube, a namera je da pokažem ljudima kako je sada dobar ovaj renovirani put ali se vidi razlika u vremenenskim prilikama sa Paraćinske strane i sa Timočke strane:
https://www.youtube.com/watch?v=xw2V7AmkxPc
ako krenemo o mikroklimama odnosno doživljaju putovanja iz Bora za Knjaževac, gde će nam biti kraj? :D
često sam delio te tvoje snimke kao primer, tek sada vidim da si ti u pitanju
Put je sada fantastičan,samo nikada (doduše,prošao sam tuda 4-5 puta) nisam imao prilike da prođem pri košavskoj situaciji.
alal ti vera :D
-
^^ ^^ Haha ;D
Ali jedna jako interesantna stvar u vezi tih krajeva.Pri skoro svakoj drugoj situaciji koja nije košavska,na istoku i najsitniji gradijent dovodi do pojave tog pojačanog zapadnog vetra.
Rekao bih da za košavu to nije slučaj (dobro izuzev neprikosnovenog Vršca),svakako bar ne u toj meri.
(http://s14.postimg.org/9drzy75f5/sfc_w10_72.gif)
-
često sam delio te tvoje snimke kao primer, tek sada vidim da si ti u pitanju
Drago mi je da su imali neku svrhu :)
Maxer,ovde se čuvaju takvi podaci: http://www.hidmet.gov.rs/latin/meteorologija/klimatologija_godisnjaci.php
Hvala :super:
Skinuo sam godišnjak za 1985. http://www.hidmet.gov.rs/podaci/meteo_godisnjaci/Meteoroloski%20godisnjak%201%20-%20klimatoloski%20podaci%20-%201985.pdf
i ostao šokiran onim što sam tamo pročitao :oboze: ... ne shvatam u čemu je problem ali ovo liči na one filmove o tajanstvenim zaverama gde se sve okrene protiv glavnog lika a on se jadan ubi da dokaže da to nije tačno i da mu sve vreme neko podmeće :-[
Ono što sam ja doživeo od vremenskih prilka u Titovj Mitrovici, da ne ponavljam iz gornje priče, ne mogu da složim sa onim što je dato u detaljnom dnevnom pregledu vremena za Prištinu (pošto se za T.M. takav podatak ne daje). Vama to može izgledati zabavno (ili tužno: vidi šta ovaj lupa) ali znam šta sam ispatio pa mi s toga nije jasno "šta se ovde događa" :neznam:
Postoji i problem sa visinom snega: u tabeli za Prištinu mi to izgleda sasvim dugačije nego što je te zime bilo u T.Mitrovici (i Zaječaru). Rekoh da je to bila zima sa najviše snega od onoga što ja pamtim: sneg je pao pred novu godinu i nije se topio do prvih dana marta.
01. marta sam došao u Zaječar na nagradno odsustvo i zatekao grad sa snegom koji je bio tako nagomilan da dok se krećem uskom stazom po trotoaru - ne vidim čoveka koji se kreće suprotnim trotoarom. U Mitrovici ga je bilo garant više ali mi to tamo nije izgledalo čudno - dok to isto nisam video u rodnom gradu.
Kolega Ocelot može da pita svoje roditelje da se prisete te zime 1985. u Zaječaru i visine snega koju opisujem, nema šanse da su to zaboravili.
Podaci za Prištinu 1985.
(http://s19.postimg.org/nslpd9jsf/TEMP_PRISTINA_JANUAR_1985.jpg) (http://postimg.org/image/nslpd9jsf/) (http://s19.postimg.org/6l254sepb/PRISTINA_SNEG_1985.jpg) (http://postimg.org/image/6l254sepb/)