Da li mi neko moza reci kakve su vremenske prilike tj. koja je visina snega bila u NS ili Somboru u to vreme posto podatke za Vrbas verovatno niko nema?
Može. Vrbas je imao samo 25 cm. Žao mi je, ciklon.
Evo još malo maksimalnih visina snega ya februar 1962. godine.
Sombor 36 cm
Kikinda 31 cm
Plavna (južna Bačka) 58 cm
Bačka Palanka 63 cm
Novi Sad - Rimski Šančevi 37 cm
Gladnoš / Maradik 51 cm (to je već blizu Srbe)
Senta 32 cm
Zrenjanin 35 cm
Banatski Karlovac 51 cm
Centralna Srbija je već interesantna:
Beograd 80 cm
Ralja 90 cm
Žagubica 106 cm
Nasuprot ovim mestima, u mnogim drugim mestima između ovih bilo je znatno manje snega:
Valjevo 39 cm
Kragujevac 60 cm
Smederevska Palanka 48 cm
Veliko Gradište 35 cm
Zlatibor 69 cm (manje od Beograda)
Niš 27 cm (jug je ovde prošao vrlo slabo)
Ja mislim da to imas u onim meteo godisnjacima, nisam siguran
Ima samo odabranih mesečnih vrednosti, dok dnevne vrednosti su samo za glavne gradove republika, Split i Bjelašnicu. Nažalost, tu nema maksimalne visine snežnog pokrivača, već samo brojevi dana sa snežnim pokrivačem.
To mi je bilo glavno, da saznam, ali naravno, uvek dobro dodju i podaci o duzini trajanja sneznog pokrivaca te zime, broj dana sa padanjem snega, dan sa najvise sneznih padavina, broj ledenih dana, suma negativnih temperatura(iako nisam siguran u znacenje pojma), ali to je vec ozbiljnije upustanje u materiju, pa te time ne bih zamarao.
Hvala na obziru, kolega. Ipak, ja sam se ponadao da će to biti analiza sinoptičke situacije pre nego ove klimatološke kategorije koje si naveo. Brojevi dana, dužine trajanja i slično su klimatološke kategorije koje su deskriptivnog karaktera i više dolikuju geografima. Naravno, uvek je zanimljivo pročitati ih. Ali, meteorolozi svoj fokus stavljaju na određene sinoptičke situacije (raspored ciklona, njihovo nastajanje, kretanje i popunjavanje, greben anticiklona i tio vremena koji vlada itd). To bi bilo lepo uraditi za neke glavne snegopade kakav je bio taj iz 1962, godine, ili onaj Olimpijski 1984. godine (ima tema na forumu o tome), pa januar 1985. godine sa velikim snegom i ekstremnim mrazevima, slično je bilo i krajem januara 1987. godine. Voljan sam da pripomognem ako bi to (ili išta slično) želeo da radiš. To je dobra vežba iz Analize vremena.
Interesantno je u takvim filmovima posmatrati vreme od scene do scene.Naime, cesto primecujem greske koje i ne mogu da se isprave, kada u jednoj sceni imate snezne padavine, a vec posle nekoliko sekundi snega nema i cak je vedro(dok se to iz delova snimilo, vreme se promenilo).
Da. To je i meni uvek bilo interesantno, kako filmadžije čekaju pogodno vreme, kako bi nastavili snimanje u pravom, scenariju predviđenom ambijentu. Prognoza vremena je tada bila junački posao (sistem štap & kanap), pa nisam siguran da je bilo nešto puno saradnje između filmadžija i prognostičara.
Danas se sve, pa i izmišljene scene mogu napraviti na računarima... Koliko je to dobro i efektno (uvek se setim Gospodara pstenova, gde je mašta briljantno pretočena u film), toliko je to pomalo medveđa usluga (nemaju svi čistu maštu, već su skloni raznim gadostima i glupostima koje ne trpe svi).